Nedavno ste održali izlaganje na temu “Zemlje centralne i istočne Europe – tko će najbrže izaći iz recesije? “. Možete li nam reći odgovor na to pitanje za Hrvatsku i regiju.
Što se tiče zemalja centralne i istočne Europe Poljska je u slučaju recesije najbolje prošla jer ju praktički nije ni osjetila. Za razliku od ostalih zemalja EU koje su zabilježile negativan trend rasta i potrošnje, Poljaci su u 2009.-oj ostvarili rast BDP-a od 1.7%
Sagledavajući ukupnu potrošnju za zemlje bivše Jugoslavije, samo su Slovenija i Srbija zabilježile rast u 2009.-oj što znači da su potrošači unatoč krizi trošili više nego 2008. Također, Slovenija i Srbija nisu zapale u duboku recesiju poput Hrvatske čiji je BDP pao za 5,8% i Crne Gore koja je zabilježila pad BDP-a od čak 7%. Po svemu sudeći, Slovenija i Srbija prve će se oporaviti u ovom dijelu Europe.
Koja su vaša predviđanja vezano za daljnju konsolidaciju u regiji?
Mercator, Agrokor (Konzum, Idea) i Delta Holding, zasigurno će ostati vodeći trgovački lanci u regiji. Mišljenja sam da ne možemo očekivati značajnija spajanja i preuzimanja u kraćem roku na ovom području. Kao primjer možemo navesti nedavnu ponudu za manjinski paket dionica Mercatora kada su šest od osam investitora bili investicijski fondovi i kreditne banke što pokazuje priličnu opreznost zapadno europskih trgovačkih lanaca vezano za moguće investicije na ovim prostorima.
Primijetili smo na vašem Twitter računu sljedeću izjavu koju vas molimo da komentirate: “Kruže glasine o Tescovim pregovorima s Mercatorom o akviziciji Getro hipermarketa u Hrvatskoj. Radi li se o dobroj odluci?“
Tesco je jedan od troje vodećih trgovačkih lanaca u istočnoj i centralnoj Europi, poglavito u Češkoj, Slovačkoj, Poljskoj i Mađarskoj. Vrlo je vjerojatno da Tesco traži nova tržišta na koja bi mogao ući. Hrvatska ima nekoliko pogodnosti za Tesco. Prvenstveno to je njen skorašnji ulazak u europsku uniju. Također, vrlo je dobro geografski pozicionirana u odnosu na zemlje gdje Tesco već ima razvijeno poslovanje. Kao vodeći lanac u Mađarskoj, Tesco vrlo lako i učinkovito može povezati nabavu i logistiku Mađarske i Hrvatske. Što se tiče strukture formata trgovina u Hrvatskoj, supermarketi i male trgovine čine 40% prometa što se itekako uklapa u Tescov koncept manjih trgovina odnosno trgovina u susjedstvu.
S druge pak strane Hrvatska sa svojih 4,4 milijuna stanovnika predstavlja relativno malo tržište. Također Agrokorov Konzum iznimno je jak konkurent ne samo u trgovini već i u proizvodnji robe široke potrošnje. Vezano za Getro, radi se o manjem trgovačkom lancu hipermarketa koji je rangiran kao šesti na tržištu. U tom slučaju, uzevši u obzir razvoj prodajnih formata u Hrvatskoj, za Tesco bi bilo puno bolje napraviti akviziciju lanca manjih prodajnih formata, primjerice Plodina.
Carrefour je već najavio svoj dolazak na hrvatsko tržište. Mislite li da će to učiniti kroz akviziciju postojećeg lanca ili će pokušati izgraditi vlastiti? Ima li mjesta za još jedan veliki trgovački lanac na ovom tržištu?
Carrefour je najavio interes za tržišta u regiji. Važno je napomenuti kako svoje investicije namjerava provesti kroz partnersku kompaniju Carrefour Marinopoulos. Osobno ne vjerujem da bi Carrefour samostalno odobrao prostor bivše Jugoslavije za širenje i investicije. Njihov prioritet su definitivno tržišta Azije i Latinske Amerike. U tom kontekstu ulaganja na ovom prostoru svakako će biti provedena kroz partnerstvo Carrefour Marinopoulos. Doduše prihodi i prodaja te partnerske kompanije su pali u 2009.-oj godini stoga je prilično neizvjesno ima li Carrefour Marinopoulos dovoljno raspoloživih sredstava za određene akvizicije u Hrvatskoj ili Srbiji.
Konzum je u Hrvatskoj veoma dobro etabliran. Vjerujem da će on dugoročno zadržati prvu poziciju na tržištu. Moguće je da će u budućnosti hrvatska maloprodajna scena biti obilježena s dva velika trgovačka lanca. Moja procjena je da bi uz Konzum to mogla biti Schwarz Grupa (Lidl i Kaufland).
Koliko je uopće interesanatna čitava regija za velike međunarodne igrače poput Carrefoura i Tesca?
Čitav prostor broji kojih dvadesetak milijuna stanovnika što predstavlja relativno malo tržište u odnosu na druga tržišta centralne i istočne Europe poput Rumunjske, Poljske i Rusije. U tom smislu ona nije toliko interesantna za velike međunarodne lance. Uz spomenuto, regija je također podijeljena na čitav niz zemalja s različitim gospodarskim razvojem što ju čini iznimno kompleksnom za poslovanje i ulazak na tržište. Kao što sam već ranije spomenuo postoji mogućnost širenja u pojedine zemlje u regiji na koje se naslanjanju zemlje gdje međunarodni lanci već imaju razvijeno poslovanje.
2009. godina se pokazala jednako izazovnom za diskontne lance iako se za njih u ovim recesijskim uvjetima očekivao veći rast. Kakva je ustvari situacija na terenu u zemljama koje vi pratite? Tko je najveći dobitnik?
Sagledavajući vodeće diskontne lance poput: Schwarz Grupe, Jeronimo Martinsa, Rewe Grupe i Aldija većina ih je zabilježila značajan rast prometa u 2009.-oj. Razlog tome ponajprije leži u otvaranju novih prodajnih centara. Ne vjerujem da su rezultati prodaje jednako blistavi, naprotiv, većina zemalja je zabilježila pad. Najbrže rastući diskontni lanac u centralnoj Europi je Jeronimo Martins u Poljskoj gdje je nedavno otvorena njihova stota trgovina. Njihovi prihodi narasli su za 29%, a prodaja oko 8,3%. To je uspjeh za svaku pohvalu.
Što možemo očekivati kao sljedeći trend u maloprodaji?
Racionalizacija palete proizvoda. Trgovci će svakako morati učiniti vlastito poslovanje što učinkovitijim. Tako će sa svojih polica morati izuzeti određene brendove i zamijeniti ih vlastitom robnom markom.
