Prodaja piva je u travnju/svibnju 2011. porasla za 12.810 hektolitara ili 3,5% u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a može se bez ustezanja reći da su upravo pivske mješavine donijele vjetar u leđa kategoriji koja već dvije godine bilježi pad prodaje
Ljeto je godišnje doba kad mi se javlja vrlo izražena želja da pobjegnem s posla, odnosno iz Zagreba, i starom cestom, slušajući neku prigodnu glazbu kao ilustraciju ljeta i prenaglašene nostalgije, odem na more, u Primošten recimo. Može i Brela. Ili barem na Jarun (kad je vruće, ne biram previše).
Ljeti mi, osim toga, navire više sjećanja na djetinjstvo nego li u druga doba. Ljeti bi došli ujak i ujna iz Njemačke i donijeli hrpu poklona. Taj isti ujak je imao običaj, osim vina (kao većina mojih u Dalmaciji), piti i pivu (ipak je on arbajtao u Njemačkoj!). I to ne bilo koju, nego točno određenu marku (ako bih kupio “krivu”, onda sam morao ponovno ići u dućan vratiti “neželjeni” brend).
Tako sam stekao dojam da je pivo nešto vrlo važno, nije da možeš kupiti bilo koju. Godinama kasnije i sam sam postao ljubitelj piva (zanimljivo, više zbog utjecaja supruge nego li ‘frendova’). Uz napomenu da pri odabiru nisam toliko isključiv kao što je bio moj ujak, više sam sklon istraživanju.
Pa sam tako lani po prvi put u jednom trgovačkom lancu naletio na uvozni ‘radler’ – pivo s limunadom, o kojem sam čuo i od već spomenutog ujaka, pričao mi da ga vole Nijemci (i moj me kum, bivši gastarbajter, davno već uvjeravao kako je to pravo ljetno osvježenje).
Iz nekog me se razloga nije toliko dojmilo, pa sam to zanimljivo iskustvo pomalo i zaboravio. No u ožujku i travnju ove godine na velika vrata “nahrupiše” ‘radleri’ poznatih nam nacionalnih brendova – Karlovačko Radler i Ožujsko Limun, uz pratnju slovenskog Union Radlera (u tri okusa molim lijepo), a odnedavno je tu i Pan Radler.
Fer je napomenuti da je Union Radler bio dostupan prvi, već od prosinca 2010. godine. Da zaključim uvodni dio, kao mnogi naši zemljaci, prigrlio sam novo osvježenje zdušno…
Odakle dolazi
Za miješano piće sačinjeno od piva i gaziranog bezalkoholnog soka u različitim zemljama, pa čak i regijama, koriste se različiti nazivi, no kod nas se u velikoj mjeri odomaćio njemački naziv ‘radler’, što u prijevodu znači biciklist.
Legenda kaže da je jedan pivar iz okolice Münchena odlučio pomiješati svoju zalihu piva sa sokom kako bi podmirio navalu žednih biciklista koji su svratili u njegovu pivnicu.
U današnje vrijeme pod ‘radlerom’ se u prvom redu podrazumijeva mješavina piva i limunovog soka, no postoje i inačice s grejpfrutom, crvenom narančom i jabukom, uglavnom u omjeru pola-pola.
Stoga je ‘radler’ zanimljiv jer nudi kombinaciju okusa piva i gaziranog soka, s manjim postotkom alkohola. Valja reći da su se ‘radleri’ povremeno javljali na tržištu i proteklih godina (npr. Roler od Laškog, Biker od Osječke…), a sličan ‘radleru’ je i Bandidos od Laškog, koji je cijelo vrijeme prisutan na hrvatskom tržištu.
Ostala piva s okusom imala su ograničen uspjeh (Corona, Tuborg Lemon), pa se činilo da Hrvati nisu skloni ničemu osim lager pivu (uz malo crnog piva zimi). No prošlog ljeta pojavio se Somersby – ‘cider’, odnosno jabučno vino (iako su ga mnogi takvim doživljavali, nije pivo) i postao prošlogodišnji ljetni hit.
Je li to bio razlog što smo ove godine svjedočili “reinkarnaciji” ‘radlera’? U svakom slučaju, brzo su postali vrlo popularni!
Maloprodaja glavna
Lokacija prodaje ‘radlera’ u svibnju, kad im je prodaja uzela maha, naginje više maloprodaji kroz koju se plasira gotovo dvije trećine (66%), dok preostalih 34% odlazi na ugostiteljstvo (za razliku od ukupne kategorije piva, gdje 60% otpada na maloprodaju, a 40% na HoReCa kanal). ‘Radler’ se nešto više prodaje u velikim formatima od običnog piva – 30% ih se prodalo u hiper i supermarketima (u odnosu na prosjek prodaje piva od 19%), pri čemu su nešto slabije zastupljeni u manjim formatima. Regionalno, prema podacima za mjesec svibanj, ‘radleri’ su bolje prihvaćeni u središnjoj Hrvatskoj (27%) i Zagrebu (35%), nego na obali (28%) ili u Slavoniji (11%).
Oporavak pivskog tržišta
Brojevi vele da se u prvih pet mjeseci ove godine potrošilo 14.883 hektolitara ‘radlera’ (maloprodaja i ugostiteljstvo), što je 1,8% ukupne količinske prodaje piva ove godine, ali u svibnju imaju udio od čak 5,7% s ukupno plasiranih 11.176 hektolitara na tržište.
Zanimljivo, prodaja piva je u travnju/svibnju 2011. porasla za 12.810 hektolitara ili 3,5% u odnosu na travanj/svibanj prošle godine pa možemo bez ustezanja reći da su upravo ‘radleri’ donijeli vjetar u leđa kategoriji koja već dvije godine bilježi pad prodaje (a pomoglo je i sunce kad je najviše trebalo, pogotovo u ugostiteljstvu).
S druge strane moguće je napraviti i poveznicu s padom prodaje gaziranih bezalkoholnih pića, čija je prodaja u travnju/svibnju ove godine za 7350 hektolitara manja nego lani, što je pad od 3,4%. Naime, u percepciji konzumenta ‘radler’ i gazirani sok jesu konkurencija, pogotovo u ugostiteljstvu.
Trend ili hir?
Bit će zanimljivo pratiti razvoj ovog segmenta piva, zbog činjenice da se na pivskom tržištu napokon dogodilo nešto novo što je generiralo rast prodaje, kao i činjenice da takvo piće neumitno utječe na druge konkurentske kategorije osvježavajućih pića.
Val vrućine zadnjih tjedana svakako im neće odmoći. Hoće li ih se tržište zasititi? Gdje im je granica, 5-6%, ili možda preko 10% udjela? Hoće li “plesati” jedno ljeto ili će se uvriježiti među potrošačima? Mnogo je pitanja, bit će zanimljivo raditi analize dogodine…
Ivan Junaković
Voditelj odjela
za odnose s klijentima
