Pjenušci zauzimaju oko 9% ukupne potrošnje vina u EU, dok je taj udio u Hrvatskoj znatno manji i iznosi tek oko 1%. Iako pjenušci značajno zaostaju za mirnim vinima po obimu proizvodnje i potrošnje, očekuje se da će svjetska potrošnja pjenušaca u narednim godinama rasti brže nego potrošnja mirnih vina. Predviđanja su da će potrošnja značajno rasti u zemljama poput SAD-a, Njemačke, Kine, Rusije i Australije, ali će njihova potrošnja padati u tradicionalno vinskim zemljama poput Francuske, Italije i Španjolske.
Iako Hrvatska spada u tradicionalno vinske zemlje, s obzirom na sadašnji mali udio potrošnje pjenušaca u ukupnoj potrošnji vina, za očekivati je da će pjenušava vina zauzeti značajniju ulogu na domaćem tržištu vina u narednim godinama.
On-line anketno istraživanje 237 potrošača pjenušaca (starijih od 18 godina) o njihovim stavovima i ponašanju je provedeno u sklopu studija MBA in Agribusiness na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Iako istraživanje nije reprezentativno pruža uvid u osnovna obilježja potrošača pjenušaca u Hrvatskoj.
Premda su u istraživanju sudjelovali potrošači pjenušaca, velika većina ispitanika radije pije mirna vina, dok je samo 10% njih reklo da preferira pjenušava vina. Međutim, potrošači koji preferiraju pjenušava vina su u prosjeku stariji (42 godine) od potrošača koji preferiraju mirna vina (37 godina).
Istraživanje je pokazalo da se pjenušci u Hrvatskoj piju vrlo rijetko, doma ili kod prijatelja se piju uglavnom nekoliko puta godišnje, dok je potrošnja u ugostiteljskim objektima i rjeđa. Ipak, oko 10% ispitanika pije pjenušce nekoliko puta mjesečno u ugostiteljskim objektima, odnosno oko 20% ih pije pjenušce nekoliko puta mjesečno doma ili kod prijatelja. Stariji ispitanici, kao i oni boljeg ekonomskog statusa su ujedno i učestaliji potrošači pjenušaca kako doma, tako i u ugostiteljskim objektima.
Rezultati istraživanja su potvrdili da se konzumacija pjenušaca uglavnom veže uz određene proslave i događaje kao što su Nova godina, vjenčanja, rođendani i slične proslave. Osim kao prigodno piće, pjenušci se konzumiraju i kao aperitivi, a znatno rjeđe uz obrok. Prosječna dob ispitanika koji pjenušce piju kao aperitiv je 43 godine, dok je prosječna dob prigodnih potrošača 35 godina.
Iako proizvođači pjenušaca u pravilu imaju organiziranu izravnu prodaju svojih vina, pjenušci se najčešće kupuju u supermarketima (dvije trećine ispitanika) i to uglavnom 2-5 puta godišnje, a rjeđe u specijaliziranim trgovinama (19% ispitanika) i izravno od proizvođača (15% ispitanika).
Dob ispitanika utječe i na uobičajeno mjesto kupnje pjenušaca; potrošači koji kupuju izravno od proizvođača su najstariji (prosječna dob 42 godine), oni koji kupuju u specijaliziranim trgovinama imaju u prosjeku 42 godine, dok je prosječna dob potrošača koji kupuju u supermarketima najmanja (37 godina).
Pjenušci se najčešće kupuju prigodno, za okupljanja rodbine ili prijatelja (72% ispitanika) ili kad dolaze gosti (25% ispitanika), dok jedna trećina ispitanika kupuje pjenušce i radi darivanja.
Najviše potrošača je spremno izdvojiti 70-100 kuna na butelju pjenušca, dok je 17% ispitanika spremno izdvojiti i više od 100 kn za bocu pjenušca.
Pri kupnji pjenušaca, potrošačima su uz okus i kvalitetu, najvažniji odnos cijene i kvalitete i miris pjenušaca. Cijena je na petom mjestu po važnosti, a za njom slijede marka, boja pjenušaca i preporuka prijatelja. Potrošači vrlo nisko ocjenjuju osvojene nagrade, godinu proizvodnje, ali i recenzije vinskih stručnjaka i atraktivnost etikete na pjenušcima.
Čak 53% ispitanika su impulzivni kupci koji odluku o vrsti pjenušca koji će kupiti donose u trgovini pred policom s pjenušcima i ti ispitanici u prosjeku imaju 37 godina. Četvrtina ispitanika o vrsti pjenušca odlučuje neposredno prije kupnje, dok 21% ispitanika (prosječne dobi 47 godina) unaprijed znaju što žele odnosno koji proizvod će kupiti.
Nešto više od polovice ispitanika samostalno odlučuju o pjenušcu koji kupuju, a jedna petina kupuje po preporuci prijatelji, rodbine, poznanika. Pet posto ispitanika bira pjenušac prema cijeni.
Polovica ispitanika nema preferencija prema podrijetlu pjenušaca koje kupuju, 30% ispitanika preferira domaće, a 20% uvozne pjenušce.
Imidž pjenušaca se veže uz luksuz i glamur te proslave. Ispitanici smatraju da su potrošači pjenušaca viši, bogatiji slojevi društva kao i ljubitelji i poznavatelji vina.
Nešto više od dvije trećine ispitanika poznaje neke domaće i uvozne pjenušce, te domaće proizvođače. Znatno manji udio ispitanika poznaje strane proizvođače pjenušaca.
Među domaćim pjenušcima najčešće su spomenuti Millenium i Classic (Tomac), Bakarska vodica, Poj, Šember i Valomet.
Nina Fočić, Robert Brkić
MBA in Agribusiness
Agronomski fakultet u Zagrebu
