Prema posljednjim podacima DZS-a, u lipnju je ukupna vrijednost robnog izvoza iznosila 1,045 mlrd. eura što je 0,7% više u odnosu na isti mjesec lani dok je robni uvoz dosegnuo 1,671 mlrd. eura zabilježivši godišnji rast od 2,6%.
Posljedično, deficit u robnoj razmjeni u istom promatranom mjesecu iznosio je 625,6 mil. eura te se u odnosu na lanjski lipanj produbio za 6,0%.
S lipanjskim podacima zaokružena je statistika o robnoj razmjeni za prvu polovicu ove godine.
U tom razdoblju je vrijednost robnog izvoza iznosila 5,746 mlrd. eura odnosno 4,4% više u odnosu na isto razdoblje lani dok je istovremeno robni uvoz dosegnuo gotovo 9,513 mlrd. eura (rastući po godišnjoj stopi od 5,2%).
Razmjerno snažniji rast robnog uvoza u odnosu na izvoz rezultirao je pogoršanjem vanjskotrgovinskog deficita koji se u prvoj polovici ove godine produbio na 3,767 mlrd. kuna. U odnosu na prvo polugodište lani, manjak u robnoj razmjeni je viši za 6,4% te je posljedično pogoršan i pokazatelj pokrivenosti uvoza izvozom koji se spustio na 60,4% (0,5 pb manje u odnosu na isto razdoblje 2015.).
Promatrano prema NKD-u, u prvih šest mjeseci izvoz iz kategorije prerađivačke industrije (koja čini gotovo 90% ukupnog robnog izvoza) zabilježio godišnji rast od 6,5% no istovremeno je u ovoj kategoriji ostvareno i 90% ukupnog robnog uvoza (uz godišnji rast od 8,7%). Stoga je pogoršanje deficitarnog salda tijekom promatranog razdoblja u djelatnosti prerađivačke industrije za čak 12,2% godišnje dalo snažan doprinos sveukupnom produbljenju robnog deficita na godišnjoj razini.
Obzirom da je Hrvatska neto-uvoznik energenata, manjak u robnoj razmjeni RH s inozemstvom dijelom je ublažen zahvaljujući godišnjim promjenama cijena nafte na svjetskim robnim tržištima (vrijednost uvoza u kategoriji mineralnih goriva i maziva u prvoj polovici godine smanjena je za preko 25% godišnje). S druge strane, bez obzira na pozitivne stope rasta hrvatskog izvoza, manjak u robnoj razmjeni i dalje ostaje pod snažnim utjecajem istovremenog povećanja robnog uvoza upozoravajući na visoku uvoznu ovisnost. /SEEbiz.eu/RBAanalize)
