U Hrvatskoj su u svibnju potrošačke cijene pale rekordnih 1,8 posto na godišnjoj razini, više nego što se očekivalo, što je ponajviše posljedica oštrog pada cijena goriva.
U četvrtak objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) ukazuju na nastavak deflacijskih pritisaka, s obzirom da je trend pada potrošačkih cijena ušao već u treću godinu.
U svibnju je pad cijena na godišnjoj razini bio veći nego mjesec dana prije, kada su cijene pale 1,7 posto, a pad od 1,8 posto nije zabilježen od 2000. godine, od kada DZS vodi te podatke.
To je i veći pad nego što se očekivalo. Četiri makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da su u svibnju potrošačke cijene pale za 1,6 posto u odnosu na isti lanjski mjesec. Njihove procjene pada kretale su se u rasponu od 1,5 do 1,7 posto.
“Time je sa sporadičnim prekidima nastavljen trend koji traje od veljače 2014.”, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.
PALE CIJENE GORIVA
U svibnju su na godišnjoj razini najviše pale cijene prijevoza, 7,7 posto, pri čemu su cijene goriva za prijevozna sredstva potonule 13,5 posto.
Slijedile su, s padom za 3,3 posto, cijene stanovanja, vode, električne energije i plina, što je ponajviše posljedica pada cijena plina za 20,3 posto.
Cijene komunikacija pale su, pak, za 3,3 posto, dok su cijene rekreacije i kulture skliznule za 1,4, a cijene obrazovanja za 0,9 posto na godišnjoj razini.
Pale su, za 0,3 posto, i cijene hrane i bezalkoholnih pića, dok su alkoholna pića i duhan pojeftinili 0,2, a odjeća i obuća 0,1 posto.
S druge strane, najviše su na godišnjoj razini porasle, za 1,1 posto, cijene zdravlja, a slijedile su cijene restorana i hotela, s rastom od 1,0 posto.
Cijene raznih dobara i usluga porasle su, pak, za 0,6 posto, dok su rast od 0,3 posto zabilježile cijene pokućstva i opreme za kućanstvo.
DEFLACIJA UŠLA U TREĆU GODINU
Na mjesečnoj su razini, pak, u svibnju potrošačke cijene porasle, za 0,2 posto. Pritom su u odnosu na travanj najviše, za 1,0 posto, porasle cijene hrane i bezalkoholnih pića, kao i cijene prijevoza, koje uključuju cijene goriva.
S druge strane, u svibnju su na mjesečnoj razini najviše pale cijene komunikacija, za 2,2 posto, dok su cijene odjeće i obuće skliznule 1,0 posto.
U prvih pet mjeseci ove godine potrošačke su cijene u prosjeku bile 1,5 posto niže nego u istom lanjskom razdoblju.
Tako je razdoblje deflacije ušlo u treću godinu, s obzirom da su lani potrošačke cijene u prosjeku pale za 0,5, a u 2014. godini za 0,2 posto.
“U nastavku godine, uz uvezene deflatorne pritiske, izostanak inflatornih pritisaka trebao bi biti dodatno podržan i administrativnim smanjenjem cijene plina od 1. travnja”, ističu analitičari RBA.
Dodaju da snažnije inflatorne pritiske zasad ne očekuju ni od strane domaće potražnje jer je ona još uvijek potisnuta nedovoljnim oporavkom tržišta rada.
“S druge strane, očekivani porast cijena sirove nafte na svjetskim tržištima prema kraju godine, uz bazni učinak, mogao bi ublažiti deflacijske pritiske”, zaključuju analitičari RBA. (tportal.hr/Hina)
