Ekonomska kriza rezultirala je padom potrošnje Hrvata, no pojedini trgovački centri i dalje su prepuni. Unatoč tome, građani sve opreznije troše, a centre sve češće posjećuju radi razgledavanja i razonode.
Prema podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku, BDP je u trećem kvartalu 2012. godine realno pao za 1,9 posto u odnosu na isto razdoblje u 2011.
Objavljeni podaci pokazuju da je zabilježen najveći pad osobne potrošnje u posljednje dvije godine. Pad izdataka za potrošnju kućanstava, što je najveća kategorija u BDP-u, iznosio je 3,5 posto.
Trgovina na malo i dalje je pod negativnim utjecajem neizvjesnosti na tržištu rada i visoke razine potrošačkog pesimizma. U listopadu je u Hrvatskoj promet u trgovini na malo realno pao 5,7 posto na godišnjoj razini. To je osmi mjesec zaredom kako realna potrošnja pada na godišnjoj razini.
Prema podacima DZS-a, prosječno hrvatsko kućanstvo na hranu troši 32 posto budžeta, a na obuću i odjeću samo 6 posto. Dakle, od 75.000 kuna na hranu je otišlo 23.739 kuna, a na odjeću i obuću gotovo pet puta manje, 4493 kune.
Evidentno je usmjeravanje potrošača na zadovoljavanje osnovnih životnih potreba, što se vidi u kontinuiranom rastu udjela prometa ostvarenog u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežito živežnim namirnicama od oko 40 posto. Prosječna kupovna moć građanina Europske unije je 12.000 eura, dok ona u Hrvatskoj iznosi oko 5000 eura.
Unatoč tome, Hrvatska ima 250 četvornih metara trgovačkih centara na tisuću stanovnika, što je daleko više od svih zemalja u jugoistočnoj Europi, kao i od prosjeka članica Europske unije od 190 četvornih metara na tisuću stanovnika.
Usprkos krizi, visokoj stopi nezaposlenosti i smanjenoj kupovnoj moći građana, očekuje se da će prodajna površina trgovačkih centara i dalje rasti, i to uglavnom u manjim gradovima jer je zagrebačko tržište prezasićeno. (Limun.hr)
