2.2 C
Zagreb
Četvrtak, 13. veljače 2025., 06:22
VijestiZemljaPrehrambena industrija u strahu od daljnjeg divljanja cijena sirovina

Prehrambena industrija u strahu od daljnjeg divljanja cijena sirovina

hrana-povrce-small-midiKompanije iz prehrambenog sektora u posljednje su vrijeme izložene izrazitoj volatilnosti cijena osnovnih sirovina. Prema predviđanjima nekih analitičara, kao i stručnjaka iz vodećih svjetskih prehrambenih kompanija, slična kretanja cijena očekuju nas i u ovoj godini.

Indeks hrane UN-a narastao je u 9 od zadnjih 10 mjerenja pa je vjerojatno da će i ove godine biti inflatornih pritisaka koje će proizvođači morati proslijediti na krajnje korisnike, tvrdi Stipe Luetić, analitičar tržišta Splitske banke – Societe Generale.

Balansiranje između dobiti i gubitka, objašnjava on, iznimno je zahtjevna vještina zbog relativno niskih profitnih marži u prehrambenoj industriji. Stoga i manja neravnoteža prihoda i rashoda može značiti prelazak iz poslovanja s dobiti u poslovanje s gubitkom.

Jedan od razloga stalnog rasta cijena hrane na svjetskim tržištima jest povećanje potražnje koja se uglavnom generira u zemljama u razvoju.

Imajući na umu ograničenost obradivih površina, klimatske promjene, rast broja stanovnika kao i njihovih apetita te činjenicu da se za razliku od nafte hrana i voda ne mogu nadomjestiti, očekivati je da će hrana i dalje biti u središtu pozornosti ulagača.

Dakle, uz relativno sigurne prihode zbog svakodnevne potrebe za prehrambenim proizvodima, najbolje će proći one kompanije koje uspiju dovoljno racionalizirati rashode i na taj način osigurati profitabilnost, kaže Luetić.

Ulazna sirovina preskupa

Zbog pada kupovne moći, ali i rasta cijena sirovina, našim najjačim prehrambenim kompanijama poput Vindije, Podravke i Dukata lani su pali prihodi. Hrvatsko tržište mlijeka u 2010. palo je 3,9% unatoč znatnom padu proizvođačkih cijena, dok je proizvodnja mlijeka u pala vrtoglavih 18 posto, na nivo 2005.

Otkupne cijene mlijeka neprekidno su pak rasle, što je i te kako utjecalo na manje uspješne rezultate mliječnog sektora, pa tako i naših najvećih mljekara Vindije i Dukata.

Vindija je tako s 11. pala na 15. mjesto s prihodima manjim 4,16 posto u odnosu na 2009., a dobit kompanije prije oporezivanja pala je gotovo 50 posto. Koka u sastavu kompanije ostvarila je prihode manje 2,8 posto, a dobit prije oporezivanja gotovo 60 posto u odnosu na godinu ranije.

U Vindiji kažu kako im otežani gospodarski uvjeti, poglavito rast cijena ulaznih sirovina, neprestano postavljaju nove izazove u smislu zadržavanja najveće vrijednosti za novac koju nastoje očuvati promišljenom troškovnom politikom i proizvodnom disperzijom.

No, cijene ulaznih sirovina u poljoprivrednoj industriji i dalje rastu, ponajprije zbog globalnih klimatskih promjena i sve češćeg korištenja žitarica i uljarica u proizvodnji bioetanola i u bioplinskim postrojenjima.

To se u konačnici neminovno prelijeva i na cijene hrane u Hrvatskoj i taj se trend rasta može očekivati i u budućnosti. Razlog za optimizam je činjenica da imamo kvalitetne domaće poljoprivredne resurse i odličnu suradnju s našim kooperantima, što donekle ublažava, ali i ne isključuje negativne vanjske utjecaje.

No kontinuirani razvoj i ulaganja u nove tehnologije, osim širine asortimana i visoke razine kvalitete, omogućuje nam optimizaciju proizvodnih troškova, tvrde u našoj najvećoj prehrambenoj industriji.

Dukat je lani napredovao za dva mjesta na Fininoj ljestvici, na 27. No i njemu su pali i prihodi i dobit prije oporezivanja 2,79,odnosno 25,47 posto.

Oni su na krizu, tvrde, mudro odgovorili ulaganjima i inovacijama, čemu u prilog ide rast tržišnih udjela Dukata u 2010., poglavito u bazičnoj kategoriji mlijeka koju u ovoj godini nastoje povećati za oko 15 milijuna litara putem subvencija kooperantima za kupnju oko 6000 junica.

Agrokorove prehrambene industrije Zvijezda, Belje i PIK Vrbovec u odnosu na 2009. neznatno su povećale prihode i skočile na ljestvici top 50, ali je Belje ostvarilo gotovo 200 posto manju dobit prije oporezivanja.

Jedina pak Agrokorova kompanija koja je ostvarila pad prihoda u odnosu na 2009. sladoledna je industrija Ledo. S obzirom na objektivne tržišne okolnosti i recesijsku godinu, sve te rezultate smatramo odličnim.

Profit je u istom razdoblju veći u odnosu na prethodnu godinu, i to zbog dobrog upravljanja troškovima, odgovaraju u Agrokoru, ističući kako je za vrijeme krize prehrambena industrija globalno ostala bez rasta, ali za razliku od trgovine, nije doživjela znatniji pad.

Agrokor je lani akvizirao posrnuli Vupik, u koji je dosad uloženo 200 milijuna kuna, najviše u nove farme, stoku i poljoprivrednu mehanizaciju.

Naj(ne)stabilniji
Podravki su prihodi u 2010. pali 8,72 posto, a dobit prije oporezivanja čak 103,55 posto, čemu je kumovalo i 20-ak milijuna kuna dodatnog gubitka iz afere Spice. No s obećavajuća prva tri mjeseca ove godine, kada je ostvarila 25 milijuna kuna neto dobiti – čak 400 posto više nego u istom razdoblju lani – optimistična su predviđanja kako bi tvrtka ove godine mogla imati i 150 milijuna kuna dobiti, najviše u povijesti.

Uz biznis s Kinezima, koji bi na zemljištu Podravke u Koprivnici gradili tvornicu glutaminata, koprivnička je tvrtka, čini se, u 2011. spremna i za akvizicije. Osim za Bambi i Alevu, zainteresirana je, naime, i za srpski Centroproizvod, koji je već pokušala kupiti 2004. godine, a novac bi namaknula kreditom ili dokapitalizacijom.

Stipan Bilić, naš stručnjak za poljoprivredu i prehrambenu industriju, kaže kako je potrošnja hrane kratkoročno gledano potpuno neelastična, bilo u odnosu na promjene dohotka potrošača, bilo u odnosu promjena cijena kod proizvođača, tako da je prehrambena industrija najstabilnija gospodarska grana na koju nemaju utjecaja kratkoročne promjene, a dugoročno joj je osiguran porast proizvodnje.

Međutim, hrvatskom prehrambenom industrijom od zadnjeg kvartala 2010. dominira nestabilnost i konfuzija, koja se putem negativnih učinaka snažno prenijela i na ovu godinu padom obujma proizvodnje, koji je potrajao sve do ožujka, a s njime su porasle cijene proizvođača koje su od siječnja do travnja 2011. bile čak 109,9 posto više u odnosu na isto razdoblje 2010. godine, objašnjava Bilić.

Pad proizvodnje uz istovremeni porast cijena uvijek je pokazatelj snažne prisutnosti inflacije, a ako se tim podacima doda i to da ukupna proizvodnja u 2010., u odnosu na 2009., ima indeks 95%, to samo po sebi potvrđuje moju tvrdnju – kaže Bilić.

Kako su u pravilu domaće poljoprivredne sirovine 15-20% skuplje od svjetskih, a država nije odmah reagirala potrebnim mjerama za zaštitu domaće prehrambene industrije i potrošača, nije odmah ukinula ili utvrdila kontingente za bescarinski uvoz, nije utvrdila izvozne carine niti je smanjila poreze na te proizvode, ceh takve gospodarske politike plaćaju građani visokim cijenama, a domaća prehrambena industrija, plaćajući skupe sirovine, postaje sve nekonkurentnijom, s manjom proizvodnjom, manjom domaćom prodajom i manjim izvozom. (Večernji list)

Najnovije objave

Vodeća svjetska stručnjakinja za ekonometriju pažnje stiže na Dane komunikacija u Rovinj

Na 11. izdanju Dana komunikacija najavljena je i predavačica za čije će se predavanje o pažnji korisnika tražiti mjesto više Pažnja korisnika u digitalnom svijetu...

izlog

Zdenka topljeni namaz s tartufima: Spoj tradicije i luksuza

Uživajte u bogatom okusu tartufa u kombinaciji s kremastim Zdenka topljenim namazom, savršenim za sve ljubitelje vrhunskih delicija Više od 125 godina je Zdenka glavni...