Moderni formati, hipermarketi i supermarketi, polako ali sigurno preuzimaju primat od tradicionalnih prodavaonica na maloprodajnom tržištu Srbije
Prema Nielsenovom popisu broja prodajnih mjesta (Nielsen Census), zamjetno je kako je u Srbiji u razdoblju od 2008. do 2011. godine došlo do pada ukupnog broja maloprodajnih objekata.
Takvom kretanju najviše je doprinio pad u broju malih prodavaonica (do 40 m2), te u nešto manjoj mjeri velikih prodavaonica (41-300 m2).
Nadalje, smanjen je i broj kioska/paviljona, a nešto manji pad je zabilježen i kod drogerija (specijaliziranih prodavaonica za prodaju drogerijskih kategorija – parfumerija i ljekarna).
S druge strane, u kanalu hiper/supermarketa bilježi se konstantan porast broja prodajnih objekata ovih formata. Tako je, uspoređujući 2011. s godinom ranije, rast u ovom kanalu iznosio oko 20%.
KANALI PRODAJE
Prosječna prodajna površina po prodajnom objektu lani je iznosila 50,7 četvornih metara, dok je po zaposlenom iznosila 14,8 četvornih metara.
Iz podataka Nielsen Retail Audita (praćenju prodaje ka krajnjim potrošačima na uzorku prodajnih mjesta reprezentativnih za kanale prodaje koji se prate), može se zaključiti kako moderni formati sve više dobivaju na značaju.
Za prodaju neprehrambenih kategorija (osobna higijena, njega beba, sredstva za održavanje kućanstva, papirna konfekcija i sl.), hiper i supermarketi predstavljaju najvažniji kanal. Njihov se značaj, zajedno s drogerijama kao drugim prodajnim kanalom po važnosti u segmentu neprehrane, konstantno povećava.
Nasuprot tome, kod prehrane najvažniji kanal prodaje i dalje predstavljaju male prodavaonice na koje otpada oko 30% vrijednosne prodaje prehrambenih kategorija, ali je njihov udio ugrožen od strane hiper/supermarketa te se konstantno smanjuje u posljednjih nekoliko godina.
MIJENJANJE NAVIKA
Ova činjenica potvrđena je i rezultatima Nielsen Shopper Trends istraživanja navika potrošača, prema kojem hiper/supermarketi odnose primat na više različitih razina.
Tako hiper/supermarketi sve više postaju format u kome se troši najviše novca, ali ne samo to, ovaj format prodavaonica postao je ključno mjesto kupovine i za kategorije koje su se tradicionalno kupovale na tržnicama ili specijaliziranim prodavaonicama (npr. mesnice), primarno u urbanim sredinama.
Osim mesa, sada se i druge svježe kategorije, kao što su riba te voće i povrće, primarno kupuju u modernim formatima. Kada se ta kretanja stave u širi kontekst, onda jedan pokazatelj uistinu najjasnije ocrtava maloprodajnu sliku tržišta u Srbiji.
Naime, iako se Srbija nalazi na 19. mjestu među zemljama Europe prema ukupnom iznosu mjesečne potrošnje na hranu, osnovne namirnice i osobnu higijenu, s druge je strane vodeća među svim europskim zemljama po iznosu koji u ukupnoj mjesečnoj potrošnji stanovnici izdvajaju za svježu hranu.
Ako se vratimo na zemlje regije, onda je razvidno kako se u Srbiji najviše smanjio prosječan broj prodavaonica koje kupci posjete tijekom jednog mjeseca, što je lani iznosilo 1-2 prodavaonice.
U velikoj mjeri je u odnosu na prethodne godine porastao i broj kupaca koji su počeli obraćati pažnju na cijene na način da sada sve više primjećuju promjene cijena.
CIGARETE ARTIKAL br.1
Gledano po ukupnoj vrijednosnoj prodaji kategorija koje Nielsen prati na tržištu Srbije, u 2011. su godini bez premca vodeće bile cigarete, čija je vrijednosna prodaja premašila 93 milijarde dinara (6,6 milijardi kuna).
U prehrambenim kategorijama na prvom mjestu nalazi se pivo (alkoholno), a potom slijede turska kava, negazirana bezalkoholna pića, voćni sokovi i nektari, jogurt te konzervirani mesni proizvodi.
Na sedmom mjestu su čokolade, slijedi ih keks, a deveto i deseto mjesto zauzele su osnovne živežne namirnice, ulje i pasterizirano mlijeko.
U drogerijskim kategorijama na prvom mjestu po vrijednosnoj prodaji nalaze se deterdženti za pranje rublja, a slijede ih toaletni papir, šampon, pelene za bebe, dezodoransi i omekšivači za rublje. Začelje u deset vodećih drogerijskih kategorija redom zauzimaju – boje za kosu, higijenski ulošci, toaletni sapun i paste za zube.
TRŽIŠTE U PREVIRANJU
Prošlu godinu na maloprodajnom tržištu Srbije obilježile su velike akvizicije i repozicioniranja do kojih je došlo u velikim trgovačkim lancima. Svakako najveća od njih je kupovina lanca Delta Maxi od strane Delhaize grupe, a potom i preuzimanje prodajnih objekata slovenskog Tuša od strane Agrokorovog lanca Idea.
Usto, Mercator je preuzeo lokalni lanac trgovina Familija Market, a uskoro se očekuje i otvaranje prodavaonica Lidla, jednoga od najvećih europskih diskontera.
Sve to će zasigurno imati daljnje posljedice na promjene potrošačkih navika u Srbiji koja je iz godine u godinu sve više pogođena konstantnim smanjivanjem kupovne moći, visokom inflacijom, visokom stopom nezaposlenosti i, općenito, vrlo nestabilnom političko-gospodarskom situacijom.
MILANA BOŠKOVIĆ
Nielsen Srbija,
Retailer and Merchandising Services Executive
