Prelijevanje europskih viškova svinjetine na domaće tržište po cijenama koje ne prate realne troškove te nastavljeni pad domaće proizvodnje problemi su koji su istaknuti na 19. po redu Savjetovanju uzgajivača svinja u RH, središnjem godišnjem skupu domaćih svinjogojaca i stručnjaka, koji je započeo u četvrtak u Prelogu.
Zamjenik ravnatelja Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) Krešimir Kuterovac, govoreći o tržištu, upozorio je na prelijevanje europskih viškova, osobito iz Španjolske, na hrvatsko tržište i to po cijenama koje ne prate realne troškove proizvodnje. Što se tiče samih brojki, ističe kako one i dalje pokazuju pad proizvodnje, ponajprije zbog afričke svinjske kuge. Smatra da se stabilizacijom zdravstvene situacije proizvodnja može relativno brzo oporaviti.
Poslao je i, kako je istaknuo, ključnu poruku. “Hrana je temelj istinske neovisnosti i suvereniteta svake države. Država koja ne proizvodi hranu ne upravlja svojom sudbinom. Ovo se tiče cijelog našeg društva, tiče se i naših građana i tiče se, naravno, i politike i struke i administrativnih institucija kao što je i HAPIH, ali ako to ne osiguramo, svi skupa bit ćemo vrlo brzo u velikom problemu” zaključio je Kuterovac.
Hrvatska sama pokriva svega 40 posto svojih potreba za svinjetinom
Potpredsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske Damir Jagić podsjetio je da je Hrvatska 2013. godine bila iznad 70 posto samodostatnosti u svinjskom mesu, dok je danas na tek oko 40 posto. Dodatan problem je i najava smanjenja tova u velikim sustavima, odnosno u grupama Pivac i Vajda, gdje se, po riječima Jagića, radi o 200.000 svinja godišnje. Poručio je kako svinjogojcima trebaju hitne mjere pomoći.
“Predlagali smo jednu mjeru koja bi možda malo pomogla i ‘držala nam nos iznad vode’ – napravili smo program “Rođeno, uzgojeno i zaklano u Hrvatskoj”, isprezentirali ga i svi se s tim slažu, ali nema sredstava” izjavio je Jagić, dodajući da je riječ o iznosu od 10 milijuna eura, što i u ovom trenutku bila velika pomoć za svinjogojstvo. Podsjetio je i na činjenicu da je Hrvatska 1991. godine proizvodila godišnje 4 milijuna a danas tek milijun svinja.
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Zdravko Tušek upozorio je da se ne smije zaboraviti na jače povezivanje primarne proizvodnje, otkupljivača i prerađivača, ali i na snažnije razgovore s trgovcima, s onima koji plasiraju svinjsko meso na tržište. Unatoč problemima državni tajnik je optimističan.
“Prvi znaci unatrag desetak dana pokazuju da se cijene na burzama oporavljaju, samim time očekujemo da će se oporaviti i cijena na hrvatskom tržištu”, istaknuo je Tušek.
Samodostatnost proizvodnje hrane pitanje suvereniteta zemlje
Međimurski župan Matija Posavec složio se s tvrdnjom da je pitanje proizvodnje hrane, samodostatnosti, pitanje ulaganja i podrške proizvođačima pitanje suvereniteta jedne zemlje.
“Svaka država koja je ozbiljna, koja je moderna ili takva želi biti, mora upravo tu proizvodnju staviti kao strateški interes i strateške odluke”, poručio je Posavec. Ujedno je istaknuo da je Hrvatska 2013. godine uvezla hrane za dvije milijarde eura, a danas je uvoz hrane dosegao 6 milijardi eura što je, osobno za njega, neshvatljivo.
Saborski zastupnik i gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek, koji je otvorio Savjetovanje, drži da je stočarska proizvodnja, svinjogojstvo, govedarstvo, peradarstvo, bazirano na ključnim odlukama jedinice lokalne samouprave, a to su prostorni planovi.
“Ako se netko ozbiljno bavi stočarskom proizvodnjom, onda mu to treba omogućiti u prostorno-planskom planiranju”, zaključio je Kolarek.
Program dvodnevnog savjetovanja obuhvaća niz stručnih predavanja s praktičnim preporukama, uz konstruktivne rasprave o stanju i budućnosti sektora, a središnji dio prvoga dana Savjetovanja je panel rasprava “Održivost sektora svinjogojstva”. Savjetovanje se održava u organizaciji Hrvatske agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) i u suradnji sa Središnjim savezom udruga uzgajivača svinja Hrvatske (SUS). (Hina)
Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!
