Sektor stočarstva suočen je sa značajnim strukturnim, tehnološkim i organizacijskim izazovima, nedovoljnom produktivnošću i niskom konkurentnošću, a dosad uložena značajna financijska sredstva nisu bila dovoljna da se zaustavi pad proizvodnje i zatvaranje mliječnih farmi, poručili su u petak u Smarteru.
Kako ocjenjuju u toj konzultantskoj tvrtki, situacija je zabrinjavajuća i prijeti da, uz takve negativne trendove, za nekoliko godina Hrvatska ostane bez vlastite proizvodnje mlijeka, a to je nedopustivo.
“Izuzetno je zabrinjavajuće što Hrvatska proizvodi manje od 50 posto vlastitih potreba za mlijekom – točnije 48 posto”, kazala je konzultantica Smartera Zvjezdana Blažić.
Proizvodnja mlijeka u ukupnoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje sudjelovala je 2012. godine s 13 posto, no uz padajući trend, te je već 2014. pala na 11,5 posto, a 2020. na tek 7,5 posto. Kontinuirano pada broj mliječnih krava, broj farmi, broj isporučitelja mlijeka, količine proizvedenog mlijeka i količine mlijeka koje se isporučuju prerađivačkoj – mljekarskoj industriji, kazala je.
“Za proizvodnju mlijeka je ključno osigurati dovoljne količine zemljišta kako proizvođači ne bi morali kupovati skupu stočnu hranu”, istaknula je Blažić.
Svakom farmeru, kako je navela, potrebno je osigurati od 1,5 do 2 hektara po uvjetnom grlu kako bi imali vlastitu proizvodnju stočne hrane, ali i dodatni prihod od ratarskih proizvoda.
Mliječne farme bi trebale ući u prioritetne projekte ugradnje solarnih panela na štale kako bi im se omogućila jeftinija energija te diverzifikacija prihoda, navela je Blažić, naglasivši kako je važno i jačanje proizvođačkih organizacija kao i primjene Mliječnog paketa kroz potpisivanje godišnjih ugovora s prerađivačkom industrijom.
Blažić je iznijela podatke da je u zadnjih godinu dana broj farmi dodatno smanjen za 630, a smanjenje broja isporučitelja mlijeka utječe i na manju proizvodnju mlijeka. Broj farmi koje isporučuju mlijeko mljekarskoj industriji je, od 13.081 isporučitelja u 2012. pao na 3.768 na kraju 2021. godine.
Brojno stanje krava kontinuirano se smanjuje od 2006. uz iznimku jednokratnog povećanja 2020. godine. U tom razdoblju osobito je izraženo smanjenje broja krava mliječnih i kombiniranih pasmina, za čak 48 posto.
“Podatak o značajno većem padu broja farmi od broja mliječnih krava pokazuje da su opstale veće farme”, kazala je Blažić napominjući kako su se na početku ulaska u EU počele zatvarati male farme s nekoliko životinja, a zadnjih godina došlo je do gašenja ne samo manjih, nego i srednjih farmi.
U proteklih deset godina, od 2012. do 2021. broj muznih krava pao je s preko 180.500 na 102.333, što znači da smo izgubili preko 40 posto muznih krava, navela je Blažić, dodavši da je u 2012. proizvodnja mlijeka iznosila 786 milijuna litara mlijeka, a u 2021. godini 511 milijuna litara mlijeka.
“To je ogroman pad proizvodnje od čak 34,9 posto. Od 602 milijuna kilograma mlijeka u 2012., isporuka mlijeka industriji u prošloj je godini pala na 429 kilograma, što predstavlja pad od 28,7 posto”, istaknula je Blažić.
U Smarteru smatraju da bi obzirom na veliku koncentraciju preradbenih kapaciteta te dominaciju tri najveće mljekare koje u potpunosti vladaju tržištem, industrija primarnim proizvođačima trebala omogući plaćanje prosječne cijene litre otkupljenog mlijeka na razini prosjeka EU.
U svibnju je, kako su naveli, cijena sirovog kravljeg mlijeka u Hrvatskoj bila niža od prosjeka EU za 16,5 posto. U Hrvatskoj je cijena iznosila 40,1 euro za 100 kilograma, a EU prosjek je bio 47,4 eura.
Predlažu i da se mljekarsku industriju oslobodi maksimalno svih parafiskalnih nameta i PDV-a na mliječne proizvode, uz uvjet transparentne potpore koje one trebaju pružiti primarnim proizvođačima mlijeka.
Sektor mesnog gospodarstva ima jak proizvodni i izvozni potencijal
Što se tiče sektora mesnog govedarstva, iz Smartera su istaknuli kako je vrlo zahtjevan zbog visokih troškova uzgoja, proizvodnje, prerade i marketinga.
Mesno govedarstvo sudjeluje s 10 posto u ukupnoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje, a broj mesnih goveda razmjerno je postojan, ali samo zbog velikog uvoza teladi. Broj proizvođača goveda je također u padu, a uzgojem mesnih goveda se bavi oko 70.000 poljoprivrednih gospodarstva, naveli su.
Napominju i kako izravna plaćanja imaju veliku ulogu u mesnom govedarstvu (značajnije u tovu junadi od sustava krava tele), dok manji i srednji proizvođači u tovu junadi ostvaruju vrlo nisku profitabilnost, odnosno imaju nisku bruto maržu. U sustavu govedarske proizvodnje krava – tele proizvođači koji imaju zatvoreni proizvodni i reproduktivni sustav ipak ostvaruju veću dodanu vrijednost.
“Iako hrvatski uzgajivači pokazuju veliku dohodovnu ovisnost o izravnim potporama, to je djelomice potaknuto niskim prihodima, a ne prekomjernim izravnim plaćanjima, jer su one niže od potpora poljoprivrednih proizvođača u većini zemalja EU”, rekla je Blažić, ustvrdivši da sektor mesnog govedarstva ima izrazito jak proizvodni i izvozni potencijal. (Hina)
Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!
