Ministarstvo poljoprivrede RH do kraja godine ima obavezu poslati u Europsku komisiju prijedlog nacionalnog Strateškog plana, kojim će biti definiran smjeru kako će se u razdoblju od 2023. godine, kada na snagu stupa nova Zajednička poljoprivredna politika EU, trošiti sredstva za poljoprivredu sve do 2027. godine. Strateški plan ZPP je najvažniji dokument za srednjoročno razdoblje kojim se određuju financijske omotnice, mjere i intervencije koje će se provoditi te kako će se usmjeriti financijskih sredstava za poljoprivredu. Plan će u velikoj mjeri odrediti smjer kako će se poljoprivredna proizvodnja razvijati do kraja ovog desetljeća.

Hrvatska kroz pet godina, od 2023. do 2027. godine, ne računajući državna sredstva, na raspolaganju ima 3,25 milijardi eura, pri čemu je nešto više od 1,5 milijardi eura namijenjeno za ruralni razvoj, a 1,87 milijardi za izravna plaćanja. Za 2021. i 2022. godinu za Hrvatsku je ukupno osigurano 1, 75 milijardi eura temeljem Uredba kojom je produžena primjene pravila iz prethodnog razdoblja, ali na način da će po tim, istim pravilima biti distribuiran novac iz novog višegodišnjeg financijskog okvira.

Ukupna sredstava za hrvatsku poljoprivredu, iz EU proračuna od 2021. godine do 2027. iznose 5,17 milijardi eura. Uz to je i kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti za poljoprivredu namijenjeno 131 milijuna eura. Ukupna sredstava će se nadopuniti i dijelom sredstava iz državnog proračuna, a za brojne programe, naročito investicijska ulaganja, će biti korištena i sredstava samih proizvođača. Tako da možemo očekivati značajnija ulaganja koja prelaze 5,3 milijardi eura iz EU fondova.

“Realno je da se u poljoprivredu Hrvatske, u razdoblju 2021. do 2027. godine, investira preko 7 milijardi eura ili preko 52 milijarde kuna, što daje priliku da se napravi ozbiljan zaokret i provođenje aktivnosti koje su nužne kako bi poljoprivreda bila konkurentnija, produktivnija i ispunila svoju zadaću proizvodnje kvalitetne hrane za stanovništvo ali i potrebne sirovine za prehrambeno prerađivačku industrije. Uz to, poljoprivreda sukladno usvojenim strategijama EU treba postati ‘zelenija’ te osigurati dobar život stanovnicima ruralnih područja”, zaključak je analize Smartera, konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju.

Podsjećamo kako je kroz prvo višegodišnje financijskom razdoblje ZPP, koje je za nas bilo regulirano Ugovorom o pristupanju Europskoj uniji, godišnja alokacija za izravna plaćanja bila 373 milijuna eura odnosno 2,6 milijardi eura za sedam godina. Taj iznos za izravna plaćanja nikada nije isplaćen u cijelosti jer je dio trebalo financirati iz državnog proračuna.

Hrvatskoj je dobila i financijsku omotnicu za II stup – Program ruralnog razvoja u iznosu od 333 milijuna eura godišnje. Za Ruralni razvoj bilo je ukupno osigurano 2,38 milijardi eura. Tako smo za razdoblje od 2014 do 2020 godine mogli poljoprivredi isplatiti nešto više od 5 milijardi eura. Na žalost, taj iznos nije isplaćen nikada u cijelosti zbog ograničenja u državnom proračunu ali i zbog dinamike korištenja Programa ruralnog razvoja. Prema dostupnim podacima, do sada je od ukupne omotnice za ruralni razvoj isplaćeno 1,88 milijardi eura što je 78 posto.

Strateški plan ZPP
Strateški plan ZPP treba izraditi svaka država članica EU, sukladno postavljenim ciljevima, koji donose brojne promjene koje su usmjerene na očuvanje okoliša, smanjivanje zagađenja iz poljoprivrede, ali i da se održi i poveća razina dohotka poljoprivrednika, proizvodi sigurna i kvalitetna hrane, očuvaju ruralna područja, te poljoprivreda modernizira i digitalizira, a mladi zadrže na selima i u ovom biznis.

Usuglašavanje oko usvajanja novog ZPP u EU je trajalo godinama. Europska Komisija objavila je svoje prijedloge za novi ZPP još u lipnju 2018, a Europski parlament je tek 23 studenog ove godine dao konačno odobrenje nove poljoprivredne politike. Već sama dužina trajanja pregovora govori da se radi o značajnim promjenama pravila distribucije novca i proizvodnje po novim standardima od onih koji su vrijedili u prethodnom razdoblju od 2014 do 2020 godine.

Kako je donošenje nove ZPP, kasnilo donijeta je Uredba kojom se je produžila primjene pravila iz prethodnog razdoblja, ali na način da je po tim pravilima distribuiran novac iz novog višegodišnjeg financijskog okvira.

Prema podacima Europske komisije, za poljoprivrednu politiku EU je namijenjeno ukupno 386,6 milijardi od 2021. do 2027 godine,što predstavlja nešto manje od trećine proračuna (oko 31,95 posto).Treba podsjetiti kako je u prethodnim proračunima poljoprivreda dobivala gotovo polovicu ukupnog zajedničkog proračuna EU.Udio poljoprivrednog proračuna u ukupni izdacima EU je bio znatno viši i iznosio je 37,7% za razdoblje 2014.-2020. godina.

Nova ZPP stupa na snagu 2023. godine
Budući da novi ZPP na snagu stupa 2023. godine, države članice moraju do kraja ove godine dostaviti prijedloge svojih Strateških planova Europskoj komisiji. Komisija će potom procijeniti da li su nacionalni strateški planovi ZPP-a u skladu s obvezama iz nove ZPP. Za dodatno usuglašavanje i izmjene sve će zemlje imati vremena do kraja 2022 godine.

“Nova Zajednička poljoprivredna politika zadržala je svoja dva ključna stupa: izravna plaćanja i ruralni razvoj, dok je sustav organizacije zajedničkog tržišta ojačan putem sektorskih intervencija. Novi ZPP snažno ističe jačanje biološke raznolikosti i pridržavanje pravila EU-a o okolišu i klimi što je ključno za provedbu reformirane Zajedničke poljoprivredne politike. Ono što je važno istaknuti je da su sve države članice obvezne osigurati u Strateškom planu najmanje 35 posto proračuna za ruralni razvoj teda najmanje 25 posto izravnih plaćanja bude namijenjeno ekološkim i klimatskim mjerama. A upravo velika usmjerenost prema ekološkim ciljevima, te postavljanje novih strožih pravila, izaziva najveći strah i prijepor kod poljoprivrednika svih država EU”, ističu u Smarteru.

Prema novom ZPP minimalno 10 posto izravnih plaćanja potrebno je koristiti za potporu malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima, a najmanje tri posto proračuna ići će mladim poljoprivrednicima. Definirana je i Krizna pričuva koja će godišnjeu EU proračunu iznositi 450 milijuna eura (u tekućim cijenama), a ona će se koristiti kao pomoći poljoprivrednicima ukoliko dođe do poremećaja na tržištu koji su uvjetovani nestabilnošću cijena ili drugim tržišnim poremećajima.

Koji je smjer hrvatskog Strateškog plana
Strateški plan Republike Hrvatske, kao i svih država članica EU,objedinjuje sve intervencije i mjere namijenjene provedbi zajedničke poljoprivredne politike na nacionalnoj razini. Ministarstvo poljoprivrede RH tijekom ove godine, a posebno zadnjih mjeseci, provodilo intenzivne konzultacije sa poljoprivrednim proizvođačima, udrugama, sektorskim udruženjima, komorama, predstavnicima tvrtki, velikim, srednjim i malim proizvođačima na svim razinama.

Napominjemo kako cijelu materiju nije lako približiti dionicima ovog sektora. Da je tome tako svjedoči i činjenica da se cijela EU nije uspjeli dogovoriti više od tri godine. U mnogim zemljama EU poljoprivrednici su i prosvjedovali, a i danas kritiziraju novi ZPPzbog novih pravila te strahuju kako će udovoljiti sve strožim uvjetima koje moraju poštivati kod proizvodnje, potrebama da zadrže svoju konkurentnost, zaštite svoj dohodak uz nešto manje novca nego u prethodnim godinama.

Poljoprivrednike, a i stručnu javnost posebno interesira tzv. Zelena arhitekture Zajedničke poljoprivredne politike koja je izraz briga za okoliš i prirodu. Jačanje zaštite okoliša i klimatske politike moraju dati puni doprinos ciljevima Europske Unije u području okoliša iklime.

A ti ciljevi, koji su dio Zelenog plana, do 2030. godine u području poljoprivrededefiniraju sljedeća tehnička ograničenja proizvodnje i ciljane vrijednosti: smanjenje upotrebe mineralnih gnojiva za 20 posto, uporabe pesticida za 50 posto, smanjenje gubitka hranjivih tvari za 50 posto ( veliki izvor onečišćenja zraka, tla i voda i utjecaja na klimu je višak hranjivih tvari u okolišu, posebno dušika i fosfora). Zahtjeva se i udio krajobraznih obilježja visoke raznolikosti od najmanje 10 posto, te udio organskog uzgoja od najmanje 25 posto.

Uz uvjetovanost kao temelj za stjecanje prava na potpore, uvode se i dobrovoljne eko-sheme za koje se izdvajaju značajna dodatna sredstva, kako bi se poljoprivrednicima nadoknadio gubitak prinosa koji će neminovno uslijediti, uz primjenu takvih novih postupaka ili dodatnih troškova koje takvi poljoprivredni postupci donose.

Radi približavanja svih ovih novih pojmova važno ih je dodatno objasniti te barem približno definirati što će oni značiti za poljoprivrednike i njihovu proizvodnju, odnosno koje će uvjete morati ispuniti da bi ostvarili pravo na potpore.

“Uvjetovanost predstavlja minimum zadaća koje poljoprivrednici moraju ispuniti kakobi uopće mogli primati potpore u obliku izravnih plaćanja. Poljoprivrednik će dobivati potporu zbog svih napora koje ulaže, kako bi njegovaproizvodnja bila održiva za okoliš i bioraznolikost.Uvjetovanost se sastoji od niza obveznih mjera u pogledupoštivanja propisa povezanih s određenim tvarima koje opterećuju okoliš, kao što su nitrati, pesticidi, antibiotici, provođenja dobrih poljoprivrednih praksi, mjera ozelenjivanja i slično”, ističu u Smarteru.

Druga važna komponenta su eko-sheme. Eko-sheme su obvezne za države članice, a dobrovoljne za poljoprivrednike. Za Eko-sheme obvezno je usmjeriti 25 posto proračun za izravne potpore, a one podrazumijevaju sve aktivnosti poljoprivrednika koje idu iznad uvjetovanosti(minimum proizvođačkih praksi) te na taj način još dodatno podupiru održive metode proizvodnje s ciljem postizanja boljeg stanja okoliša i bioraznolikosti.

Među njima su daleko stroža pravila održavanja okoliša kao posebni načini obrade tla, uvođenje novih kultura, značajno poticanje sadnje leguminoza, pašarenje na pašnjacima, upotreba stajskog gnoja na oraničnim površinama, intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina. Te eko sheme su detaljno razrađene i za njih su u svrhu boljeg upravljanja poljoprivrednim tlima predviđene i dodatne potpore. Potrebno je naglasiti kako su i unutar Programa ruralnog razvoja bila također alocirana sredstva za agroekološku održivost, mjere ublažavanja klimatskih promjena, poljoprivredno-ekološki održiva praksa, uključujući prevenciju prirodnih rizika, zaštita i poboljšanje genetskih resursa, te zdravlje i dobrobit životinja.

Poruka dionicima
U narednom razdoblju tvrtka Smartet će u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede organizirati niz okruglih stolova, na kojima ćemo sa svim dionicima raspravljati o ključnim temama koje se tiču svih sektora proizvodnje. Želja nam je da na što jednostavniji način svim poljoprivrednicima i široj javnosti približimo sve promjene i napore koje će morati poduzeti proizvođači od 2023. godine. Vjerujemo kako ćemo do konačnog usvajanja Strateškog plana, do kraja 2022. godine svi zajedno usuglasiti smjer i ciljeve koje treba ispuniti. A konačan cilj definiran je Strategijom poljoprivrede RH, a to je da do 2030. godine vrijednost poljoprivredne proizvodnje dosegne 30 milijardi kuna, sa sadašnjih oko 19 milijardi kuna”, zaključak je analize stručnjaka Smartera.

Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!