Srbija – niske cijene pšenice i brašna

Niske cijene pšenice i brašna, nelikvidnost u poslovanju većine industrijskih mlinova kao i siva ekonomija u mlinarstvu veliki su problemi i ovogodišnje proizvodnje, otkupa i plasmana žita u Srbiji, izjavio je direktor “Žitovojvodine” Zdravko Šajatović.

pšenicaPrvi čovjek udruženja koje okuplja najveće industrijske mlinove u Srbiji upozorio je da zbog konstantno male cijene brašna u odnosu na pšenicu, većina tih mlinara posluje s gubitkom pa bi im dobrodošla odgovarajuć pomoć države, radi osiguravanja likvidnih sredstava za ovu žetvu.

“Žitovojvodina je tražila od Ministarstva poljoprivrede da se posebnom uredbom omoguće regresiranje kamate na bankarske kredite za otkup i zalihe pšenice”, rekao je Šajatović, napominjući da su predložili da efektivna kamatna stopa bude dva posto.

Tako bi industrijskim mlinovima bila osigurana likvidna sredstva kako bi u vrijeme žetve, otkupili novu pšenicu u znatno većoj količini nego što se očekuje, kazao je on i dodao da u vezi s tim prijedlogom još nisu dobili odgovor, odnosno uredba još nije donesena.

Problemi u otkupu se povećavaju i time što ni republička Direkcija za robne rezerve neće tijekom ove žetve javiti kao otkupljivač ni uobičajenih “simboličnih količina” od 50.000 tona, jer već imaju na zalihama oko 200.000 tona prošlogodišnjeg žita.

Šajatović podsjeća na to da je pšenica burzanska roba, pa se time i njena cijena formira na osnovu ponude i potražnje na tržištu.

“Srbija je najveći proizvođač i izvoznik pšenice u CEFTA području, što znači da to tržište iz okruženja utječe i na domaće, tako da mi ne možemo imati veću cijenu pšenice. Koda bi kod nas pšenica bila skuplja ne bismo mogli ništa izvesti, sve bi ostalo na domaćem tržištu i situacija bi bila još gora nego što je sada”, napominje Šajatović.

Poseban problem u tom lancu je “crno tržište brašna” u Srbiji, odnosno siva ekonomija koja u domaćem mlinarstvu sudjeluje s čak 30 do 40 posto, upozorio je Šajatović podsjećajući da “Žitovojvodina” odavno traži da država krene u borbu protiv tog velikog problema koji opterećuje ukupnu ekonomiju Srbije.

“Ova Vlada Srbije je prva koja je izrazila jasnu političku volju da krene u borbu protiv sive ekonomije u ovoj branši”, istakao je Šajatović napominjući da su u tom pogledu već poduzeti određeni koraci.

Naglasivši da siva ekonomija uništava legalno mlinarstvo, on je naveo da njeni činioci najčešće izbjegavaju plaćanje poreza na dodatnu vrijednost i na dobit, posluju tako što plaćaju uglavnom gotovinom, nemaju uveden “HASAP” sustav i zahvaljujući svemu tome njihovo brašno je za dva do tri dinara jeftinije po kilogramu od onog iz industrijskih mlinova.

To je tipičan primjer nelojalne konkurencije, koja prouzrokuje velike teškoće u poslovanju industrijskih mlinova, nelikvidnost i sputava ih u tehnološkom razvoju tako da, ako ne budu poduzete odgovarajuće mjere, postoji opasnost za opstanak srpskog mlinarstva.

“Mi ne želimo da mali mlinovi budu uništeni ali tražimo da u toj oblasti država uvede red”, kaže Šajatović podsjećajući da su članice “žitovojvodine” prošle godine samljele oko 570.000 tona pšenice, što je polovina ukupne proizvodnje žita u Srbiji. (tanjug.rs)

Prethodni članakSavršenstvo okusa i bogatstvo tradicije
Sljedeći članakAdris grupa poziva mlade da se vrate u Hrvatsku i nudi im posao