Na nedavno završenom devetom po redu Festivalu maslina u Zagrebu, u organizaciji Zagrebačkog maslinarskog instituta, više od 40 OPG-ova i renomiranih proizvođača iz Hrvatske predstavilo je svoju raznoliki asortiman proizvoda baziran na maslinama. Rekordan broj posjetitelja je u hotelu Sheraton imalo priliku degustirati vrhunske proizvode, a Festival je bio popraćen i natjecanjem u ocjenjivanju maslinovih ulja na kojem su sudjelovali proizvođači iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Italije.
Uime organizatora Festivala o samom događanju, ali i stanju u sektoru u Hrvatskoj i svijetu razgovarali smo sa Srećkom Grossom, maslinarom i farmaceutom, predsjednikom Zagrebačkog maslinarskog instituta.
Razgovarala: Marija Brkanić Kulenović
Kako je protekao 9. Festival maslina u organizaciji Zagrebačkog maslinarskog instituta? Jeste li zadovoljni predstavljenim uljima i koju perspektivu maslinarstva vidite nakon održanog Festivala?
Izrazito smo zadovoljni provedbom devetog Festivala maslina u svim aspektima. Evaluacija je obuhvatila 308 uzoraka maslinovog ulja iz regija Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Crne Gore i Italije. Većina pristiglih uzoraka bila je klasificirana kao ekstra djevičansko maslinovo ulje, dok je manji postotak pripadao kategoriji djevičanskih, s udjelom od šest do sedam posto lampante ulja.
Stručni skup, koji je uključivao devet predavanja, privukao je pažnju posjetitelja zahvaljujući temama koje su obuhvatile maslinarstvo, nutricionizam i utjecaj maslinovog ulja na ljudsko zdravlje. Na prodajnoj izložbi, otprilike 40 proizvođača predstavilo je svoja ulja iz regija Istre i Dalmacije, a posjetitelji su iskazali visok interes i iskoristili priliku za opskrbu ovogodišnjim vrhunskim uljima.
Naglasio bih da već tradicionalno održavamo radionice prepoznavanja kvalitete maslinovog ulja i radionice izrade kozmetike na bazi maslinovog ulja u hotelu Sheraton. Više od 200 zainteresiranih građana educirano je na ovim radionicama, stoga će se, zbog velikog interesa, nastaviti održavati i u sjedištu udruge na adresi Bohinjska 1, Zagreb.
Kako prepoznati pravo maslinovo ulje?
Na radionici degustacije maslinovih ulja tijekom ovog Festivala polaznici su od stručnjaka dobili praktične smjernice o pravilnom kušanju ulja te prepoznavanju poželjnih i nepoželjnih svojstava. Ukratko, maslinovo ulje bi trebalo posjedovati blagu voćnost, gorčinu i pikantnost, što su karakteristike koje potječu od polifenola, ključnih spojeva koji štite ulje od raspada, hidrolize ili neželjene fermentacije. Nepoželjno je da ulje ima okus po octu te ne bi trebalo imati naglašen okus po zemlji ili metalu.
Domaći kao i strani uzgajivači maslina i proizvođači maslinovog ulja suočeni su sa žestokom konkurencijom, ali i sve zahtjevnijim uvjetima uzgoja maslina. Kako se s time nose odnosno kako izlaze na kraj s brojnim preprekama?
Za visokokvalitetna maslinova ulja uvijek postoji stabilna potražnja, kako na domaćem, tako i na međunarodnom tržištu, zbog čega nema razloga o zabrinutosti za budućnost s tog gledišta. Međutim, suvremeni izazovi, posebno povezani s promjenama u klimatskim uvjetima, postavljaju maslinare pred kompleksne prepreke. Klimatske promjene, izražene kroz nedostatak vode, povećanu prisutnost štetnika te potrebu za ranijim berbama, zahtijevaju od njih prilagodljivost i inovativne pristupe.
Posljednjih mjeseci zabilježeni su streloviti skokovi cijena maslinovog ulja. Kako prilagoditi proizvodnju i uvjete uzgoja maslina da bi se u budućnosti izbjegli slični šokovi?
Skokovi cijena maslinovog ulja rezultat su prethodno navedenih izazova, posebice nepovoljnih uvjeta kod velikih proizvođača poput Španjolske, Italije i Grčke, a obrana od ovakvih negativnih čimbenika predstavlja svojevrsni izazov. Smanjenje utjecaja navedenih problema djelomično bi mogli omogućiti sustavi za navodnjavanje, iako je njihova primjena trenutno ograničena u Hrvatskoj. Unaprjeđenje i proširenje upotrebe ovih sustava moglo bi pridonijeti boljoj otpornosti na nepovoljne klimatske uvjete te ublažiti negativne ekonomske učinke koje su proizvođači maslinovog ulja doživjeli zbog skokova cijena.
Prema podatku Europske komisije iz 2022. maslinovo ulje je jedna od namirnica s najviše lažnih oznaka u Europi. Kako tome doskočiti?
Nekorektnih proizvođača i trgovaca uvijek ima, a jedini učinkovit način za suzbijanje takvih praksi je rigorozna kontrola. Dok taj nadzor ne bude djelotvoran kako bi trebao biti, pojedinci često nesavjesno deklariraju svoja maslinova ulja, ponekad čak punjenjem boca manje kvalitetnima. Čest je slučaj da se etiketa “ekstra djevičanskog maslinovog ulja” stavlja na boce koje zapravo sadrže djevičansko ulje, možda čak i miješano s drugim biljnim uljima.
Također, ponekad potrošači budu zavarani pojmom “rafinirano” maslinovo ulje, vjerujući da to jamči visoku kvalitetu. Međutim, često se radi o ulju dobivenom postupkom ekstrakcije otapalima, ili, što je još problematičnije, proizvodu kemijskog “poboljšavanja” lošijih, lampante ulja. Stoga je edukacija potrošača ključna kako bi samostalno mogli prepoznati poželjne karakteristike ulja te prepoznati eventualne mane, koje ne bi smjele biti prisutne u ekstra djevičanskim uljima.
Koje su glavne nutritivne i zdravstvene dobrobiti korištenja maslinovog ulja?
Na Festivalu maslina održana su tri stručna predavanja na temu maslinovog ulja, a održali su ih predavači iz uglednih institucija poput Medicinskog fakulteta, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te tvrtke Aspira. Tijekom predavanja istaknuto je da redovita konzumacija maslinovog ulja, poput primjerice dvije žlice dnevno, pruža zaštitu lipida u krvi od oksidativnog stresa te doprinosi održavanju normalnih razina kolesterola, što pozitivno utječe na kardiovaskularno zdravlje. Nadalje, istaknuta su antioksidativna, kemopreventivna, antimikrobna i antikarcinogena svojstva maslinovog ulja te čak njegovo analgetsko djelovanje. Osim toga, naglašeno je da je maslinovo ulje sastavni dio mediteranske prehrane, koja se smatra jednim od ključnih elemenata zdravog načina prehrane.
Može li Hrvatska i kako sa svojom proizvodnjom naći mjesto na zahtjevnom europskom pa i svjetskom tržištu?
Hrvatska, iako mali proizvođač maslinovog ulja s ograničenim količinama, ne može se uspoređivati s masovnom proizvodnjom velikih igrača poput Španjolske, Italije, Grčke, Turske te drugih zemalja koje su se u novije vrijeme počele isticati. Ipak, Hrvatska ima mogućnost natjecanja kroz izvrsnu kvalitetu ulja, što je već potvrđeno na mnogim svjetskim ocjenjivanjima. Ručno branje, hladno prešanje, pažljiva obrada te korištenje autohtonih sorti maslina predstavljaju osnovne preduvjete za postizanje izvrsnosti u proizvodnji. Isto tako, jedna od naših ključnih prednosti je nezagađenost tla, što omogućuje ekološki održivu proizvodnju stoga proizvodi vrhunske ili čak nadstandardne, imaju osiguran put do uspjeha na međunarodnom tržištu.
Koliko se ulja proizvodi u Hrvatskoj i je li to dovoljno za naše potrebe?
Nemamo precizan podatak, ali svjesni smo da trenutna proizvodnja nije dostatna za zadovoljenje naših potreba, što dovodi do uvoza određenih količina maslinovog ulja. Prema strategiji maslinarstva, ključno je povećati broj stabala i površina pod maslinicima, promicati autohtone sorte, primjenjivati najnovije tehnologije u poljoprivrednoj praksi i preradi te težiti izvrsnosti u kvaliteti proizvoda. Sve ove mjere, usmjerene na unapređenje svih aspekata proizvodnje “od polja do stola”, bit će od vitalnog značaja za osiguranje budućnosti maslinarstva.
Kakva je bila prošla sezona za maslinare u Hrvatskoj odnosno Europi?
Prošla godina predstavljala je izazovno razdoblje iz više aspekata – suočavali smo se s izrazito sušnim razdobljima, obilnim kišama tijekom cvatnje i oprašivanja maslina te povećanim napadom štetnika, čime su se stvorili nepovoljni uvjeti za maslinare. Srećom, postoje mikroregije u kojima navedeni uvjeti nisu bili tako izraženi, omogućavajući pojedinim maslinarima da budu zadovoljni kako s količinom, tako i s kvalitetom proizvodnje.