Nema sumnje da su se tijekom proteklih 20 godina u svijetu maloprodaje odigrali neki od presudnih događaja. Uspon e-trgovine, važnost internacionalizacije, nezaustavljiv rast pojedinih trgovačkih lanaca i sve veći utjecaj tehnologije – sve to, i još mnogo više, učinilo je maloprodajni pejzaž neprepoznatljivim
Bi li se trgovac iz 1990. prepoznao u svijetu 2010.? Na neki način da. Trgovačke parole i lokacije trgovina možda i jesu iste, ali u mnogim se ključnim, operativnim aspektima sigurno ne bi prepoznao. Planet Retail je analizirao velike i male događaje, njihov razvoj postavili su u stvaran kontekst razdoblja u kojem su se odigrali te izdvojili ključne trendove.
Stručni analitičari oslonili su se na vlastita iskustva i izdvojili 10 ključnih kretanja za koje smatraju da su oblikovala protekla dva desetljeća. No, ostaje pitanje: “Što donosi sljedećih 20 godina?”
1990. |
 Walmart postaje najveći trgovac u SAD-u
Natalie Berg, direktorica globalnih istraživanja: “1990. godine, kad mu je prodaja dosegla 33 milijarde dolara, Walmart, iz Bentonvillea u Arkansasu, postao je trgovac broj 1 u SAD-u. Njegova prisutnost bila je ograničena na američko tržište do sljedeće godine kada je u Mexico Cityju otvorio svoju prvu međunarodnu trgovinu i tako pripremio teren za širenje. Nakon 20 godina Walmart je i dalje najmoćniji trgovački lanac na svijetu, s prodajom koja premašuje 40 milijardi dolara i skoro 9000 trgovina u 17 zemalja. Tako 1990. godinu možemo smatrati prekretnicom u svjetskoj maloprodaji i događajem koji je označio tek početak Walmartova nezaustavljiva uspona na tron.” |
1994. |
 Metro grupa ulazi u Mađarsku, prodor na tržišta srednje i istočne Europe
Boris Planer, direktor istraživanja: “1994. godine, samo četiri godine nakon pada komunizma, Metro grupa je zakoračila na nepoznat teritorij nestabilnog tržišta namirnicama u središnjoj i istočnoj Europi. Mađarska je bila idealna za otvaranje Metro Cash & Carry trgovine: cilj je bio suprotstaviti se neovisnim malim trgovinama i restoranima u Budimpešti. Kako je Metro nastavljao sa širenjem svoje mreže po cijeloj regiji, uskoro su mu se priključili i drugi igrači i do 2000. godine sektorom namirnica u središnjoj i istočnoj Europi ovladale su zapadnjačke trgovačke mreže kao što su Metro, Carrefour, Rewe, Tesco i Ahold. No, već su se u ranim 2000-ima, nakon što je skončao prvi val euforije, pojavila dva nova trenda: zapadnjački trgovački lanci napuštaju tržišta na kojima nemaju šanse prednjačiti i napokon se pojavljuju konkurentni, jaki domaći igrači, poput ruske grupe X5. |
1994. |
 Postavljena prva samonaplatna blagajna
Björn Weber, direktor istraživanja tehnologije u maloprodaji: “Američki trgovac Price Chopper, je 1994. godine u supermarketu u Clifton Parku u državi New York, postavio prvu samonaplatnu blagajnu na svijetu. To je bio stroj koji je izumio kanadski inženjer dr. Howard Schneider koji je deset godina kasnije svoj posao sa samonaplatnim blagajnama prodao Fujitsuu. Krajem 90-ih, Kroger je primijenio Schneiderove U-Scan naprave. Pratili su ga gotovo svi glavni američki maloprodavači namirnica, uz znatnu aktivnost 2003. godine zbog inovacija Schneiderove kompanije Optimal Robotics, NCR i PSI, koje je godinu dana poslije preuzeo IBM. Walmart je napokon odlučio uvesti NCR-ov Fastlane koji se uz Tesco pozicionirao kao vodeći na tržištu samonaplatnih blagajni. Međutim, trgovci su također razmatrali treba li samonaplatu u potpunosti zamijeniti automatiziranim skeniranjem. Tek je 2010. godine Kroger počeo testirati prvi potpuno automatizirani tunel za skeniranje robe u trgovini Marketplace u Hebronu, državi Kentucky u SAD-u.” |
1995. |
 Amazon.com započinje mrežno poslovanje
Robert Gregory, direktor globalnih istraživanja: “U srpnju 1995. godine Amazon.com prodao je svoju prvu knjigu. Bio je to naslov Douglasa Hofstadtera: Fluidni koncepti i kreativne analogije: računalni modeli temeljnih mehanizama mišljenja. Malo je tko tada shvaćao kakav će utjecaj u sljedećih 15 godina e-trgovina ostvariti u gotovo svim sektorima maloprodaje. Pojava ovog posve novog kanala uzrokovala je pravi potres, otvorila nove poslovne prilike za neke već postojeće trgovce te istovremeno dovela do temeljitih promjena u ponašanju kupaca i potrošača, promjena koje su desetkovale neke druge sektore, npr. knjižare i prodavaonice glazbenih izdanja.” |
1998. |
 Pokrenut Tesco finest
Milos Ryba, viši analitičar maloprodaje: “Razvoj robnih marki u posljednjih je 20 godina donio ogromne promjene sektoru maloprodaje. Najveći utjecaj imao je na odnos trgovca i proizvođača. Percepcija potrošača također se dramatično poboljšala i neki su se proizvodi robnih marki i sami razvili u brendove. Prekretnica se dogodila 1998. godine pokretanjem Tescove premium serije – Tesco finest, čime je ta tvrtka postavila temelje svoje troslojne strategije robne marke. Štoviše, činjenica da su neki proizvodi robnih marki sada skuplji od njihovih brendiranih ekvivalenata pokazuje kako se tijekom zadnja dva desetljeća promijenio doživljaj trgovaca kao brenda.” |
2004. |
 Deregulacija kineskog maloprodajnog tržištaYujun Qiu, analitičar maloprodaje u Kini: “Carrefour je još 1995. u Kini otvorio svoj prvi hipermarket i tako na kineskom tržištu pokrenuo modernu maloprodaju. Međutim, sve do prosinca 2004. godine Kina nije u potpunosti otvorila svoje maloprodajno tržište. Tek tada je dodatno potaknula međunarodne trgovačke lance da ubrzaju svoj dolazak od kada je postala njihovo prioritetno tržište. |
2005. |
 Procter&Gamble kupuje GilletteMatthew Stych, direktor istraživanja: “U vrijeme kad se dogodilo spajanje P&G-a i Gillettea, to se smatralo odgovorom na sve veću moć i međunarodni utjecaj trgovaca poput Walmarta. Dolazak dominantnih nacionalnih i internacionalnih trgovaca suočio je dobavljače s moćnim jedinicama koje mogu zahtijevati promjenu. Njihovi zahtjevi mogu utjecati na cijene, promotivne programe, marketinšku podršku, lanac nabave, inicijative održivosti, pakiranja, količine i isplativost.” |
2009. |
 Po prvi puta diskont postaje najveći trgovac namirnicama u zemlji
Matthias Queck, direktor istraživanja: “Već više od 20 godina stalan rast diskonata, Aldija i Lidla, podjednako uznemiruje i tradicionalnog prodavača namirnica i poznate brendove. Usred ekonomske krize, 2009. godine, u jednoj se zemlji na sam vrh ljestvice prodavača namirnica napokon popeo jedan isključivo diskontni operater. Ne, ne radi se ni o Lidlu niti o Aldiju, već o Biedronki, poljskom diskontu koji se ugledao na Aldi, a u vlasništvu je portugalskog Jerónima Martinsa. S ograničenom ponudom od tek 1000 proizvoda, Biedronka je u razdoblju od samo pet godina uspjela više nego utrostručiti svoju prodaju, ostavivši za sobom sve ogromne međunarodne mreže – od Carrefoura do Tesca.” |
2009. |
 Prvi put nakon deset godina u Velikoj Britaniji zabilježen pad prodaje organskih proizvoda
Proteklog desetljeća održivost je bila glavna tema među svjetskim trgovačkim lancima. Međutim, u Velikoj Britaniji 2009. godine prodaja organskih namirnica po prvi je put doživjela pad. Osobito je prodaja svježeg voća i povrća u različitim lancima pala skoro 15 posto prema podacima organizacije Soil Association. Pad prodaje je rezultat kombinacije smanjene potrošnje i reduciranog prostora na policama trgovina. No, organsko nipošto nije mrtvo – oporavak se predviđa s poboljšanjem gospodarskih uvjeta. Zelene i održive inicijative u nadolazećim će godinama iznova osvojiti svoj značajan status.” |
2009. |
 Iskorištavanje utjecaja društvenih mreža
Isabel Cavill, viša analitičarka maloprodaje: “U potrazi za proizvodima i uslugama sve veći broj potrošača konzultira prvo internetske izvore, posebice društvene mreže. Stoga je trgovcima vrlo teško ignorirati uzbuđenje povezano s društvenim medijima poput Facebooka i Twittera. Najbolji primjer za to je onaj Twelpforcea Best Buya, koji je pokrenut u SAD-u u srpnju 2009. godine. Iako Twitter koristi tek mali dio stanovništva SAD-a, Best Buy je za Božić 2009. cijelu svoju televizijsku kampanju osmislio oko svog Twelpforce računa.Sada trgovci širom svijeta (uključujući Carrefour i Uniqlo) koriste Twitter za oglašavanje promocija i popusta. Tako stvaraju bazu poklonika upućenu prvo na njihove internetske stranice, a na kraju i prema kolicima za kupnju.” |
