U cijelom procesu izuzetno je važno razumjeti trokut lanca opskrbe koji obuhvaća usluge, novac i trošak te osvijestiti koje su nam moguće strategije na raspolaganju.
Lanac opskrbe živi, radi, uči, razvija se, mijenja, prilagođava, napreduje. Ne definira se uzalud kao tijek materijala, usluga, informacija (i financija). Informacije upravljaju, koordiniraju, šalju upute, uravnotežuju ponudu i potražnju. Nabava, logistika i proizvodnja ostvaruju isporuku. I svi se procesi odvijaju na kontinuumu između efikasnosti i efektivnosti. I da bismo bolje razumjeli taj žilavi lanac, izuzetno je važno razumjeti trokut lanca opskrbe: usluge, novac, trošak. Bolje rečeno, uravnoteženje trokuta lanca opskrbe.
Kod usluga želimo maksmimizirati razinu usluge kako god je mjerili. Želimo isporučiti robu ili uslugu na vrijeme, u točnoj količini, na točnom mjestu. Želimo zadovoljnog kupca pa povećavamo raznolikost portfelja proizvoda, fleksibilni smo u uvjetima naplate, želimo isporučiti proizvode visoke kvalitete koji će uvijek biti dostupni za našeg kupca. No, to sve ima svoju cijenu, pa moramo voditi računa o troškovima. Tipični su troškovi vezani za nabavu, logistiku (transport i skladištenje) i proizvodnju. Također, moramo optimizirati radni kapital, a posebno se bavimo zalihama. I kako sad kompanije žongliraju da bi uravnotežile ta tri vrha trokuta?
Da bismo bolje odgovorili na to pitanje, probajmo kreirati jasnu sliku o tome što se događa u trokutu lanca opskrbe. Što zapravo znači ravnoteža, što znači trade-off i možemo li biti izvrsni u sva tri vrha trokuta? Je li dovoljno definirati strategije jednom i primjenjivati ih radi uravnoteženja ili ih moramo stalno revidirati i usklađivati s promijenjenim okolnostima i uvjetima te posljedično iskomunicirati promjene funkcijama koje su u njih uključene? Navedimo par primjera.
GEOPOLITIČKA SITUACIJA
Na primjer, zbog situacije u Crvenom moru, morski se promet odvija oko Afrike. To poskupljuje transportne troškove. U situaciji kad poskupljuje transport (donji desni vrh trokuta), za ravnotežu možemo upotrijebiti zalihe (donji lijevi vrh). No, imamo li zaliha? Budući da se nalazimo u postpandemijskim vremenima, za očekivati je da još uvijek postoje zalihe koje su kreirane i od strane kompanije i od strane potrošača. Kompanije koje nisu naučile lekciju u pandemiji i pozabavile se upravljanjem zaliha sad muku muče i strahuju od visokih cijena transporta. Također, kamatne stope su još uvijek visoke, nema slobodnog novca za potrošnju i investicije, a i ljudi će prije potrošiti na putovanja nego na robu koja stiže iz Kine. Što se tiče repromaterijala, mnoge su se kompanije prebacile na dobavljače iz Turske, a i nakon pandemije, pronašle su alternativne dobavljače u drugim dijelovima svijeta. Opet, one kompanije koje nisu naučile lekciju u pandemiji i pozabavile se upravljanjem odnosima s dobavljačima sad sa strahom bacaju pogled na Rt dobre nade. Iz svega navedenog, u većini slučajeva, treći vrh trokuta, usluge, bit će stabilan. Osim naravno u slučaju nekog velikog šoka. Kao što i Velimir Šonje navodi u https://arhivanalitika.hr/blog/koliko-dugo-hrvatsko-gospodarstvo-moze-voziti-po-svom/, “Nešto veće bi se trebalo dogoditi da ozbiljnije uzdrma svjetsko gospodarstvo koje bi moglo puno brže rasti da nije te sjene nove ere neizvjesnosti.”
DIGITALNA TRANSFORMACIJA
Sve navedeno sigurno doprinosi svakom od tri cilja u trokutu lanca opskrbe. “A recent Gartner study shows that nearly 80% of supply chain respondents plan to pilot or implement GenAI capabilities in 2024 using an average of 6% of the overall supply chain technology and transformation budget” (https://www.gartner.com/en/supply-chain/insights/beyond-supply-chain-blog/beyond-supply-chain-2024-predictions). Umjetna inteligencija se munjevito razvija i implementira. I tu više nema povratka na staro. Onaj tko se odupire propast će. Na poveznici https://jatrgovac.com/jatrgo2018/upravljanje-lancem-opskrbe-umjetna-inteligencija-u-lancu-opskrbe/ mogu se pronaći detalji o umjetnoj inteligenciji u lancu opskrbe, po točkama lanca. Za svaku točku u lancu dan je pregled metoda i alata koji se mogu iskoristiti za uravnoteženje trokuta lanca opskrbe. Na primjer, da bismo bolje pratili trendove kod potrošača koristimo CRM, chatbot i ostale alate umjetne inteligencije. Na taj način maksimiziramo vrh usluge. Kod boljeg upravljanja zalihama koristimo napredne metode usklađivanja potražnje i ponude kao na primjer strojno učenje. Na taj način doprinosimo boljoj optimizaciji radnog kapitala. U vrhu trošak koristimo digitalne alate kako bismo minimizirali trošak transporta, bolje izabrali dobavljače na temelju više kriterija te bolje optimizirali proizvodnju.
AGILNOST I OTPORNOST
Jedno je izvjesno: svako je predviđanje budućnosti krivo! Predviđamo li potražnju, narudžbe, vrijeme isporuke, isporučene količine, poremećaje u transportu ili pak poremećaje u proizvodnji. Budućnost nećemo nikad predvijeti s apsolutnom točnošću. I zato moramo razvijati scenarije. Ne samo jedan plan. Potrebno je provesti ako-tada-inače (if-then-else) analizu i tako se pripremiti za neizvjesnu budućnost. Na taj će način lanac opskrbe biti spreman promptno reagirati na sve smetnje i poremećaje iz okoline. Na agilnosti i otpornosti ne može raditi samo jedna kompanija, na tome mora raditi cijeli lanac opskrbe. Na taj će se način lanac opskrbe brzo prilagoditi, a trokut lanca opskrbe uravnotežiti.
Na agilnosti i otpornosti ne može raditi samo jedna kompanija, na tome mora raditi cijeli lanac opskrbe
Što znači biti agilan i otporan u razini usluge (gornji vrh trokuta)? Između ostalog, to znači slušati potrošača, pratiti trednove i brzo reagirati na nove potražnje i potrebe. To će naravno povećati troškove u drugim vrhovima trokuta (novac i trošak). Kako oni mogu reagirati? Vrh radnog kapitala može reagirati sa svojim ranije kreiranim zalihama, a vrh trošak optimalnim izborom među alternativnim dobavljačima. Na taj se način realiziraju, grade i unapređuju agilnost i otpornost.
ESG – OKOLIŠ, ZAJEDNICA, VODSTVO
ESG je kratica za tri čimbenika održivosti – environmental, social and governance ili, okolišno, društveno i upravljačko načelo poslovanja. Klimatske, demografske i migracijske promjene, etičnost, korupcija, netransparentnost. Jesu li to samo pomodni termini ili se tu valja nešto zaista značajno i korisno? Koliko se upravljačke strukture bave njima? “Biznis se mora baviti s dobiti, nema biznis vremena za ESG!”. Koliko ste puta čuli tu izjavu? Zar je moguće da mnogi još uvijek ne vide negativne posljedice lošeg odnosa prema okolišu i zajednici te ignoriranja lošeg vođenja?
Dnevni je broj brodova kroz Panamski kanal smanjen uslijed suše i niskog vodostaja poveznog jezera Gatun. To će provećati vremena isporuke i smanjiti razinu usluge (gornji vrh trokuta). Vrh troška može reagirati većim volumenima i većim proizvodnim ciklusima. Ili pak vrh radnog kapitala može reagirati ranije kreiranim zalihama. No, je li to potrebno? Zar ne bi bilo bolje baviti se zaustavljanjem klimatskih promjena?
Što se tiče društvenog načela poslovanja, moramo se baviti ljudima u lancu opskrbe. Naravno da želimo zadovoljne zaposlenike, zaposlenike koji će se osjećati sigurno i živjeti svoju svrhu. Želimo zaposlenike koji će učiti, razvijati se, biti proaktivni, imati inicijativu. Želimo i vodstvo s vizijom, empatijom, emocionalnom inteligencijom, etično i s integritetom. Zato se trokut lanca opskrbe u zadnje vrijeme proširuje s još dva vrha, pa ne govorimo o trokutu već o trokutu lanca opskrbe i održivosti (peterokutu).
UVIJEK IMA NAČINA
Uočavamo li neprestanu dinamiku povuci-potegni u trokutu lanca opskrbe? Neprestanu interakciju, povezanost i samim tim utjecaj odluke u jedoj komponenti jednog vrha trokuta na ostale vrhove i njihove komponente? Da bi sve to zajedno ipak imalo pozitivan rezultat, potrebna je suradnja, koordinacija, transparentnost, povjerenje, vidljivost cijelog lanca od početka do kraja.
Uz navedene primjere, slika o funkcioniranju dinamike trokuta lanca opskrbe je jasnija. I jasno je da moramo voditi računa o svim vrhovima trokuta, ali je isto tako jasno da ne možemo biti dobri u svim vrhovima istovremeno. Iz jednostavnog razloga što su ciljevi u konfliktu. Ako se pogorša jedan vrh, izvući će ga drugi vrh, ali na uštrb sebe samog ili nekog drugog (trećeg) vrha. I to je nikad gotova priča.
Moramo voditi računa o svim vrhovima trokuta, ali je isto tako jasno da ne možemo biti dobri u svim vrhovima istovremeno
I zato nema mjesta panici kad dođe do loše situacije u jednom vrhu, izvući će ga drugi vrh(ovi). No, ono što je važno je da moramo biti jasni u svom cilju. Koji nam je vrh prioritet, kojim ćemo se vrhom najviše baviti, do koje ćemo ga mjere favorizirati i u kojem ćemo trenutku promijeniti prioritete u trokutu?
Ako ćemo uslijed povećanja cijene transporta zbog situacije u Crvenom moru povećati cijenu krajnjem kupcu, ugrozit ćemo vrh usluge. Ako smo ranije kreirali zalihe, ne moramo povećavati cijenu krajnjem kupcu, ali smo ugrozili vrh novac. Ili, ako smo ranije pronašli alternativnog dobavljača, vrh trošak će se sam izvući.
Rješenje uvijek postoji, važno je osvijestiti sliku trokuta lanca opskrbe i koje su nam moguće strategije na raspolaganju. I onda djelovati.
