Prošla godina bila je izuzetno dobra za peradare i proizvođače jaja u EU, u kojoj je zabilježen rast proizvodnje za 2,7 % u odnosu prema 2014. godini.
Podaci su izneseni na sastanku grupe civilnog dijaloga Europske komisije u Directorate-General for Agriculture and Rural Development u Bruxellesu uz prognozu da se proizvodnja 2016. zbog tržišnih kretanja neće znatnije promijeniti. Na sastanku, Hrvatsku je predstavljala Ana Hell-Kurevija, voditeljica peradarske proizvodnje farme koka nesilica Vuka, koja je u sustavu Žito grupe.
Kako stoji na web-stranici Žito grupe, predstavnici europskih zemalja razgovarali su o postignutim proizvodnim rezultatima u sektoru proizvodnje mesa peradi i kunića, konzumnih jaja i jaja za inkubaciju u 2015. godini, kao i o trendovima te prognozama za 2016.
ZATVORENE FARME
Između ostalog, navedeno je i da su se porast proizvodnje jaja u zemljama EU i istovremeno smanjenje broja nesilica u Hrvatskoj, nastalo kao posljedica usklađivanja sa zakonskom regulativom koja uređuje zaštitu životinja na farmama, na hrvatsko tržište reflektirali tako da je uvoz konzumnih jaja u 2015. porastao za 113 %, odnosno uvezeno je 105 milijuna konzumnih jaja.
U Hrvatskoj su inače u Upisniku kokoši nesilica upisana 143 proizvođača, a najveći proizvođač jaja u Republici Hrvatskoj je Žito grupa, s godišnjom proizvodnjom od 65,000.000 jaja. Peradarsku jedinicu farme Vuka čine objekti u kojem borave koke nesilice i objekt pakirnog centra za jaja. Farma koka nesilica smještena je u Vuki, nedaleko od Osijeka, a na farmi je smješteno 215.000 nesilica, vlastitog uzgoja.
Peradarski objekti opremljeni su obogaćenim kavezima i potpuno usklađeni s EU zakonodavstvom. “Svježa jaja proizvedena na farmi nose znak ‘Jaja hrvatskih farmi’, koji dodjeljuje Hrvatska poljoprivredna agencija, stoji na web-stranici Žita.
Branko Bobetić, direktor udruge Croatiastočar, koja okuplja proizvođače mesa i mlijeka, naveo je kako je do ulaska Hrvatske u Europsku uniju u sektoru proizvodnje mlijeka i mesa (u što je uključeno i peradarstvo) Hrvatska imala najveću samodostatnost u proizvodnji jaja, i to od čak 98 posto.
“Međutim, u godinu dana od ulaska u EU zatvoren je veći broj farmi koka nesilica u Hrvatskoj jer nisu obavile prilagodbu, tako da je kapacitet proizvodnje u Hrvatskoj pao za 250.000 do 300.000 koka nesilica. O kolikoj se količini radi, može se zaključiti po podacima da se po jednoj koki nesilici godišnje dobije oko 270 jaja”, kaže Bobetić te navodi da Hrvatska najviše jaja uvozi iz Poljske, potom iz Njemačke, Slovenije i Slovačke.
Inače, prema Croatiastočaru, sektor konzumnih jaja karakterizirala je najveća samodostatnost domaće proizvodnje u odnosu na ukupnu potrošnju do 2013. godine, odnosno ulaska Hrvatske u Europsku uniju.
“S obzirom na to da Vlada RH nije donijela Operativni program ulaganja u razvoj peradarstva, kao što je to bio slučaj sa svinjogojskom i govedarskom proizvodnjom, sektor proizvodnje konzumnih jaja nije koristio kapitalne potpore. S druge strane, nakon ulaska u članstvo EU proizvođači konzumnih jaja morali su prestati s proizvodnjom u onim kapacitetima koji nisu udovoljavali odredbama Uredbe o dobrobiti kokoši nesilica. Zbog toga su znatno smanjeni proizvodni kapaciteti, što je vidljivo iz pokazatelja kapaciteta registriranih proizvođača u posljednje tri godine. U posljednje dvije godine zbog pada proizvodnje jaja kod registriranih proizvođača bilježi se galopirajući uvoz konzumnih jaja, i to najvećim dijelom iz EU članica koje su visoko iznad samodostatnosti ili imaju najkonkurentniju cijenu”, navode iz Croatiastočara, ističući da je realno očekivati od nove vlade i resornog ministarstva da realno procijeni značenje ukupne peradarske proizvodnje i njezin doprinos nacionalnom gospodarstvu. (glas-slavonije.hr)
