Više od polovice kupaca primijetilo je oznake zemlje porijekla, a među njima 54% smatra da je domaćeg voća i povrća u trgovinama manje nego što su prije mislili.
Od početka 2026. na snazi su stroža pravila o označavanju voća i povrća u trgovinama pa tako zemlja porijekla sada mora biti istaknuta jednako uočljivo i jasno kao i cijena proizvoda. Od uvođenja pravila prošlo je više od pola godine. Prema medijskim izvještajima, inspekcije bilježe sve veću razinu pridržavanja, iako i dalje ima nepoštivanja. Zanimalo nas je kakav dojam natpisi ostavljaju o ponudi voća i povrća u trgovinama i utječu li na kupovne navike.
NATPISI O ZEMLJI PORIJEKLA
Zamijetilo ih je nešto više od polovine kupaca (56%). To ne znači nužno da natpisi nisu bili prisutni nego je moguće i da dio kupaca nije obraćao pažnju. Zamijećenost je izraženija među kupcima koji voće i povrće u trgovinama kupuju redovito, svaki tjedan (61%), nego među onima koji kupuju rjeđe, nekoliko puta mjesečno (40%). Mlađi kupci (18–29) natpise su primjećivali rjeđe od prosjeka (45%).
PERCEPCIJA PONUDE
Nalazi upućuju na to da je značajan dio kupaca do sada precjenjivao zastupljenost domaćih proizvoda u trgovinama. Među kupcima koji su primijetili nove natpise, više od polovine (54%) ističe kako je, na temelju onoga što su zaključili iz natpisa, ponuda domaćeg voća i povrća zapravo manja nego što su prije mislili. Za većinu preostalih (39%) natpisi nisu donijeli iznenađenje jer je porijeklo ponuđenih proizvoda odgovaralo njihovim očekivanjima. Tek mali udio kupaca (7%) iznenadio se u pozitivnom smislu, odnosno otkrio da je udio domaćih proizvoda veći nego što su pretpostavljali.
UTJECAJ NA KUPNJU
Većina kupaca koji su primijetili nove natpise, navodi da oni nisu utjecali na učestalost njihove kupnje voća i povrća u trgovinama (79%).
Iznimka su kupci kojima je zemlja porijekla izrazito važna. Među njima je udio onih koji su promijenili ponašanje znatno veći (55%), pri čemu 35% njih kupuje manje, a 20% više voća i povrća u trgovinama. Treba, međutim, imati na umu da ova skupina nije brojna. Naime, kupaca koji kažu da je porijeklo izrazito važno manje je od petine (18%), jer većina kupaca prihvaća kompromis pa preferira domaće, ali kupuje i uvozno.
Rezultati upućuju na to da značajnom dijelu kupaca domaće porijeklo ipak nije glavni pokretač izbora voća i povrća, već odluke često donose na osnovu kombinacije faktora koji uključuju dostupnost ponude, praktičnost nabave, cijenu i druge faktore.
U pogledu mogućeg učinka natpisa o zemlji porijekla na kupovne navike i ponudu, tek četvrtina kupaca (25%) vjeruje da će oni potaknuti veću ponudu hrvatskog voća i povrća, a tek nešto više od četvrtine (27%) očekuje da će ta ponuda biti i kvalitetnija.
PERCIPIRANA KORIST NATPISA
Natpise o zemlji porijekla kupci u većini pozdravljaju kao pomoć pri donošenju kupovnih odluka. Pritom se njih 59% slaže potpuno ili u velikoj mjeri da im natpisi pomažu donijeti bolje odluke povezano s kupnjom, a dodatnih 28% kaže da se djelomično slaže.
Ovaj stav povezan je s time koliko je pojedinom kupcu važno domaće porijeklo. Kupci kojima je ono vrlo važno većinom percipiraju pozitivan utjecaj natpisa (80%), oni koji preferiraju domaće proizvode, ali kupuju i uvozne, nešto manje se slažu da će im natpisi pomoći da donose bolje odluke (67%), dok kupci kojima porijeklo nije posebno bitno taj utjecaj percipiraju znatno slabije (42%).
MOTIVACIJA ZA KUPNJU
Novi natpisi o zemlji porijekla ispunjavaju svoju informativnu svrhu, što u osnovi znači da ih kupci uglavnom primjećuju i cijene kao alat za donošenje boljih odluka.
No, prema izjavama kupaca, natpisi kod većine ne utječu na promjenu kupovnih navika iako kupci načelno preferiraju domaće. Da bi se snažnije potakla veća kupnja domaćeg voća i povrća, potrebno je graditi motivaciju za kupnju domaćeg koje je u pravilu skuplje, a usporedo s tim povećavati i dostupnost domaćeg voća i povrća u trgovinama.
