Rezultati ukazuju na slabu informiranost o pjenušavim vinima te vrlo mali udio potrošača koji ta vina piju češće (mjesečno ili češće od toga). Konzumacija je još uvijek prilično ograničena na proslave i svečanosti. Većina potrošača ih ne pije kao aperitiv, a mali ih udio spaja s predjelom ili glavnim jelom.
Dostupne statistike pokazuju da se konzumacija pjenušavih vina u svijetu povećava, a kao važan poticaj ističe se desezonalizacija. To znači da se pjenušava vina sve više piju u različitim situacijama (kao aperitiv, uz hranu), a ne samo prilikom proslava i svečanih prilika. Kao drugi važan poticaj povećanju broja konzumenata navodi se veća raznolikost pjenušavih vina kao i veći raspon cijena.
Hrvatska je relativno mali potrošač pjenušavih vina, iako sve više domaćih vinara uključuje takva vina u svoju ponudu. Zanimalo nas je koje su prepreke za snažniju penetraciju pjenušavih vina kod domaćih potrošača a posljedično i važne poluge za popularizaciju tih vina.
U prosincu 2024. godine proveli smo istraživanje na reprezentativnom uzorku online populacije u Hrvatskoj u kojem smo prikupili osnovne podatke o informiranosti i navikama pijenja pjenušavih vina kod domaćih potrošača.
UČESTALOST KONZUMACIJE
Svoje poznavanje pjenušavih vina većina ispitanika procjenjuje tek kao “osnovno”, a više od četvrtine ne zna ni toliko. Mlađi ispitanici (18 do 34 godine) pokazuju relativno najbolju informiranost – gotovo četvrtina se smatra dobro upoznatim s pjenušavim vinima.
Uzevši u obzir slabo poznavanje pjenušavih vina, ne čudi da je konzumacija rijetka. Među onima koji su čuli za pjenušava vina, samo 9% ih pije češće – barem jednom mjesečno.
Među mlađima od 35 godina je malo iznadprosječni udio češćih konzumenata (16%). Bolje poznavanje i češća konzumacija pjenušavih vina kod mlađih potrošača može biti povezana s preferencijom laganijih vina (u prijašnjem istraživanju uočili smo tendenciju iznadprosječne preferencije bijelih i ružičastih mirnih vina kod mlađih potrošača) i/ili njihove radoznalosti (prijašnje istraživanje također pokazuje da su mlađi potrošači više od prosjeka zainteresirani učiti o vinu i vinskoj kulturi). U svakom slučaju, oni su zanimljiva ciljna skupina za pjenušava vina.
POZNAVANJE REGIJA
Kod većine potrošača, konzumacija pjenušavih vina još uvijek je ograničena na proslave i svečanosti, a rijetko se konzumiraju uz obroke i na neformalnim druženjima ili zabavama. Oni koji su česti konzumenti pjenušavih vina odabiru ih za rođendanske proslave, a značajan dio i za neformalne zabave i druženja te uz obroke u restoranu ili kod kuće. Oni koji rijetko piju, u pravilu ih biraju samo proslave i svečanosti, ali ne i za ostale prilike. Zato je u marketinškoj komunikaciji i edukaciji ključno asocirati pjenušava vina uz proslave rođendana, neformalne zabave i druženja te uz obroke.
Konzumaciju pjenušavih vina potrošači u pravilu asociraju uz jedan slijed u obroku – najčešće uz desert, rjeđe uz aperitiv ili glavno jelo, a vrlo rijetko uz predjelo. Stoga je za povećanje konzumacije ključna edukacija potrošača, ali i osoblja u ugostiteljskim objektima. Primjerice, treba nuditi pjenušava vina za početak obroka, ukazati na njihove prednosti kao aperitiva, pa i na mogućnosti slaganja s pojedinim jelima.
Oni koji češće piju pjenušava vina, skloniji su ih spajati s hranom (predjelo i glavno jelo), nego oni koji ih piju rijetko.
Kada je riječ o poznavanju regija, svakom trećem ispitaniku nije poznato gdje se u Hrvatskoj najviše proizvode pjenušava vina. Regija koja se relativno najčešće asocira je Istra. Plešivica je slabo poznata, čak i među ispitanicima iz sjeverne Hrvatske. Nužno je raditi na snažnijoj promociji hrvatskih pjenušavih vina među domaćim stanovništvom.
MARKETINŠKA PRILIKA
Rezultati ukazuju na slabu informiranost o pjenušavim vinima te vrlo mali udio potrošača koji ta vina piju češće (mjesečno ili češće od toga). Konzumacija je još uvijek prilično ograničena na proslave i svečanosti. Većina potrošača ih ne pije kao aperitiv, a mali ih udio spaja s predjelom ili glavnim jelom.
Ključna razlika između onih koji češće konzumiraju pjenušava vina i onih koji ih konzumiraju rijetko jest u pojedinim prigodama u kojima posežu za takvim vinom. Češći konzumenti skloniji su ih piti uz obrok, zatim tijekom neformalnih zabava i druženja te povodom rođendanskih proslava. Navedene prigode odnose se i na konzumacije kod kuće i u ugostiteljskim objektima.
Za povećanje udjela domaćih potrošača pjenušavih vina nužna je snažnija promocija takvih vina i edukacija potrošača, npr. kroz wine tasting događanja, edukacije te proaktivno i osmišljeno nuđenje u klubovima i restoranima. U marketingu je važno usmjeriti se na asociranje pjenušavih vina uz neformalnije zabave i druženja te uz obroke. Za nuđenje pjenušavih vina u ugostiteljskim objektima važna je edukacija i motiviranje osoblja da proaktivno nude pjenušava vina za početak obroka i druženja, ukažu na njihove prednosti kao aperitiva pa i na mogućnosti slaganja s pojedinim jelima. Također, važno je koristiti prilike za upoznavanje potrošača s hrvatskim pjenušavim vinima i proizvođačima jer je informiranost vrlo niska, uključujući i slabu poznatost Plešivice kao regije pjenušavih vina.
Mladi potrošači (18 do 34 godine) zanimljiva su ciljna skupina jer pokazuju iznadprosječni udio onih koji bolje poznaju i češće piju pjenušava vina. Za tu dobnu skupinu naša prijašnja istraživanja ukazuju na preferenciju laganijih vina i otvorenost za isprobavanje i učenje o vinskoj kulturi. Za razvoj efikasnog marketinga potrebna su detaljnija istraživanja potrošača, prvenstveno faktora koji utječu na odabir i kupnju pjenušavih vina (npr. preferencije okusa, brenda, regije, cijena, utjecaj preporuka, itd.). Također je poželjno identificirali segmente potrošača s većim potencijalom te produbiti razumijevanje njihovih karakteristika i ponašanja.
