Udruga Bregovita Hrvatska uskoro će biti priznata kao četvrta regionalna organizacija vinara i vinogradara čime će se stvoriti pretpostavke za kvalitetniji rad na brendiranju vina autohtonih sorti tog kraja na domaćem i inozemnom tržištu.
HGK je još sredinom 2019. okupila vinare s područja osam županija sjeverozapadne Hrvatske (Bjelovarsko-bilogorske županije, Karlovačke županije, Koprivničko-križevačke županije, Krapinsko-zagorske županije, Međimurske županije, Sisačko-moslavačke županije, Varaždinske županije, Zagrebačke županije i grada Zagreba) i osnovala Udrugu vinara i vinogradara Bregovita Hrvatska koja trenutno broji 63 člana.

“Na području Bregovite Hrvatske prevladavaju male obiteljske vinarije, uglavnom s proizvodnjom do 100.000 litara godišnje. Osim internacionalnih, u proteklom razdoblju primjetan je i trend rasta sadnje autohtonih sorata ove regije kao što je škrlet, odnosno starih sorti karakterističnih za ove krajeve kao što su moslavac/pušipel, kraljevina, sokol, stara hrvatska belina i drugih”, istaknuo je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević, dodavši kako je odrađen zahtjevan terenski posao jer je za podnošenje zahtjeva bilo potrebno okupiti minimalno 25 posto proizvođača ili proizvođača s više od 33 posto vinogradarskih površina.

Zahtjev za priznavanje statusa regionalne organizacije podnesen je prije par dana, a očekuje se vrlo brzo prihvaćanje koje će omogućiti učinkovitije brendiranje specifičnih vina i Središnje bregovite Hrvatske kao vinske destinacije.

Prema Zakonu o vinu, Hrvatska je podijeljena u četiri vinogradarske regije, udruge Graševina Croatica, Vino Dalmacije i Vinistra, koje su već stekle status regionalnih organizacija, a priznavanjem Bregovite Hrvatske omogućit će se daljnji razvoj kompletnom domaćeg vinarstva jer će svaka regionalna organizacija moći samostalno financirati promotivne i marketinške aktivnosti. Također se otvaraju mogućnosti za izradu strategija razvoja vinarstva u svakoj hrvatskoj regiji, po uzoru na model razvoja najpoznatijih talijanskih ili francuskih regija čiji vinari djeluju kroz identične modele udruživanja. Tu se očekuje i značajna programska pomoć Ministarstva poljoprivrede, ali i financijska pomoć države.

“Brendiranje naših vina nam je svakako prioritet, no, do osnivanja ove Udruge naši mali proizvođači su gubili puno vremena na administraciju i papirologiju kako bi došli do subvencija za marketing, a sada svi zajedno imamo mjesto za stolom i naš glas se čuje. Komunikacija s državom preko ove četiri regije predviđene zakonom je po meni jedini ispravni put. Udruživanje će nam pomoći i oko izvoza. Trenutno zbog korone ne možemo nigdje izlagati, ali imamo dvije ponude – s azijskog tržišta, iz Kine i Indije te iz skandinavskih zemalja koje ne bi mogli ni razmotriti kao individualni proizvođači jer jednostavno ne bi imali potrebne količine. Trenutno zbog korone na zalihama imamo dosta vina, a to su tržišta koja mogu te zalihe bez problema apsorbirati”, pojasnio je predsjednik Udruge vinara i vinogradara Bregovite Hrvatske Marko Miklaužić.

Inače, Zakon o vinu regionalne organizacije pozicionira kao partnere tijela izvršne vlasti u provedbi nacionalnog postupka zaštite oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla vina, ali i u strateškom planiranju za sektor vinogradarstva i vinarstva. Imaju i zadaću predlaganja ocjenjivača za rad u komisiji za organoleptičko ocjenjivanje vina te razmjene podataka o proizvodnji vina i zaštićenim oznakama s nadležnim tijelima.

Hrvatska gospodarska komora će kroz svoje krovno Udruženje vinarstva, u suradnji s regionalnim organizacijama vinara i vinogradara i članicama, nastaviti raditi na razvoju hrvatskog vinarstva te promociji i prepoznatljivosti hrvatskih vina u svijetu.

“Nadamo se normalizaciji epidemiološke situacije i skorom nastupu naših vinara na vodećim međunarodnim sajmovima i nacionalnim događanjima”, zaključio je Kovačević.

Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!