Hrvatska se nalazi pred važnom promjenom u sustavu gospodarenja ambalažom i otpadnoj ambalaži koja podrazumijeva uključivanje Tetra Pak višeslojne kartonske ambalaže za napitke u sustav povratne naknade (depozitni sistem). Riječ je o potezu koji predstavlja važan iskorak prema učinkovitijem prikupljanju i recikliranju višeslojne kartonske ambalaže, stvaranje kvalitetnijeg sustava gospodarenja otpadom ali i prema ostvarivanju europskih ciljeva kružnog gospodarstva.
Kartonska ambalaža nije samo “spremnik”
Kada govorimo o Tetra Pak kartonskoj ambalaži, važno je razumjeti da ona nije tek običan spremnik za mlijeko, sok ili biljne napitke. Riječ je o tehnološki razvijenom višeslojnom sustavu koji štiti hranu i produljuje njezin rok trajanja. Karton osigurava čvrstoću, polimeri nepropusnost i zaštitu od vlage, dok kod aseptičnih pakiranja posebni barijerni slojevi štite proizvod od svjetlosti, kisika i drugih vanjskih utjecaja.
“Pakiranje treba promatrati kao sastavni dio proizvoda, a ne samo kao ambalažu. Ono štiti hranu, pruža sigurnost i osigurava kvalitetu te ima važnu ulogu u smanjenju otpada od hrane i ukupnog okolišnog otiska proizvoda”, ističe Andrea Radonjić, direktorica za odnose s vladama i javne poslove za istočnu Europu u Tetra Paku.
To u praksi znači da se, primjerice, mlijeko ili sok mogu sigurno skladištiti mjesecima bez konzervansa i bez potrebe za hlađenjem prije otvaranja. Upravo zbog toga, ovakva ambalaža ima važnu ulogu i u smanjenju bacanja hrane, jednog od najvećih globalnih okolišnih problema danas. Ako proizvod traje dulje i sigurnije dolazi do potrošača, manja je vjerojatnost da će završiti kao otpad.
Zašto je sustav povratne naknade važan za Tetra Pak kartonsku ambalažu?
Sustavi povratne naknade pokazali su se diljem Europe kao jedan od najučinkovitijih načina za povećanje stopa odvojenog prikupljanja ambalaže. Zemlje koje imaju razvijene DRS sustave redovito postižu stope prikupljanja veće od 90 %. I Hrvatska bilježi visoke stope prikupljanja materijala već obuhvaćenih depozitnim sustavom, primjerice stopa prikupljanja PET ambalaže iznosila je visokih 86 % u 2023. godini.
Primjerice, kada ambalaža završi u miješanom otpadu, kvaliteta materijala za recikliranje značajno pada. Nasuprot tome, ambalaža prikupljena kroz depozitni sustav ostaje čišća, kvalitetnija i pogodnija za daljnju obradu. Upravo zato, uključivanje Tetra Pak kartonske ambalaže za napitke u sustav povratne naknade može značajno povećati količine kvalitetno prikupljenog materijala u Hrvatskoj.
“Depozitni sustav nije važan samo zbog većih količina prikupljene ambalaže, nego i zbog kvalitete materijala koji se vraća u reciklažni proces. Što je ambalaža čišća i bolje odvojena, to je učinkovitija njezina ponovna upotreba kao vrijedne sirovine”, naglašava Andrea Radonjić.
To je posebno važno jer se Tetra Pak kartonska ambalaža već danas može reciklirati tamo gdje postoji odgovarajuća infrastruktura. Dobivene sirovine koriste se za proizvodnju brojnih novih proizvoda, od papirnatih maramica i kartonskih proizvoda do plastičnih ploča i namještaja.
Što to konkretno znači za Hrvatsku?
Uvođenje Tetra Pak kartonske ambalaže u depozitni sustav moglo bi imati nekoliko vrlo konkretnih koristi za hrvatski sustav gospodarenja otpadom.
Prvo, povećala bi se stopa odvojenog prikupljanja ambalaže. Procjenjuje se da se oko 20 % ukupne mase višeslojne ambalaže prikupi što je u odnosu na druge vrste materijala izuzetno malo.
Drugo, povećala bi se kvaliteta prikupljenog materijala za recikliranje. Čista i pravilno odvojena ambalaža lakše se obrađuje i daje kvalitetnije sekundarne sirovine. Treba spomenuti i trenutno uređenje gdje se Tetra Pak ambalaža ne odvaja u svim jedinicama lokalne samouprave na jednak način – negdje se odlaže u plave, a negdje u žute spremnike.
Treće, Hrvatska bi se približila europskim ciljevima kružnog gospodarstva i zahtjevima nove Uredba o ambalaži i ambalažnom otpadu (PPWR) Europske unije, koja snažno potiče smanjenje otpada, veću reciklabilnost i korištenje obnovljivih materijala.
“Europska regulativa jasno ide prema modelima u kojima se ambalaža, uključujući i kartonsku ambalažu, promatra kroz cijeli životni ciklus, od dizajna i korištenja do prikupljanja i recikliranja. Uključivanje Tetra Pak kartonske ambalaže za napitke u depozitni sustav prirodan je korak u tom smjeru”, kaže Radonjić.
Kartonska ambalaža i ugljični otisak
U raspravama o ambalaži često se zanemaruje šira slika, a to je ukupan okolišni otisak proizvoda kroz cijeli životni ciklus. Kartonska ambalaža za napitke ima relativno nizak ugljični otisak upravo zato što je većinom izrađena od obnovljivih drvenih vlakana te je vrlo učinkovita za transport i skladištenje.
Prema dostupnim istraživanjima, ugljični otisak kartonske ambalaže značajno je niži u usporedbi s jednokratnim staklom ili PET ambalažom. Primjerice, transport većih količina proizvoda u laganoj kartonskoj ambalaži zahtijeva manje energije i generira manje emisija CO₂ nego prijevoz težih materijala poput stakla.
“Kada govorimo o održivosti, nije dovoljno promatrati samo jedan materijal ili jednu fazu životnog ciklusa. Potrebno je gledati ukupni utjecaj ambalaže, od proizvodnje i transporta do očuvanja hrane i mogućnosti recikliranja”, pojašnjava Andrea Radonjić.
Inovacije koje dodatno smanjuju utjecaj na okoliš
Tetra Pak posljednjih godina intenzivno ulaže u razvoj kartonske ambalaže s još većim udjelom obnovljivih i recikliranih materijala. Već su predstavljena rješenja s papirnatim barijerama koja zamjenjuju aluminij, čime se povećava udio kartona u ambalaži na oko 80 % i dodatno smanjuje ugljični otisak.
“Kontinuirano ulažemo u inovacije koje smanjuju ovisnost o fosilnim sirovinama i povećavaju udio obnovljivih materijala u kartonskoj ambalaži. Naš je cilj razvijati pakiranja s još manjim ugljičnim otiskom, ali bez kompromisa kada je riječ o sigurnosti i kvaliteti hrane”, ističe Radonjić.
Vrijeme za sustavni pristup
Iskustva drugih europskih zemalja kao i Hrvatske jasno pokazuju da sustavi povratne naknade dugoročno donose bolje rezultate u prikupljanju i recikliranju ambalaže. Uključivanje Tetra Pak kartonske ambalaže u depozitni sustav zato ne treba gledati kao administrativno opterećenje, nego kao ulaganje u učinkovitiji sustav, čišći okoliš i veću vrijednost materijala koji danas prečesto završava kao otpad.
“Ako želimo ozbiljno povećati stope recikliranja u Hrvatskoj, potrebno je razvijati sustav koji će omogućiti kvalitetno prikupljanje svih vrijednih ambalažnih materijala. Kartonska ambalaža za napitke svakako je dio tog rješenja”, zaključuje Andrea Radonjić.
Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!
){kind=link}