Zakon o trgovačkim društvima (ZTD) regulira mogućnost istupanja i isključenja člana društva s ograničenom odgovornošću. Različiti su razlozi da pojedini član društva želi istupiti iz društva ili da društvo zbog neodgovarajućeg ponašanja nekog člana želi isključiti iz društva.
ISTUPANJE
Istupanje predstavlja dobrovoljni izlazak člana iz društva. Istupanjem člana iz društva prestaje njegovo članstvo u društvu, a istup je moguć na dva načina – dobrovoljnim istupanjem temeljem društvenog ugovora kojim se uređuju uvjeti, postupak i posljedice istupanja ili tužbom podnesenom nadležnom trgovačkom sudu sa zahtjevom člana za istupanjem iz društva ako postoje opravdani razlozi.
ISTUPANJE TEMELJEM DRUŠTVENOG UGOVORA
Da bi se moglo istupiti iz društva na osnovu društvenog ugovora, istupanje mora biti uređeno društvenim ugovorom. Ako je društvenim ugovorom određeno kako član društva može istupiti iz društva, u društvenom ugovoru se moraju odrediti: uvjeti istupanja člana društva, postupak istupanja, naknada te posljedice istupanja. Mogućnost istupa u društvenom ugovoru može biti predviđena za sve ili samo neke članove društva. Kada je mogućnost istupanja iz društva predviđena samo za neke članove društva za tu većinu je potrebna suglasnost i tih članova. U društvenom ugovoru moraju se navesti uvjeti, odnosno razlozi uslijed kojih član društva može jednostrano istupiti iz društva.
Dobra praksa je da se u društvenom ugovoru treba što preciznije navesti, odnosno pod kojim uvjetima i kada član društva može istupiti iz društva. Tako bi kao opravdani razlog za istupanja člana društva iz društva trebalo navesti, na primjer, razlog kada članu društva ostali članovi društva ili neki od organa društva prouzroče štetu, ako je spriječen u ostvarivanju svojih prava u društvu ili mu neki organ društva nameće nerazmjerne obveze, kada dođe do smanjenja vrijednosti poslovnog udjela člana društva u odnosu na ukupnu vrijednost temeljnog kapitala nakon njegovog povećanja ili do pripajanja ili spajanja društva drugom društvu, u slučaju teže bolesti, preseljenja u inozemstvo kao i niz drugih razloga.
Pored uvjeta istupanja društvenim ugovorom moraju se urediti i postupak istupanja, odnosno koje radnje i na koji način treba poduzeti član društva i samo društvo da bi došlo do istupanja. Mogućnost istupanja je zapravo privilegij člana društva ovisan o volji samog člana pa on ako tako odluči obavještava upravu društva usmenom ili pisanom izjavom kojom izjavljuje da istupa iz društva i postavlja zahtjev za naknadu u visini protuvrijednosti udjela osim ako je već određena društvenim ugovorom. Ako je visina propisana društvenim ugovorom ona može biti različita od tržišne vrijednosti udjela koju se određuje kada se istupanje traži tužbom. Iz toga bi se moglo shvatiti da bi se društvenim ugovorom naknada za poslovni udio mogla odrediti u drukčijem iznosu od tržišne vrijednosti koja je propisana kada se istupanje traži tužbom. Društvenim ugovorom trebalo bi biti propisan i postupak nakon primitka takve izjave člana društva.
ISTUPANJE TEMELJEM ZAKONA – TUŽBOM
Ako društvenim ugovorom nije ugovoreno istupanje ili ako je ugovoreno, ali se član društva ne koristi tom mogućnošću, on može tužbom nadležnom sudu zahtijevati istupanje iz društva ako za to postoji opravdani razlog. Opravdani razlog naročito postoji ako mu ostali članovi društva ili neki od organa društva prouzroče štetu, ako je spriječen u ostvarivanju svojih prava u društvu ili mu neki organ društva nameće nerazmjerne obveze. Međutim, postojanje opravdanog razloga procjenjivat će sud u svakom konkretnom sudskom postupku za svaki konkretan slučaj. Što se tiče visine naknade za poslovni udjel, prilikom utvrđivanja tržišne vrijednosti poslovnog udjela treba utvrditi stvarnu vrijednost društva, uzimajući u obzir njegove obveze i imovinu, ostvarenu i očekivanu dobit, stanje društva, sklopljene ugovore, kao i sve druge razloge na kojima se temelji tržišna vrijednost društva. To se u pravilu utvrđuje multidisciplinarnim vještačenjem.
ISKLJUČENJE
Isključenje člana društva je prisilno udaljavanje iz društva. Njegovo je isključenje moguće ako je ono bilo predviđeno društvenim ugovorom. Pri tome se društvenim ugovorom određuju uvjeti, postupak i posljedice isključenja. Ako isključenje nije predviđeno društvenim ugovorom do isključenja ipak može doći ako postoji važan razlog, a to je njegovo ponašanje kojim se onemogućuje ili znatno otežava postizanje ciljeva društva pa se zbog toga njegov ostanak u društvu čini nepodnošljivim.
ISKLJUČENJE TEMELJEM DRUŠTVENOG UGOVORA
Kada se radi o isključenju člana društva na temelju društvenog ugovora tada je za isključenje mjerodavno ono što je tim ugovorom ugovoreno. Društvenim ugovorom moraju se odrediti gore navedeni uvjeti, postupak i posljedice isključenja, ali je poželjno da se odrede i svi drugi elementi koji ovise o volji članova društva kao što je preciziranje koji organ društva donosi odluku o isključenju iz društva, kojom većinom glasova se ta odluka donosi ako je donosi skupština i dr. Da bi došlo do isključenja člana iz društva treba postojati valjana odluka o isključenju, nakon koje slijedi isplata poslovnog udjela. Tek potom nastupa prestanak članstva u društvu.
ISKLJUČENJE TEMELJEM ZAKONA – TUŽBOM
Društvo uvijek može tužbom podnesenom protiv člana društva tražiti isključenje sudskim putem, neovisno o tome je li isključenje uređeno društvenim ugovorom te kako je uređeno, ali to može učiniti samo ako za to postoji važan razlog. Zakonskim odredbama je propisano da je važan razlog za isključenje člana iz društva njegovo ponašanje kojim se onemogućuje ili znatno otežava postizanje ciljeva društva pa se zbog toga njegov ostanak u društvu čini za društvo nepodnošljivim. Kada je ponašanje člana društva takvog značaja i intenziteta da se njime doista ugrožava ostvarivanje dobiti ili nekog drugog cilja, a što sud utvrđuje u svakom pojedinom slučaju, tada bi to bio važan razlog za njegovo isključenje. Primjeri za takvo ponašanje su npr. teška povreda obveza, poduzimanje kažnjivih radnji, teško remećenje odnosa među članovima društva, zlouporaba povjerenja, ali samo ako navedeno onemogućava ili bitno otežava postizanje ciljeva društva pa se zbog toga ostanak tog člana u društvu čini nepodnošljivim.
Presuda kojom se prihvaća traženje društva, pored odluke o isključenju člana društva, treba sadržavati i određenu svotu naknade tržišne vrijednosti poslovnog udjela koju je društvo dužno isplatiti isključenom članu društva te rok za njezinu isplatu. Kao i kod donošenja presude kojom se prihvaća istupanje člana društva iz društva i ovdje će sud pri određivanju roka isplate isključenom članu društva voditi računa o stanju društva i njegovim poslovnim potrebama.
Isključeni član ima pravo na naknadu tržišne vrijednosti svojeg poslovnog udjela o čemu mora voditi računa i sud koji odlučuje o naknadi. Iako je teret dokazivanja na tužitelju, ipak bi u ovom slučaju sud bio ovlašten da po službenoj dužnosti provede dokaz vještačenjem radi utvrđenja visine tržišne vrijednosti poslovnog udjela, budući da se bez provođenja tog dokaza ne bi mogla utvrditi tržišna vrijednost naknade koju podnositelj tužbe (društvo) mora isplatiti tuženiku (članu društva), a bez utvrđivanja naknade sud ne bi mogao donijeti niti odluku o isključenju tuženika kao člana. Članstvo isključenog člana prestaje kada mu se isplati naknada poslovnog udjela, a isplata se treba izvršiti u roku koji je odredio sud a sve to nakon pravomoćnosti presude. Do nastupanja uvjeta iz pravomoćne presude o isključenju, član društva ima sva prava u društvu, uključujući i pravo glasa.
Što se dešava s udjelom člana nakon njegovog isključenja? Poslovni udjel pripada društvu, a društvo odlučuje što će s njim. Može ga zadržati kao vlastiti poslovni udjel ako za to postoje uvjeti, može ga prenijeti drugom članu društva ili trećoj osobi, a može i povući taj udio.
