Više od polovine Europljana doživljava kupovinu sitnih užitaka kao temeljno pravo

Kartičarska tvrtka MasterCard objavila je danas rezultate prvog istraživanja MasterCard Indeks sitnih užitaka (The Treat Index), prvi barometar potrošačkih navika diljem Europe u 2013. godini, koji pokazuje da više od polovine Europljana (59%) doživljava kupovinu sitnih užitaka kao svoje temeljno pravo.

Istraživanje provedeno diljem Europe na više od 12.000 potrošača iz osam zemalja pokazalo je da unatoč ekonomskoj nesigurnosti potrošači i dalje ulažu u osobnu kupovinu te troše u prosjeku 51 euro barem jednom mjesečno na neku sitnicu samo za sebe.

Usprkos ekonomskim problemima koji su zahvatili cijelu regiju, Europljani nisu spremni odreći se svojih sitnih užitaka. Od pet ispitanih barem jedan tvrdi da još uvijek troši novac na sebe iako je svjestan da bi trebao paziti na svaki novčić.

Istraživanje je također pokazalo kako nam je želja da počastimo sami sebe jača od one da počastimo druge. Dok dvoje od pet ispitanih (40%) tvrdi da će prije kupiti neki sitni užitak drugima nego sebi, Europljani troše u prosjeku pet eura manje kad kupuju sitne užitke prijateljima ili obitelji. Jedan od deset ispitanih (10%) također je naveo da kupuje sitne užitke za druge jer zna da će ih podijeliti s njima i da će na taj način i sam uživati, na primjer u bombonijeri ili boci vina koju kupi.

Nijemci su na vrhu ovog europskog istraživanja kad je u pitanju trošenje na sitne užitke. Spremni su potrošiti u prosjeku 72 eura na neki sitni užitak, što je vjerojatno pokazatelj bolje ekonomske situacije u toj zemlji. Ispitani u Ujedinjenom Kraljevstvu troše najmanje, oprezno izdvajajući oko 32 eura po sitnom užitku. Kupci iz Ujedinjenog Kraljevstva također tvrde da se najgore osjećaju kad troše novac na sebe, četvrtina (25%) ih je izjavila da osjećaju krivnju kad kupuju sitne užitke za sebe, čime su na vrhu ljestvice kupaca u Europi s najvećim osjećajem grižnje savjesti.

“Istraživanje MasterCard Indeks sitnih užitaka pokazalo je da se ljudi časte sitnim užicima kako bi si popravili raspoloženje, bilo zbog ekonomske situacije ili samo zbog promjene godišnjeg doba, ali Europljani su svjesni da je bitno počastiti se”, kaže Jennifer Palmer, direktorica europskog odjela MasterCarda za kreditne i kartice s odgodom plaćanja. Ona pritom dodaje kako je istraživanje potvrdilo da su sitni užitci ključni za našu dobrobit jer je više od trećine ispitanika (36%) izjavilo da je glavni razlog za kupovinu sitnih užitaka želja da se oraspolože. Vikend (26%) i proslave (24%) slijede na ljestvici najčešćih razloga. Želja da oraspolože obitelj i prijatelje također je najvažniji razlog za kupovinu sitnih užitaka za druge (58%).

U zemljama obuhvaćenim istraživanjem, manji užitci, kao na primjer obroci u restoranima, naručivanje hrane, čokolada, slatkiši i kolači, kupuju se češće indicirajući kako male kupovine čine razliku u našem raspoloženju. Zanimljivo je da se namirnice kao kava i sir navode kao nužne, a ne kao užitak, posebno u Italiji i Francuskoj, dok su veće kupovine, na primjer kupovina nakita i putovanja, jasno klasificirane kao luksuzi. Istraživanje je pokazalo da su žene spremnije trošiti na odjeću, torbe i cipele (58%), dok će se muškarci prije počastiti DVD-ima, CD-ima ili video igricama (21%).

Psihologinja Linda Papadopoulos komentirala je rezultate: “Rezultati pokazuju razlike u navikama trošenja na sitne užitke među zemljama. Uzrok tome su inherentni kulturološki i ekonomski razlozi. Primjerice, neke zemlje su poznate po stavu ‘stisni zube i izdrži’ ili su više rezervirane, kao na primjer Ujedinjeno Kraljevstvo, gdje građani troše mnogo manje od građana zemalja poput Njemačke koje nisu toliko pogođene recesijom. Međutim, ovo istraživanje jasno je pokazalo da bez obzira na kulturu, ekonomiju ili način na koji određena zemlja definira sitne užitke, ne smije se podcijeniti važnost osjećaja da smo si priuštili neki sitni užitak, bilo kroz određene aktivnosti, slobodne dane ili kupnju nečeg novog, pogotovo s obzirom na trenutnu ekonomsku situaciju.”

Premda imaju najveću grižnju savjesti kad troše novac na sebe, mlađe generacije također su pokazale da su najspremnije potrošiti novac na sitne užitke. Uz to što je jedan od pet (20%) ispitanika priznao da zapravo kupuje više sitnih užitaka od početka financijske krize, mlađi kupci su također veći potrošači i kad je u pitanju kupovina luksuza, gotovo jedna trećina (29,7%) od početka recesije troši na putovanja, obroke u restoranima, odjeću i dodatke. Usporedbe radi, ispitanici stariji od 55 godina isto kupuju sitne užitke za sebe, no 38% kaže da su to sitni užici koji su zapravo nužni kao na primjer kava i sir.

“Premda ima mnogo razlika, zajednički stavovi o sitnim užicima u svim zemljama u kojima se vršilo istraživanje fascinantni su. ‘Svi ih tu i tamo zaslužujemo’ jedan je od dva najčešća stava u gotovo svim zemljama. Znači, pokazalo se da je stara poslovica koja kaže da ‘Muškarci (i žene) ne mogu živjeti samo na kruhu’ temeljno uvjerenje bez obzira na kulturu i da je nužno za sreću. Ovo je istina bez obzira na razlog za sitni užitak, no sreća ponekad dolazi i s malo osjećaja krivnje, što je pogotovo izraženo kod mlađih ispitanika. Osjećaj krivnje najčešće se javlja kad osoba promisli kako je mogla iskoristiti taj isti novac za ispunjenje cilja koji joj predstavlja veći prioritet u životu – na primjer za 4- ili 6-mjesečni fond za hitne slučajeve ili kao ušteđevinu za polog za kuću. Ne iznenađuje da je osjećaj krivnje vezan uz stjecanje imovine najizraženiji u Ujedinjenom Kraljevstvu gdje se vlasništvo nad kućom smatra kulturološkim imperativom”, kaže nezavisni financijski stručnjak Alvin Hall.

Istraživanje je za Mastercard obavila agencija Opinion Matters u rujnu 2013. godine. Obuhvaćeno je 12.434 vlasnika kreditnih kartica starijih od 18 godina u više europskih zemalja (Ujedinjeno Kraljevstvo, Belgija, Francuska, Njemačka, Italija, Rusija, Švedska i Turska).

Više od polovine Europljana doživljava kupovinu sitnih užitaka kao temeljno pravo