Konzumacijom voćnih sokova možemo smanjiti rizik od srčanih bolesti i moždanog udara, kontrolirati krvni tlak, smanjiti razne upalne procese u tijelu, uravnotežiti bakterije probavnog trakta i zaštititi stanice od brojnih oštećenja. Najnovija istraživanja također idu u prilog konzumaciji jer pokazuju kako oni ne uzrokuju pretilost ni dijabetes.

Moderno doba pred čovjeka stavlja brojne izazove pa smo kao vrsta gotovo u neprestanoj težnji za većom produktivnošću. Ne zanemarujemo pritom niti brigu za zdravlje i to ne samo fizičko, već jednako tako i psihičko, u čemu nam je od velike pomoći redovna i uravnotežena prehrana odnosno adekvatan unos vitamina i minerala te ostalih hranjivih tvari.

Budući da su neka istraživanja pokazala kako čak trećina Europljana ne jede voće i povrće svaki dan, a samo ih 14 posto unese preporučenih pet porcija dnevno, u nekim je zemljama (primjerice Ujedinjenom Kraljevstvu, Njemačkoj, Italiji, Španjolskoj i Rumunjskoj) preporuka o konzumaciji 100-postotnog voćnog soka dio službene politike. Budući da je pandemija koronavirusa već više od godinu dana svakidašnjica ljudi diljem svijeta, ne treba previše objašnjavati važnost jačanja imuniteta te njegovu povezanost s pravilnom prehranom.

Jedan od najvažnijih saveznika jake otpornosti organizma jest vitamin C kojeg su izvor voće, posebice citrusi, i uglavnom svježe povrće. Ipak, užurbani ritam života ne ostavlja uvijek dovoljno vremena za brigu o svakodnevnom unosu potrebne količine vitamina pa raznovrsni voćni sokovi itekako dobro dođu. Stručnjaci tvrde kako samo jedna čaša soka od naranče dnevno može nadoknaditi čak 80 posto potreba upravo za vitaminom C, a izvor je i mnogih drugih nutrijenata nužnih za “bildanje” imuniteta. Iako je sok od naranče vjerojatno diljem svijeta najpopularniji u svojoj kategoriji, i drugi su voćni sokovi vrijedni izvori kako vitamina C, tako i mnogih drugih neophodnih nutrijenata.

Znanstvenici smatraju kako su najraniji dokazi proizvodnje voćnih sokova pronađene koštice grožđa koje datiraju iz 8. tisućljeća prije nove ere iako nisu sigurni jesu li one ipak pokazatelj proizvodnje vina. Prvi pak proizvedeni sok jest limunada koja se tijekom 16. stoljeća pojavila u Italiji, a čiji je koncept do Europe došao s područja Srednjeg istoka. U 17. stoljeću pojavio se sok od naranče. Početkom 19. stoljeća voćni su se sokovi najčešće servirali uz dodatak šećera i vode, a spravljali su se od jabuka, limuna, naranče ili jagoda. Ponekad su dolazili i zaleđeni kao šerbet.

IZUM PASTERIZACIJE
Kada je James Lind otkrio kako sokovi spravljeni od citrusa sprječavaju pojavu skorbuta oni su Zakonom o trgovačkoj plovidbi iz 1867. postali obavezni na svim prekooceanskim plovidbama britanskih brodova.

Izum pasterizacije koja se na sokove počela primjenjivati 1869. godine značio je da su se od tada sokovi mogli spremati na dulje vrijeme. Stomatolog Thomas B. Welch osmislio je, naime, postupak koji je sprječavao fermentaciju, inače obaveznu kod proizvodnje vina. On je filtrirao sok od grožđa u boce, zatvarao ih plutenim čepom i voskom i naposljetku uranjao u kipuću vodu kako bi uništio kvasce odgovorne za fermentaciju. Postupak se pokazao revolucionarnim, donio je preokret u proizvodnji te sokove učinio popularnim osvježenjem, a sam Welch postao je proizvođač negaziranih pića odnosno prirodnog soka koje je nazvao “Nefermentirano vino dr. Welcha”.

S obzirom na različita fizička svojstva, proces proizvodnje te prema veličini i topljivosti čestica, voćni se sokovi dijele na bistre, mutne i kašaste. U proizvodnji bistrog soka voćno se tkivo preša i zatim se pod velikim pritiskom kroz fini porozni materijal istiskuje sok iz tkiva kako u njega ne bi prešle veće i krupne netopljive čestice. Bistri sok proizvodi se od voća kojemu su pigmenti topljivi u vodi, odnosno od primjerice jabuke, višnje, grožđa ili borovnice. Mutni sok sadrži manji udjel netopljivih čestica odnosno dijelova voća koji se ne smiju taložiti. Proizvodi se najčešće od agruma te jabuka, grožđa, krušaka ili ananasa. Kašasti sok proizvodi se od svih vrsta voća, ali najčešće od onoga koje sadrži karotenoidne pigmente koji su netopljivi u vodi i to metodom pasiranja. Koncentrirani je voćni sok ugušćen, a može biti i bistar i mutan ili kašast.

Sam proces nastanka voćnih sokova sastoji se od nekoliko faza: pranja, ekstrakcije, bistrenja i konzerviranja. Dakle, prije bilo kakve prerade voće se najprije temeljito pere i to obično namakanjem pod visokim tlakom ili prskanjem kako bi se uklonile sve eventualne preostale nečistoće ili mikroorganizmi. Ekstrakcija započinje odstranjivanjem neželjenih dijelova voća kao što su koštice u slučaju breskvi, višanja ili šljiva dok se primjerice ananas mora guliti. Kod citrusa, ekstrakcija i guljenje događaju se istovremeno.

Prosječan potrošač svakodnevno se pri odabiru susreće s ponudom proizvoda koji nose naziv voćni sok odnosno nektar. Vrijedi stoga napomenuti kako pravilo nalaže da voćni sok sadrži 100-postotni voćni udio, a dopušteni dodaci su samo vitamini i minerali. Za nektare je pravilnikom određen minimalni voćni udio koji ovisi o vrsti voća. Za voće od kojeg se proizvodi sok ukusan za pijenje i kojem nisu potrebni dodaci u prirodnom obliku iznosi 50 posto (kod soka od primjerice naranče, breskve, jabuke… ), dok je za voće koje daje kiseli ili vrlo aromatični sok predviđen niži voćni udio. To je slučaj primjerice s crnim ribizom čiji minimalni udio mora biti 25 posto. Minimalni voćni udio, naravno, može biti i veći, a u nektare se osim vitamina i minerala za skladan okus mogu dodati šećer ili limunska kiselina.

JUICY OD 1999.
Nekoliko koraka proizvodnje pojasnili su nam u tvrtki Stanić Beverages u kojoj cijeli proces započinje branjem svježeg voća u voćnjaku. Voće se zatim hitno prevozi u prerađivački pogon gdje se odmah obrađuje kako bi zadržalo sva svoja nutritivna svojstva. Prilikom takve obrade, iz dobivenog voćnog soka se uklanja prirodno prisutna voda, kako bi se tako dobivena sirovina mogla što efikasnije transportirati koristeći što manje prostora i energije. U Juicy proizvodnom pogonu koncentriranom se soku dodaje ista količina vode koja je bila u izvornoj sirovini. Također, dodaju se i vitamini koji su se djelomično izgubili u procesu obrade voća. Prije samog punjenja u višeslojnu kartonsku ambalažu, 100% sok se pasterizira kako bi bio mikrobiološki u potpunosti siguran za zdravlje potrošača.

U ovoj tvrtki povijest proizvodnje seže u 1999. kada je osnovana kompanija Juicy te kada su iz pogona prvo izašli Juicy 100% naranča i Juicy naranča nektar. Nakon godinu dana predstavljene su bočice od 0,2 L za HoReCa kanal, a 2002. starta i proizvodnja Juicy Fruitsa u PET pakiranjima od 1,5 i 0,5 L te TO branda u brik kartonskom pakiranju. U kasnijoj fazi, 2012. godine prvi put je predstavljena i Juicy Vita.

Godine 2014. tvrtku Juicy preuzeo je Stanić Beverages pa s akvizicijom započinje nova era u povijesti Juicy brenda. U roku od dvije godine tvrtka Stanić Beverages otvara novi proizvodni pogon u Kreševu, u Bosni i Hercegovini, koji od tada proizvodi sokove namijenjene prodaji na bosanskohercegovačkom tržištu i tržištima CEFTA regije, dok tvornica u Hrvatskoj, u Jastrebarskom, ostaje glavni proizvodni pogon za tržišta Hrvatske i Europske unije.

“Podrijetlo sirovine iz kojih se dobivaju Juicy sokovi ovisi o vrsti proizvoda. Prioritet nam je koristiti isključivo sirovine najbolje kvalitete pa se tako npr. Juicy 100% ananas proizvodi isključivo od kostarikanskog zlatnog ananasa, a Juicy 100% naranča već 20 godina koristi blend isključivo najkvalitetnijih brazilskih naranči, poznatih po svom intenzivnom i punom okusu”, navode iz Stanić Beveragesa. U segmentu voćnih sokova ova tvrtka proizvodi Juicy 100% voćni sok i to u devet okusa: naranča, naranča mild, jabuka, ananas, superbobice, gusti, višnja jabuka, multivitamin & jagoda, a pakiranje je kartonsko od 1 L. U asortimanu im je i Juicy FRESH – NFC (Not from concentrate) i to u PET pakiranju od 750 ml. S asortimanom voćnih sokova prisutni su na tržištima 15 država odnosno u Hrvatskoj, BiH, Crnoj Gori, Srbiji, na Kosovu, u Sloveniji, Italiji, Njemačkoj, Austriji, Irskoj, Litvi, UAE-u, Kataru, Libiji i Južnoj Koreji.

PRAVNI OKVIR
Direktoricu Gospodarsko interesne udruge proizvođača pića Hrvatske (GIUPPH), Jasnu Čačić, zamolili smo da nam pojasni okvire u kojima posluju domaći proizvođači voćnih sokova. “Poslovanje je definirano Pravilnikom o voćnim sokovima i njima sličnim proizvodima namijenjenim za konzumaciju (Narodne novine br. 48/2013) koji je preuzeo odredbe europskog zakonodavstva. U njemu se voćni sok definira kao proizvod koji može fermentirati, ali je nefermentiran, a nastaje od jestivog dijela voća koje je zdravo, svježe ili konzervirano hlađenjem ili smrzavanjem jedne ili više pomiješanih vrsta, a ima boju, aromu i okus karakterističan za sok od voća od kojega potječe”, pojašnjava Jasna Čačić. U proizvodnji voćnog soka dopušteno je miješanje voćnog soka i voćne kaše.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, koje nam je ustupila Hrvatska gospodarska komora, u razdoblju od 2010.-2020. vidljiv je značajan pad proizvodnje sokova od voća i povrća i to s 841 tisuću hektolitara u 2010. na 160 tisuća hektolitara u 2020. Pri tome je najveći pad ostvaren kod nekoncentriranih sokova od jedne vrste voća ili povrća (isključujući sok od naranče, grejpfruta, ananasa, rajčice, grožđa i jabuka) i to s 358.000 na svega 1.255 hektolitara.

SVJETSKI TRENDOVI
Sokovi se najčešće konzumiraju kao samostalno piće ili pak kao dodatak hrani ili nekom drugom napitku. Prema podacima Europskog udruženja proizvođača voćnih sokova (AIJN – European Fruit Juice Association), u 2018. je godini svjetska potrošnja tih napitaka dosegla 35,9 milijardi litara što je 1 posto manje nego godinu prije. “Unatoč ukupnom padu, postoje tržišni segmenti koji ostvaruju rast, a to su NFC (not from concentrate) i ohlađeni sokovi. To nam govori da se industrija mijenja pod utjecajem potražnje za prirodnijim i manje prerađenim sokovima”, pojašnjava José Jordão, predsjednik AIJN-a.

Po regijama, najviše soka konzumira se na području Europske unije – 9,1 milijarda litara, a slijede Azijsko-pacifička regija s 8,4 milijardi litara te Sjeverna Amerika s potrošnjom od 8,33 milijarde litara. Po stanovniku, najviše se voćnih sokova i nektara popije u Sjevernoj Americi (22,7 litara godišnje), a najmanje u Azijsko-pacifičkoj regiji (2,0 litre). U Europskoj uniji godišnje se po stanovniku pak popije 17,6 litara po osobi. Pri tome je vodeća Njemačka s ukupnom konzumacijom od 2,3 milijarde litara, a slijede Francuska s 1,4 milijarde litara i Ujedinjeno Kraljevstvo s 1,06 milijardi litara. Četvrta je Poljska s 837, a peta Španjolska s ukupno popijenih 799 milijuna litara voćnih sokova i nektara.

Kako je koronakriza očito nagrizla sve pore života pa tako djelomično i statistiku, ovo europsko udruženje nije izdalo izvješće u prošloj godini pa je iz njega vidljivo tek da smo u Hrvatskoj u 2018. popili 2,9 posto više voćnih sokova i nektara nego 2017. odnosno ukupno 55 milijuna litara. Dva vodeća brenda među sokovima su Juicy i Cappy, a kod nektara To i Vindi.

DUGA TRADICIJA
Jedan od naših renomiranih domaćih proizvođača, varaždinska Vindija, tvrtka je s dugom tradicijom proizvodnje. U 2019. je povodom 60. obljetnice poslovanja predstavila novi branding cjelokupne linije sokova – Ultra Edge paket od 1 L s integriranom najnovijom generacijom čepova koji, osim vizualno privlačnog dizajna, omogućuju otvaranje u samo jednom potezu. U tvrtki su tada istaknuli kako novo pakiranje još više smanjuje ugljikov otisak u prirodi s obzirom na to da je proizvedeno uglavnom od papira nastalog od drva iz obnovljivih izvora. Vindi sokovi dostupni su na tržištu u ovom pakiranju prepoznatljivog dizajna u volumenu od 1 L i 0,25 L, a Vindi juice naranča puni se i u pakiranje od 2 L. Na našem tržištu i slovenski Fructal praktički ima status domaćeg brenda u očima potrošača.

Povijest Fructala seže u 1945. godinu kada se u napuštenoj zgradi nekadašnje tekstilne tvrtke pet radnika odlučilo baviti destilacijom rakije. Brzi razvoj kompanije 1962. rezultirao je prelaskom na pravu industrijsku proizvodnju tijekom kojih nastaju brojne robne marke sokova među kojima je najstarija Dvojni C. Fructal svoje proizvode danas nudi u brojnim pakiranjima kako bi pokrio različite potrebe potrošača i sve prodajne kanale. Sokovi, nektari i voćna pića dolaze u kartonskoj, plastičnoj ili staklenoj ambalaži te u različitim volumenima i brojnim okusima.

Ovdje smo naveli nekoliko proizvođača koji imaju dugu tradiciju na hrvatskom tržištu, ali oni dakako nisu jedini na policama trgovina. Ovo je vrlo bogata kategorija u kojoj se javlja sve više malih proizvođača koji nude svoje proizvode često s lokalnim ili autohtonim oznakama, ali i cijeli niz međunarodnih brendova koji su iznimno uspješni te nalaze svoje mjesto u košarici hrvatskih potrošača.

Za kraj ostavimo zaključak predsjednika AIJN-a, José Jordãoa, koji je naglasio kako su recentna istraživanja pokazala da je konzumacija voćnih sokova povezana s manjim rizikom od srčanih bolesti i moždanog udara, ne uzrokuje pretilost ni dijabetes, a općoj dobrobiti pomažu posebnim biljnim komponentama – polifenolima. Voćni sokovi također pomažu u kontroli krvnog tlaka, smanjuju upalne procese, uravnotežuju bakterije u probavnom sustavu i štite stanice od raznih oštećenja. Dakle, najmanje što možemo učiniti za svoje zdravlje svakoga dana uvijek nam je na dohvat ruke na policama dućana. Pa onda recite da se ne može nazdraviti sa sokom!