Vupik: Kraj investicijskog ciklusa teškog 560 milijuna kuna

Vukovarski će Vupik ovu godinu završiti s 450 do 500 milijuna kuna prihoda, ovisno o tome kakve će biti cijene ratarskih kultura.

Prošlu je godinu završio s prihodima od 453 milijuna kuna i logično je da su očekivanja za ovu godinu veća. No s obzirom na to da su prihodi tvrtke izravno ovisni o cijenama ratarskih kultura, a ove su godine pale cijene gotovo svih uljarica i žitarica, mora se kalkulirati s tako visokim rasponom očekivanih prihoda.

Ova godina za Vupik, kako nam je rekao njegov direktor Davor Bošnjaković, označava i kraj velikih investicija, teških 560 milijuna kuna, otkad je, prije tri i pol godine, koncern Agrokor preuzeo tu vukovarsku kompaniju.

“Velik dio Vupikovih investicija odnosi se na stočarstvo, gdje su napravljene i obnovljene svinjogojske farme. Tri su za tov, a jedna reproduktivna, što omogućuje proizvodnju 110 tisuća tovljenika, namijenjenu za PIK Vrbovec. Tu su i tri mliječne farme koje će ove godine dati 15 milijuna litara mlijeka, a budući da se i u njih investiralo, već bi sljedeće godine ta proizvodnja trebala iznositi 20 milijuna litara. Sagrađena je i farma za tov 1200 komada junadi na godinu. Posljednja je investicija, koja je startala ove godine i koja je težila više od deset milijuna eura, bila pretovarno-istovarna rampa silosa Dunav, gdje je ostvaren i najveći rast. Protok je robe utrostručen pa ove godine očekujemo 150 tisuća tona pretovara, a već dogodine 200 tisuća tona. Što se vinogradarstva tiče, ove godine očekujemo pet i pol milijuna litara vina, sljedeće bi se godine ta brojka trebala popeti na šest milijuna litara, što Vupik, u količinskom smislu, čini najvećom vinarijom u Hrvatskoj. Sve se to vino plasira pod robnim markama, jer idemo ciljano na kvalitetna, ali jeftinija vina, u tržišni segment koji sve više raste s obzirom na opću situaciju. Uz investicije u povrtlarstvo, koje čine 545 od 62.000 hektara, time bi bio završen najveći investicijski ciklus”, kaže Bošnjaković.

Ipak, s investicijama se ide i dalje, premda ne u tom intenzitetu i obujmu. Planovi su, tako, širenje povrtlarske proizvodnje na novih 600 hektara, dodatna ulaganja u silos te bioplinsko postrojenje, u sklopu kojega je i investicija u četiri hektara proizvodnje rajčica. (Lider)

Prethodni članakZagrebačka banka market maker za dionicu Atlantica
Sljedeći članakZabrana promidžbe duhanskih proizvoda na Ustavnom sudu