Posljednjih je godina uloga sigurnosne tehnologije narasla jer se tradicionalna upotreba videonadzornih kamera za snimanje prodajnih prostora ili pregledavanje snimki u slučaju krađe proširila pa sada te kamere imaju videoanalitiku koja se može iskoristiti u poslovno-marketinške svrhe. Kao i sve vezano uz tehnologiju, i ona u službi zaštite i sigurnosti bilježi znatan rast.
Bez obzira na djelatnost pojedine kompanije, sigurnost i zaštita nesumnjivo su među ključnim preduvjetima kvalitetnog rada i poslovnog uspjeha. Učinkovitu se zaštitu sve više posve opravdano smatra i konkurentskom prednošću na zahtjevnom i kompetitivnom tržištu. Štoviše, ljudi iz industrije tvrde da na visoko razvijenim tržištima jedna od pet tvrtki propada jer nema odgovarajuću zaštitu.
“U trgovinama budućnosti koje će imati sve manje zaposlenika sustavi zaštite postaju još važniji. U njih ubrajamo videoanalitiku, beskontaktnu kontrolu ulaza, AM (akustomagnetne, op.a.) sustave zaštite od krađe proizvoda pa sve do RFID (radio-frequency identification, op.a.) sustava praćenja stanja zaliha i prodaje”, smatra Boris Popović, predsjednik Uprave Alarm automatike, tvrtke koja se više od 30 godina bavi sustavima tehničke zaštite.
Jedna od primarnih zadaća tvrtki poput Alarm Automatike te drugih igrača prisutnih na našem, ali i tržištima regije, jest sustave tehničke zaštite učiniti isplativijima. “To znači i da se informacije prikupljene pomoću tehničke zaštite koriste u svrhu unaprjeđivanja poslovanja. Za maloprodaju je dobar primjer brojanje kupaca putem IP kamera. Analizom podataka o broju kupaca u trgovini u nekom razdoblju mogu se izvući zaključci bitni za organizaciju poslovanja, primjerice za optimizaciju broja djelatnika u smjeni ili za odabir vremena za popravke ili čišćenje”, naglašava Popović.
Kao i sve djelatnosti naslonjene na informatičku tehnologiju i industrija sigurnosti svake je godine u posljednjem desetljeću, odnosno do pojave pandemije, ostvarivala veliki rast, naglašava Damir Muharemović, urednik magazina a&s Adria, specijaliziranog za kompletna sigurnosna rješenja koji je sredinom listopada u Beogradu organizirao Adria Security Summit posvećen svim aspektima industrije sigurnosti i zaštite.
“Svaki je segment ove djelatnosti, od tehničke sigurnosti, što uključuje videonadzor, kontrolu pristupa, protuprovalnu i vatrodojavnu zaštitu, preko fizičke i mehaničke sigurnosti do cyber zaštite podataka, širom svijeta napredovao u tehnološkom i tržišnom smislu, a jadranska regija nije bila izuzetak. Pandemija je usporila taj rast, kompanije su bile prinuđene boriti se s otkazivanjem ili odgađanjem projekata, smanjenjem usluga ili otpuštanjem radnika, ali nisu bile toliko pogođene kao neki drugi sektori jer potreba za zaštitom nije prestala, čak se u nekim primjenama i povećala”, objašnjava Muharemović.
TRŽIŠNA VERTIKALA
Nadalje navodi kako je upravo maloprodaja tržišna vertikala u kojoj sigurnosne tehnologije odavno igraju važnu ulogu. Posljednjih se godina ta uloga još više povećala jer se tradicionalna upotreba videonadzornih kamera za snimanje prodajnih prostora ili pregledavanje snimki u slučaju krađe proširila tako da sada te kamere imaju videoanalitiku koja se može iskoristiti u poslovno-marketinške svrhe. Misli se pritom na funkciju kao što je mjerenje koridora ili zona gdje se ljudi najviše kreću, koji im proizvodi najviše zaokupljaju pažnju, kod kojih se polica najduže zadržavaju, koji ih oglasi ili posteri zainteresiraju i slično.
“Razglasni sustavi koriste se također, osim za slanje poruka u slučaju nesreće ili potrebe za evakuacijom, i za slanje marketinških poruka, a elektronski nadzor artikala odavno se koristi za sprečavanje iznošenja proizvoda iz trgovine. Svemu tome pridodani su i trendovi koji su dobili maha tijekom pandemije pa su maloprodajni lanci počeli uvoditi termalne kamere za mjerenje tjelesne temperature i slično”, ističe Muharemović.
Koliko je važna adekvatna i pravovremena zaštita, najbolje svjedoče podaci o prevarama i krađama u maloprodaji. Prema podacima tvrtke Hikvision, ukupni iznos gubitka u maloprodaji na svjetskoj razini iznosi oko 100 milijardi dolara godišnje. “Temeljem više dostupnih izvora možemo potvrditi da je pandemija koronavirusa zasigurno utjecala na rast krađe u maloprodaji, posebno osnovnih namirnica poput hrane i higijenskih proizvoda. Tvrtkama iz maloprodaje u zahtjevnim vremenima poput današnjeg najviše problema stvaraju blagajne za samonaplatu, gdje kupci možda ne skeniraju sve proizvode, bilo namjerno ili su neki proizvod jednostavno zaboravili skenirati. Također, primjećuje se i da kupci na blagajnama ne stavljaju sve proizvode na transportni pojas, bez obzira je li to namjerno ili ne”, iznosi Mitja Novak, Business Development Manager Hikvisiona zadužen za Sloveniju, Hrvatsku i BiH. On dodaje kako je danas umjetna inteligencija uključena u internet stvari (AIoT) te kao takva integrirana u proizvode i rješenja njihove tvrtke. Ona je jedno od rješenja koje može pomoći retailerima da smanje gubitak zbog interne ili vanjske krađe.
Na situaciju izazvanu koronavirusom brzo je svojim rješenjima reagirala i tvrtka Pro alarm. “Klijentima smo ponudili niz proizvoda i usluga i time im olakšali poslovanje u eri pandemije. Neka od rješenja koja smo implementirali u sektoru trgovine su proizvodi za mjerenje temperature preko video kamera, beskontaktni mjerači temperature dlana s dispenzerom, brojači kupaca u trgovini i slično”, navodi Robert Pažitka, predsjednik Uprave ove zagrebačke tvrtke, dodajući kako su trgovcima, unatoč svim prednostima koje su donijele, kad su prijevare i krađe u pitanju, samonaplatne blagajne postale posebni izazov pa su za njih osmišljena potpuno nova rješenja.
INTEGRIRANA RJEŠENJA
Već dugo vremena istraživanja gubitaka u trgovinama prati i Boris Popović iz Alarm automatike. Navodi pritom podatak iz 2019. koji je iznio Centre for Retail Research i prema kojem se stopa gubitaka kreće oko 1,2 posto ukupnog prometa. “Riječ je o iznimno velikim iznosima. Čak 75 posto gubitaka uzrokovano je krađama kupaca, zaposlenika i dobavljača. Od toga 38 posto su krađe kupaca, 18 posto krađe zaposlenika, a 19 posto krađe dobavljača. Preostalih 25 posto su razne greške u procesu i cyber kriminal”, upozorava Popović.
Kako bi se gubici izbjegli zadnjih desetak godina najviše raste primjena integriranih rješenja zaštite, pogotovo onih koja obuhvaćaju videoanalitičke funkcije. “To znači da krajnji korisnici, pogotovo oni s bolje razvijenim poslovanjem, o zaštiti više ne razmišljaju kao o implementaciji nekog pojedinačnog sustava tehničke zaštite (protuprovale, videonadzora, kontrole pristupa, dojave požara) ili usluge u svoje poslovanje. Oni žele jednostavno upravljanje i veću ukupnu efikasnost zaštite. U godinama koje su pred nama rast će interes za integracije tehničke zaštite s BMS (Building Management System, op.a.) sustavima na objektima, prvenstveno s ciljem efikasnijeg upravljanja potrošnjom energije”, ističe Popović.
Njegova je tvrtka, s namjerom da proširi funkcije sustava videonadzora u trgovinama, razvila softver ABsistemSmartRetail. On trgovcima omogućuje da prate ponašanje kupaca i na jednom mjestu imaju sve analitičke podatke – koliko je kupaca ušlo u trgovinu, gdje su proveli većinu vremena tijekom kupovine u obliku heat mapa, zatim da analiziraju ponašanje kupaca i kontroliraju gužve te da podatke prate i na Google kartama. Tako su omogućene i analize ponašanja kupaca u odnosu na marketinške kampanje, usporedbe ponašanja u trgovinama na različitim lokacijama, analize odnosa vremenskih prilika i ponašanja kupaca i slično. “Videonadzor se pokazao izvrsnim sredstvom za primjenu mjere ograničenja broja kupaca u trgovinama zbog koronavirusa pa smo razvili softver ABSistemLimitPeople. On omogućuje automatski izračun broja ljudi u objektu i prikaz podataka o maksimalno dopuštenom i trenutačnom broju ljudi u objektu koji signalizira je li ulaz dopušten ili ne”, objašnjava Popović.
Iskustvo Pro alarma pokazuje kako je u industriji sigurnosti i zaštite čarobna riječ postala beskontaktno, a ova se tehnologija koristi u kontroli pristupa, očitanju temperature i dezinfekciji na ulazima u trgovine. “U industriji tehničke zaštite već duže vrijeme glavni je trend i digitalizacija te informatizacija sustava zaštite odnosno prebacivanje upravljanja i nadzora na cloud platforme. Sve to u znatnoj mjeri olakšava posao menadžerima sigurnosti u kompanijama koje su se odlučile na uvođenje ovakvih rješenja”, navodi Pažitka.
Govoreći o domaćim trgovačkim lancima, Pažitka primjećuje kako ih se može podijeliti na one koji ozbiljno primjenjuju sustave zaštite od krađe te one koji ih primjenjuju kao psihološki moment ili aktivnije tek prigodno za vrijeme blagdanske groznice. “Najmanje su zaštićeni manji formati trgovina, a najbolje velike trgovine što znači da u sektoru maloprodaje robom široke potrošnje prostora za poboljšanja još ima napretek”, uvjeren je Pažitka te dodaje kako bi najbolje rješenje bio prelazak na RFID tehnologiju koja, osim što nudi kvalitetnu zaštitu, ubrzava i olakšava procese transporta i skladištenja te inventure. Prema njegovom mišljenju, standardi sigurnosti i zaštite u Hrvatskoj na visokoj su razini i u skladu s rješenjima koja se primjenjuju u zemljama poput Slovenije ili Austrije, a najveći napredak donose inozemni trgovački lanci koji posluju kod nas i koji na međunarodnoj razini imaju odlična rješenja zaštite.
MOGUĆA POBOLJŠANJA
Hikvision, kao tvrtka koja posluje i na globalnoj razini, a u suradnji s lokalnim zaposlenicima i partnerima u domaće je maloprodajne lance implementirala inteligentne sustave zaštite, ali vjeruju kako još ima prostora za poboljšanja budući da od njih korist imaju svi u lancu – retaileri jer se smanjuju krađe, a kupci jer mogu brže i jednostavnije kupovati.
Prostor za poboljšanje vidi i Boris Popović (Alarm automatika) jer i sam razvoj tehnologija koje se koriste u sigurnosnoj industriji nameće korisnicima da se kontinuirano bave sigurnosnim rješenjima, proširenjem njihovih funkcija i povećanjem njihove efikasnosti. “Veliki strani maloprodajni lanci su sa sobom prenijeli svoje standarde zaštite od krađe i domaći su bili prisiljeni pratiti ih u tom dijelu poslovanja jer bi inače imali višestruko veće gubitke od konkurencije. Imamo i primjere da su domaći lanci bili spremni više investirati u sigurnosne sustave pa sada i strani lanci primjenjuju neka u Hrvatskoj razvijena rješenja”, navodi Popović uz napomenu kako je posebno ponosan što je to učinjeno upravo u suradnji s Alarm automatikom.
Da je sigurnosna industrija ponudila, kao i uvijek do sada, brz i adekvatan odgovor na pandemiju osmislivši niz novih ili prepakiranih rješenja koja su maloprodajnim lancima, ali i zdravstvenim ustanovama i mnogim drugim kompanijama, pomogla u sprečavanju širenja zaraze naglašava Damir Muharemović iz magazina a&s Adria. “Brzo su unaprijeđena rješenja kontrole pristupa da mjere temperaturu osobe koja želi ući u određeni prostor ili provjere nosi li ta osoba masku i shodno tome joj omogući ili onemogući ulazak. Također, termalne kamere ostvarile su visoku stopu rasta jer su postavljane na ulaze u klinike i automatski prikazivale tjelesnu temperaturu kod većeg broja ljudi. Razvijeni su zatim algoritmi koji mjere dopušten broj ljudi u određenom prostoru, a čak su neke kompanije, poput Forda, uvele korištenje narukvica koje mjere međusobnu udaljenost ljudi i alarmiraju ako se previše približe jedni drugima”, naglašava Muharemović.
Nastavlja kako, kada je riječ o trendovima u industriji, postoje dvije vrste – oni čiji razvoj traje duže vremena i drugi koji su uslijed pandemije došli u fokus u protekle nepune dvije godine. “Među prvima su, između ostalog, višestruka i sveobuhvatnija upotreba umjetne inteligencije, a prema procjenama Mordor Intelligencea, tržište AI-ja u sigurnosti vrijedit će do 2026. godine čak 14,18 milijardi dolara. Zatim su tu integracija različitih sigurnosnih sustava u jednu softversku platformu, migracija pohrane podataka i servisa s fizičke lokacije u cloud (oblak) ili tvorenje hibridnih sustava te proširenje sigurnosne komponente drugima”, navodi Muharemović.
Za kraj, važno je naglasiti da su praćenje trendova u industriji sigurnosti te sustavno provođenje mjera zaštite i procedura ponašanja zaposlenika ključni za uspješnu borbu protiv krađa i svođenja gubitaka na prihvatljivu mjeru. “Uspješnost u tom poslu ponajviše ovisi o tome imaju li tvrtke formirane službe kojima je to glavni posao i kakav je hijerarhijski položaj tih službi. Moj savjet im je da organiziraju profesionalnu službu zaštite i pozicioniraju je tako da odgovara izravno upravi”, upozorava Boris Popović.
Iz svega viđenog, a slažu se s time i naši sugovornici, jasno je da rješenja zaštite koja se primjenjuju u Hrvatskoj ni po čemu ne zaostaju za razvijenim europskim zemljama, a u odnosu na zemlje u regiji u nekim smo segmentima čak i predvodnik u primjeni novih i efikasnijih načina zaštite trgovina. A i izvanredna situacija pandemije dokazala je i pokazala kako se lako i brzo naš sektor prilagodio novim zahtjevima poslovanja. Sve u svemu, lijepo je imati se na koga osloniti i u tako važnim pitanjima kao što je ono zaštite i sigurnosti u poslovanju.
