Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u Hrvatskoj su u veljači pale za 0,6 posto na godišnjoj razini, u odnosu na veljaču 2013., prema mjesecu prije niže su za 0,3 posto, dok su u godišnjem prosjeku više za 1,3 posto, objavio je danas Državni zavod za statistiku (DZS).
“U veljači je, po prvi put od kad pratimo podatke, zabilježen pad indeksa potrošačkih cijena na godišnjoj razini”, ističu analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA).
Međugodišnji pad cijena bilježi se prvi put od 2000. godine, odnosno od kada su raspoloživi podaci DZS-a, dok se na mjesečnoj razini pad inflacije mjerne potrošačkim cijenama bilježi peti mjesec zaredom.
Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, u veljači u odnosu na siječanj, najviše su pale cijene odjeće i obuće, koje su, zbog sezonskih sniženja, u prosjeku niže za 2,4 posto.
Cijene pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja, cijene prometa te cijene rekreacije i kulture u prosjeku su niže za 0,4 posto, cijene zdravstva za 0,3 posto, a cijene prehrane i bezalkoholnih pića, cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva te cijene ostalih dobara i usluga za 0,2 posto.
Istodobno su porasle cijene komunikacija, u prosjeku za 0,1 posto, a cijene alkoholnih pića i duhana, cijene obrazovanja i ugostiteljskih usluga ostale su na istoj razini.
Statistika na godišnjoj razini pokazuje da su u veljači ove u odnosu na veljaču prošle godine najviše, za 8,2 posto, porasle cijene alkoholnih pića i duhana. Na godišnjoj su razini porasle i cijene ugostiteljskih usluga i to za 2,1 posto, stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva za 0,7 posto te ostalih dobara i usluga za 0,4 posto.
Cijene pak prehrane i bezalkoholnih pića, koje u strukturi indeksa potrošačkih cijena imaju i najveći udio od gotovo 30 posto, u veljači ove u odnosu na veljaču prošle godine pale su za 1,4 posto.
Na godišnjoj su razini pale i cijene odjeće i obuće za 5,3 posto, komunikacije za 2,3 posto, pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje za 1 posto, prometa za 2 posto, zdravstva za 0,9 posto te rekreacije i kulture za 0,7 posto. Cijene obrazovanja su ostale na istoj razini.
“Pad potrošačkih cijena na godišnjoj razini djelomično je posljedica visoke prošlogodišnje baze, ali i izostanka inflatornih pritisaka s obzirom na nastavak krize u gospodarstvu i posljedično oslabljenu domaću potražnju. S druge strane, porast međustope PDV-a s 10 na 13 posto za pojedine proizvode poput knjiga, kruha, mlijeka, ulja, šećera, dječje hrane, turizma i ugostiteljstva nije imao značajniji utjecaj na ukupnu prosječnu stopu inflacije, s obzirom da se njihov udio u košarici procjenjuje na oko 7,4 posto. Izostanak pritisaka s inozemnih tržišta, prvenstveno cijena prehrambenih sirovina na svjetskim tržištima, ali i stabilizacija cijena nafte, također ide u prilog izostanku inflatornih pritisaka”, zaključuju analitičari RBA. (Hrportfolio.hr / Hina)
