Više nije dovoljno samo omogućiti plaćanje, nego platni sustavi moraju odraditi daleko širi spektar zadataka kako bi trgovcima omogućili uvid u potrošačke navike i time usmjerili određene odluke u poslovanju.
Subota. 12h. Red kupaca na blagajnama velikog trgovačkog lanca povećava se iz minute u minutu jer kartična plaćanja ne rade. Nervoza među kupcima raste, gubici se mjere u milijunima po minuti.
Zvuči kao apokalipsa i najgora noćna mora zato što ovakav scenarij i jest upravo to za današnjeg trgovca – apokalipsa.
Zašto? Zato što u današnjem brzom svijetu maloprodaje sustavi plaćanja više nisu samo sredstvo za prijenos novca od kupca do trgovca – oni su postali temeljna komponenta koja definira uspjeh ili neuspjeh u trgovini. Od fizičkih trgovina do e-commerce svijeta, način na koji plaćamo revolucionirao je potrošačko iskustvo, naglašavajući važnost efikasnih i sigurnih sustava plaćanja.
BROJKE GOVORE SVE
Prema podacima iz zadnjeg službenog HNB biltena, u 2022. godini je na području RH ostvaren rast od gotovo 14% u odnosu na prethodnu godinu, kako u broju, tako i u vrijednosti kartičnih transakcija. Broj EFTPOS uređaja povećan je za gotovo 20% u samo dvije godine, dok je broj bankomata u padu. Po pitanju e-commercea situacija je još zanimljivija jer je ukupna vrijednost transakcija u tom kanalu u tri godine porasla za gotovo 50%. Iako je i dalje gotovo 75% fiskaliziranih računa plaćeno gotovinom, trend je apsolutno na strani kartičnog plaćanja te se očekuje da gotovo trećina transakcija uskoro bude u korist negotovinskog plaćanja po broju, a po vrijednosti transakcija još i više.
POVIJEST i EVOLUCIJA
Sve to nam govori koliko je platna infrastruktura ključna i kritična. Ne tako davno, prije otprilike 20 godina, gotovina i čekovi bili su glavni načini plaćanja. Dolaskom kreditnih kartica, a zatim i internetskog bankarstva, svijet maloprodaje doživio je dramatičnu promjenu. Nemoguće je zanemariti i utjecaj pandemije, kada je fokus na bilo koji oblik beskontaktne interakcije omogućio strelovit rast kartičnih, beskontaktnih transakcija, a poglavito e-commerce kanala koji se u jednom trenutku pojavio kao jedini mogući način opskrbe, što je postavilo dodatne izazove na infrastrukturu trgovaca.
E-COMMERCE REVOLUCIJA
Kada govorimo o internetskoj trgovini, prije nekih 15 godina e-commerce tehnologija bila je u svojim ranim fazama. Web stranice za online kupnju bile su jednostavnije, opcije plaćanja ograničene, fokus daleko manji, a sigurnost transakcija često je bila glavni predmet zabrinutosti. Danas, napredak u tehnologiji omogućio je stvaranje sigurnih, brzih i korisnički prilagođenih online shopping iskustava. Moderni e-commerce sustavi, takozvani IPG (Internet Payment Gateway) nude širok spektar opcija plaćanja, od kreditnih kartica do digitalnih novčanika i kriptovaluta, uz visok stupanj sigurnosti, zahvaljujući tehnologijama poput šifriranja i dvostrukog autentificiranja. Uz sigurnost, ključni je faktor svakako korisničko iskustvo. Suvremeni IPG-ovi zajedno s ostalim sudionicima u procesu svakodnevno rade na uklanjanju svih prepreka u procesu, tzv. “frictiona” kako bi se kupci fokusirali na ono što ih zapravo veseli – kupnju, a plaćanje odradili sa što manje truda i razmišljanja.
ZNAČAJ INFRASTRUKTURE ZA MALOPRODAJU
Uspjeh u maloprodaji danas uvelike ovisi o integraciji efikasnih sustava plaćanja. Oni ne samo da omogućuju brze i sigurne transakcije, nego i povećavaju zadovoljstvo kupaca čime se potiče ponovna kupnja i lojalnost brendu. Uz to, moderni sustavi plaćanja kroz prikupljanje podataka omogućuju trgovcima bolju analizu potrošačkih navika, pružajući dragocjene uvide koji mogu pomoći u personalizaciji ponude. Više nije dovoljno samo omogućiti plaćanje, nego platni sustavi moraju odraditi daleko širi spektar zadataka kako bi trgovcima omogućili uvid u potrošačke navike i time usmjerili određene odluke u poslovanju. Sve ovo stavlja dodatni izazov pred rješenja za plaćanje, što ovakve sustave danas više nego ikada ranije postavlja na sam vrh investicijskih zahtjeva.
BUDUĆNOST PLAĆANJA U MALOPRODAJI
Uzimajući u obzir sve aspekte, jasno je da sustavi plaćanja igraju ključnu ulogu u oblikovanju maloprodajnog iskustva. Kako se tehnologija nastavlja razvijati, tako će se i način na koji plaćamo nastaviti mijenjati, obećavajući budućnost u kojoj su transakcije brže, sigurnije i prilagođenije potrebama i željama potrošača.
Kada gledamo ranije spomenute zahtjeve i kompleksnost koja nadilazi puku opciju plaćanja, sve više trgovaca okreće se vlastitim snagama gradeći ekspertizu i platnu infrastrukturu unutar organizacije kako bi lakše kontrolirali proces, uvodili inovacije i u konačnici smanjili rizik koji nosi ovisnost isključivo o trećoj strani.
Kada govorimo o e-commerceu, to se postiže implementacijom spomenutih IPG-ova na strani trgovca. S jedne strane ovo trgovcima omogućuje lakšu i jednostavniju integraciju sa svojim internim sustavima, a s druge strane kroz višestruke integracije s nekoliko prihvatitelja kartičnih plaćanja smanjuju rizik za nedostupnost i značajno štede pametnim usmjeravanjem transakcija na najpovoljnije rute prihvata. Također, sve češće korištenje mobilnog kanala i zahtjevi za uvođenjem inovativnih načina plaćanja, od onih vezanih za kartice do raznih fintech pružatelja i u konačnici sve popularniji account 2 account, odnosno metoda plaćanja s računa na račun kroz bankovne kanale, definitivno stavljaju sve veći naglasak na potrebu brzog odziva na zahtjeve tržišta i nadolazeće trendove.
Situacija je slična i kada govorimo o fizičkim plaćanjima. Do prije par godina nezamisliva situacija s jednim EFTPOS terminalom na pultu postala je stvarnost pojavom pružatelja usluge agregiranih POS uređaja gdje se kroz pozadinska rješenja jedan uređaj povezuje na više prihvatitelja i time značajno smanjuje zauzeće prodajnog prostora, ubrzava proces plaćanja i u konačnici ostvaruje uštedu za trgovca kroz povoljnije naknade i manji trošak infrastrukture. Naš najveći trgovac je tu pratio trendove te je implementirao vlastitu infrastrukturu i time dodatno poboljšao kvalitetu usluge, no istovremeno smanjio troškove i omogućio jednostavno uvođenje novih proizvoda, od alternativnih metoda plaćanja do samoposlužnih blagajni, loyalty programa i sl.
NOVE MOGUĆNOSTI RAZVOJA
Što nam donosi budućnost iz perspektive zahtjeva prema maloprodaji za platnu infrastrukturu?
Hrvatska je dio EU-a i kroz to je izložena regulativi središnjih europskih institucija, bile one dobre ili loše. Kada govorimo o plaćanjima, upravo ovih dana svoje konačne obrise poprima dugogodišnja inicijativa EU-a o stvaranju paneuropske platne mreže, kao pandan velikim kartičnim shemama koje su zapravo američke. Nakon PSD2 koji nije zaživio u mjeri za koju su se regulatori nadali, stavljanjem instant plaćanja, odnosno SEPA IP kao mandatornom implementacijom za sve banke u EU, i to s rokom od 12 mjeseci od stupanja odluke na snagu, otvaraju se nebrojene nove mogućnosti. SEPA IP je platni standard i zakonska regulativa koja omogućava da sredstva budu prebačena iz jedne u drugu banku (dakle u roku od najviše godinu dana u bilo koju EU banku) za samo 10 sekundi i to 24/7. U kombinaciji s PSD2 Ili nadolazećim PSD3 ovakav platni sustav stavlja ozbiljan izazov pred maloprodaju (i veleprodaju zapravo) jer se radi o jasnim benefitima poput trenutne likvidnosti, manjim troškovima transakcije i sl. koji ne smiju izostati jer infrastruktura nije spremna. I tu će se svakako pokazati važnost pametnog upravljanja tom infrastrukturom, gdje će profitirati prvenstveno trgovci s kvalitetnim rješenjima duboko integriranima u vlastiti sustav, s kvalitetnim dobavljačima, dok će oni koji ovise o generičkim rješenjima biti ostavljeni na milost i nemilost svojih pružatelja.
U konačnici, nemogućnost odgovora na zahtjeve tržišta po pitanju plaćanja danas bi rezultirao scenarijem s početka ove priče, a to si niti jedan trgovac ne može priuštiti, ali dobru platnu infrastrukturu svakako može.
