Na razini EU-a pao je za 0,3 posto, pokazali su podaci za prosinac, nakon revidiranog 0,1-postotnog rasta u prethodnom mjesecu
Promet u europskoj maloprodaji blago je pao u prosincu, a u Hrvatskoj zaključio je godinu ravnomjernim rastom, pokazali su u četvrtak podaci europskog statističkog ureda.
Sezonski prilagođen promet u maloprodaji eurozone pao je u prosincu za 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je, prema revidiranim podacima, stagnirao, izračunao je Eurostat.
Na razini EU-a pao je za 0,3 posto, pokazali su podaci za prosinac, nakon revidiranog 0,1-postotnog rasta u prethodnom mjesecu.
Na oba je područja smanjen promet u trgovinama hrane, pića i duhana, za 0,7 posto u eurozoni i za 0,4 posto u u EU.
Trgovine široke kategorije neprehrambenih proizvoda i benzinske postaje u eurozoni bilježile su pak skromni rast prometa, za 0,3 odnosno za 0,2 posto u odnosu na studeni.
Na razini Unije promet na benzinskim postajama smanjio se pak za 0,3 posto, utvrdio je Eurostat.
Skok u Slovačkoj
Među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao najveći pad prometa na mjesečnoj razini bilježila je u prosincu Slovenija, za 2,2 posto.
Slijede Njemačka i Poljska gdje je smanjen za 1,6 odnosno za 1,5 posto.
Daleko najsnažniji rast prometa bilježila je pak u prosincu Slovačka, za 8,2 posto u odnosu na studeni. Slijedi Finska gdje je uvećan za 2,1 posto.
U Hrvatskoj je promet u maloprodaji u prosincu porastao za 0,6 posto u odnosu na studeni kada je prema revidiranim podacima uvećan za 0,7 posto. Tempo rasta bio je gotovo nepromijenjen tokom cijelog četvrtog tromjesečja, pokazuju podaci Eurostata.
Blizu su Hrvatskoj u prosincu bile Bugarska i Malta s rastom prometa na kraju godine za 0,5 posto, i te Portugal gdje je uvećan za 0,7 posto.
Eurostat nije raspolagao podacima za Češku i Grčku.
Ravnomjeran rast
Na godišnjoj razini kalendarski prilagođen promet u maloprodaji eurozone porastao je u prosincu za 1,9 posto, a u EU za 2,0 posto, utvrdio je Eurostat.
Usporedba sa studenim pokazuje tek blago ubrzanje, uz revidirane podatke prema kojima je promet u zoni primjene zajedničke europske valute uvećan za 1,6 posto, a u EU za 1,8 posto.
Najveći rast prometa bilježile su u prosincu na oba područja trgovine široke kategorije neprehrambenih proizvoda, za 3,1 posto u eurzoni i za 3,4 posto u EU.
Slijede benzinske postaje gdje je uvećan za 1,2 posto u eurozoni te za 0,7 posto u EU.
Promet u trgovinama hrane, pića i duhana zadržao se na oba područja, više-manje, na razini kraja 2023. godine.
Trojka u minusu
Slovačka je u prosincu i na godišnjoj razini bilježila najsnažniji rast prometa, za 10 posto, pokazuju Eurostatovi podaci.
Slijede Litva i Luksemburg gdje je uvećan za 8,7 odnosno za 8,4 posto.
U skupinu zemalja s najizrazitijim rastom svrstala se i Bugarska gdje je uvećan za 7,8 posto.
Blizu je i Hrvatska s rastom prometa u prosincu za 6,5 posto u odnosu na isti mjesec 2023. godine. U studenom bio je porastao za 6,7 posto.
Pad prometa bilježile su na kraju prošle godine, prema Eurostatu dostupnim podacima, samo Slovenija, za 3,1 posto, Belgija, za 2,4 posto, i Poljska, za 0,5 posto. (Hina)
Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!
