Hrvatska poljoprivreda daleko je ispod svojih potencijala i mogućnosti. Mitovi o Slavoniji kao žitnici koja bi mogla prehranjivati pola Europe, maslinama koje rastu na svakom koraku Dalmacije i rajčicama od dvije u kilogram, upravo su to što jesu – mitovi. Europska agencija za statistiku – Eurostat, izišla je s podacima o poljoprivrednoj proizvodnji u Europskoj uniji.
Što se tiče proizvodnje žitarica, prema Eurostatu, Hrvatska godišnje proizvede oko tri milijuna tona. To nas svrstava negdje oko dvadesetog mjesta po proizvodnji s napomenom da sve zemlje koje proizvode manje žitarica, imaju drastično manje površine od Hrvatske (Malta, Luksemburg, Cipar…), ili se nalaze na mjestima koje su klimatski izuzetno nepovoljne za uzgoj žitarica. Iako ni to nije slučaj sa svim zemljama, jer čak i Finska i Norveška proizvode više žitarica od Hrvatske.
Što se tiče čuvenih hrvatskih maslina istina je da je hrvatsko maslinarstvo u Europskoj uniji zanemarivo. Naime, polovina maslina proizvedenih u EU dolazi iz Španjolske, a Španjolska, Italija, Grčka i Portugal proizvode čak 99,5 posto svih maslina u EU.
Ostalih 0,5 posto proizvodi se u Francuskoj, Malti, Cipru, Sloveniji i Hrvatskoj, što znači da kad bi sve hrvatske masline preko noći nestale, u EU to nitko ne bi niti primijetio. Slično je i s ostalim voćem i povrćem. Primjerice Hrvatska proizvodi 20 tisuća tona rajčica godišnje, dok susjedna Mađarska proizvede gotovo šest puta više (116 tisuća tona). No, Mađarska je veća od Hrvatske i tradicionalno poljoprivredno orijentirana zemlja, ali što reći da jedna Malta proizvodi 13 tisuća tona rajčica godišnje.
Malta je 316 kvadratnih kilometara veliki “kamen” usred Mediterana, dok je Hrvatska više od 56.000 kvadratnih kilometara velika država prepuna plodne zemlje. Teško je objašnjivo zašto onda Malta proizvodi samo 30-ak posto rajčica manje od Hrvatske koja je više od 150 puta veća od te otočne države.
Čak i Finska koja se s gotovo pola svojega teritorija nalazi unutar arktičkog kruga proizvodi dvostruko više rajčica od Hrvatske, deset puta više mrkve i četiri puta više luka. Uspoređivanje sa susjednim zemljama slične veličine i klimatskih uvjeta, uopće nema smisla. Srbija proizvodi 128 tisuća tona rajčica godišnje, 50 tisuća tona mrkve (Hrvatska samo sedam tisuća tona), 336 tisuća tona jabuka (Hrvatska 97 tisuća tona) i 91 tisuću tona breskvi (Hrvatska samo tri tisuće tona).
Čak i Slovenija, koja je od Hrvatske više nego upola manja i alpska je zemlja, proizvodi tisuću tona breskvi godišnje više od Hrvatske. (glas-slavonije.hr)
