Nova EU regulativa, održivost i aktualni tržišni uvjeti traže brzu prilagodbu i pametne kompromise u industriji pakiranja, složili su se sudionici drugog PaKing FORUMA
U vrijeme kada se industrija ambalaže suočava s istodobnim pritiscima sve strože regulative i ubrzanog tehnološkog razvoja, potreba za pravodobnim informacijama i razmjenom znanja postaje ključna za prilagodbu novim tržišnim uvjetima. Upravo u tom kontekstu, u Zagrebu je 25. ožujka održan PaKing FORUM 2026. koji je okupio više od 130 stručnjaka te u drugom izdanju potvrdio svoju važnost kao platforme za raspravu o budućnosti ambalaže i pakiranja.
Sudionici su kroz niz konkretnih primjera, analiza i praktičnih smjernica otvorili aktualne teme nastojeći pomoći tvrtkama da se pripreme za nadolazeće promjene, a raspravljalo se o ključnim pitanjima o budućnosti materijala, tehnologijama te poslovnim modelima u industriji pakiranja.
Svaki stanovnik Europske unije godišnje proizvede prosječno 190 kilograma ambalažnog otpada
Promjene koje predstoje sektoru prvenstveno su rezultat početka primjene Uredbe o ambalaži i ambalažnom otpadu koja već sada snažno utječe na industriju, ali i najavljuje još značajnije promjene u godinama koje dolaze. O razmjerima i implikacijama tih promjena govorile su Andrea Čović Vidović, zamjenica voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj i voditeljica medija za Europsku komisiju u Hrvatskoj, te Gordana Pehnec Pavlović, samostalna savjetnica u Sektoru za industriju i održivi razvoj Hrvatske gospodarske komore.
Andrea Čović Vidović istaknula je kako sektor ambalaže odavno više nije samo tehničko ili dizajnersko pitanje, već ključni preduvjet održivosti, konkurentnosti i funkcioniranja jedinstvenog europskog tržišta. Podsjetila je da čak 40 posto plastike u EU dolazi upravo iz sektora pakiranja, dok svaki stanovnik godišnje proizvede prosječno 190 kilograma ambalažnog otpada. Takvi podaci, naglasila je, jasno pokazuju da postojeći model nije dugoročno održiv.
“Nova Uredba o ambalaži i ambalažnom otpadu, koja je stupila na snagu u veljači 2025., donosi jedinstvena pravila za sve države članice, čime se uvodi ujednačen i predvidljiv okvir poslovanja na razini cijele Unije. Prvi konkretni koraci u primjeni vidljivi su već od kolovoza ove godine, kada na snagu stupaju ograničenja za perflorirane i poliflorirane akrilne tvari (PFAS) u ambalaži koja dolazi u kontakt s hranom. Uredba se odnosi na svu ambalažu na tržištu EU, bez obzira na materijal ili namjenu”, istaknula je Čović Vidović.
Ponovna uporaba također postaje jedan od temeljnih elemenata sustava, uz postupno ukidanje određenih jednokratnih ambalažnih formata. Sve to, kako je istaknula Čović Vidović, šalje jasnu poruku tržištu da održiva ambalaža više nije samo regulatorni zahtjev, već postaje ključna konkurentska prednost. Države članice pritom imaju obvezu postupno smanjivati količinu ambalažnog otpada po stanovniku do 2040. godine.
NAJVIŠI STANDARDI
Kao ključna godina ističe se 2030. kada ambalaža više neće smjeti biti stavljena na tržište ako nije reciklabilna prema jasno definiranim razredima, dok će nakon 2038. opstati samo ona koja zadovoljava više standarde reciklabilnosti. Usporedo s time uvode se i minimalni udjeli recikliranog sadržaja u plastičnoj ambalaži te pravila o smanjenju nepotrebnog volumena ambalaže, uključujući ograničenja praznog prostora kod e-trgovine.
Na te se promjene nadovezala Gordana Pehnec Pavlović, naglasivši kako Uredba donosi veliku transformaciju sektora, ali i niz nepoznanica s obzirom na velik broj delegiranih i provedbenih akata koji tek trebaju biti doneseni. “Ključni cilj Uredbe je smanjenje ukupne količine ambalaže, sprječavanje nepotrebnog pakiranja te jačanje kružnog gospodarstva, ali i osiguravanje učinkovitog funkcioniranja jedinstvenog tržišta”, navela je Pehnec Pavlović dodavši kako, unatoč brojnim izazovima, Uredba otvara prostor za razvoj inovativnih rješenja i jačanje domaće industrije, uključujući i razvoj bioambalaže.
EU članice imaju obvezu postupno smanjivati količinu ambalažnog otpada po stanovniku do 2040. godine
Pehnec Pavlović je upozorila i na tehnološke izazove, osobito činjenicu da današnje mehaničke metode recikliranja ne omogućuju u potpunosti ostvarenje zacrtanih ciljeva, dok se dio očekivanja temelji na razvoju kemijske reciklaže. Velik naglasak stavlja se i na proširenu odgovornost proizvođača, koji će snositi troškove ambalaže tijekom cijelog njezina životnog ciklusa, uključujući fazu otpada. Istovremeno, države članice suočit će se s izazovom razvoja potrebne infrastrukture, poput sortirnica i industrijskih kompostana, koje su trenutačno nedostatne.
Ključ uspjeha, zaključila je, leži u suradnji svih dionika u lancu vrijednosti, jer će jedino koordiniranim pristupom biti moguće ostvariti ambiciozne ciljeve koje nova regulativa postavlja.
STAKLO, KARTON I PLASTIKA
Rasprava o materijalima za pakiranje, staklu, kartonu i plastici, u kojoj su sudjelovali Josipa Ćorluka, voditeljica nabave u tvrtki Weltplast, Galja Milošević, voditeljica osiguranja kvalitete Tiskare Grafing, Robert Zdolc, voditelj razvoja proizvoda i tehničkog servisiranja u Vetropacku, te Andrea Radonjić, direktorica za odnose s vladama i javne poslove za istočnu Europu Tetra Paka, pokazala je koliko je pitanje ambalaže složeno te koliko ovisi o širem sustavu gospodarenja otpadom, ali i navikama potrošača. Kako je istaknula Josipa Ćorluka, u Hrvatskoj se trenutačno reciklira manje od 30 posto prikupljene plastike, što je ispod europskog prosjeka, pa je nužno dodatno unaprijediti sustav prikupljanja, razvrstavanja i recikliranja.
Plastika, iako često na meti kritika, ima niz funkcionalnih prednosti, od izvrsnih barijernih svojstava do sposobnosti očuvanja svježine i produljenja trajanja proizvoda, čulo se također na panelu. Sudionici su se složili kako, u konačnici, ne postoji univerzalno najbolje rješenje odnosno ne postoji najbolja ambalaža, već samo ona koja je najpogodnija za konkretan proizvod, uzimajući u obzir njegove zahtjeve, funkcionalnost i utjecaj na okoliš.
Na važnost razvoja i optimizacije višeslojnih materijala upozorila je Andrea Radonjić, ističući kako je cilj svakog pakiranja omogućiti njegov daljnji život kroz reciklažu ili ponovnu uporabu.
SUSTAV POVRATNE NAKNADE
Veliki interes izazvalo je i predavanje Žane Žarkov Trtanj, poslovne savjetnice za regulatornu usklađenost u području otpada. “Sustav povratne naknade u Hrvatskoj ističe se kao jedan od najuspješnijih primjera u Europskoj uniji”, podsjetila je Žarkov Trtanj osvrnuvši se i na nadolazeće promjene te obveze proizvođača u okviru pravila o proširenoj odgovornosti. Govorila je i o sustavu povratne naknade u koji su trenutačno uključene jednokratne ambalaže od PET-a, aluminija, željeza i stakla volumena od 0,2 do 3 L, no od 1. siječnja 2027. slijedi njegovo značajno proširenje. U sustav će tada biti uključena i ambalaža manja od 0,2 litre, kao i sva plastična ambalaža te višeslojna ambalaža s pretežito papirnato-kartonskom komponentom, čime Hrvatska ponovno potvrđuje ambiciju da ostane predvodnik u ovom području.
Jedino će koordiniranim pristupom biti moguće ostvariti ambiciozne ciljeve koje nova regulativa postavlja
Uz proširenje sustava, sve veći naglasak stavlja se i na regulatorni okvir te obveze proizvođača. Od početka 2025. godine proizvođači ambalaže dužni su se registrirati u Registar proširene odgovornosti proizvođača, elektroničku bazu podataka u kojoj se evidentiraju svi relevantni podaci o proizvodima i ambalaži. Upravo u tom segmentu, kako je istaknula Žarkov Trtanj, još uvijek postoje određene pogreške i izazovi u praksi koje je potrebno otkloniti.
INOVATIVNA AMBALAŽA
Na PaKing FORUMU govorilo se i o inovativnoj ambalaži te kreativnom procesu koji joj prethodi. Ograničenja često djeluju kao snažan pokretač kreativnosti i inovativnosti, što se jasno očituje u području dizajna ambalaže. Na primjeru projekta dizajna ambalaže za Piquentum vina, koji je predstavila Lucija Potočnik, direktorica kreativne strategije i digitalnih komunikacija Studija Sonda, vidljivo je kako izazovi u procesu oblikovanja mogu rezultirati jedinstvenim i promišljenim rješenjima.
Ostali sudionici panela Inovativna ambalaža ukazali su na to kako dizajn ambalaže danas nadilazi osnovnu funkciju zaštite proizvoda, a sve se više razmišlja o stvaranju ambalaže i proizvoda koji će imati višekratnu upotrebu, pri čemu su naglasili da je ponovno korištenje ambalaže zapravo najbolji oblik reciklaže.
U Hrvatskoj se trenutačno reciklira manje od 30 posto prikupljene plastike, što je ispod europskog prosjeka
U tom procesu ključnu ulogu ima bliska komunikacija s korisnicima, što je podcrtala Dijana Zrinski, izvršna potpredsjednica i generalna direktorica tvrtke EcoCortec, ističući važnost razumijevanja potreba i očekivanja kupaca. Hrvoje Ljubičić, vlasnik i direktor tvrtke Operando, ambalažu je pak opisao kao “tihog prodavača”, podsjetivši da ona mora biti primjereno dizajnirana, inovativna, funkcionalna i dugotrajna. Unatoč digitalizaciji, ambalaža ostaje stabilan i iznimno važan komunikacijski medij koji izravno utječe na percepciju proizvoda i odluke potrošača, dodao je Anselmo Tumpić, kreativni director iz Studija Tumpić/Prenc. Sudionici ovog panela zaključili su kako se proces dizajna temelji na suradnji s naručiteljima i vlasnicima brendova, pri čemu se za svakog klijenta razvijaju jedinstvena rješenja. Kroz dizajn se ne prenosi samo vizualni identitet, već se gradi i priča brenda. Budući da na tržištu često ne postoje gotova tehnička rješenja, dizajnerski timovi moraju kontinuirano istraživati i eksperimentirati.
A gledajući unaprijed, tehnologija i razvoj novih materijala imat će ključnu ulogu u oblikovanju budućnosti ambalaže pri čemu se poseban naglasak stavlja na održivost, osobito kroz primjenu biorazgradivih materijala i inovativnih pristupa proizvodnji.
VIŠESLOJNA AMBALAŽA
Predstavljajući proces sakupljanja i recikliranja višeslojne kartonske ambalaže Andrea Radonjić, direktorica za odnose s vladama i javne poslove za istočnu Europu Tetra Paka, istaknula je kako ona nije samo pakiranje, nego važan dio proizvoda jer čuva njegovu kvalitetu, sigurnost i rok trajanja. Iako se sastoji od više materijala, u njoj prevladava karton, a zahvaljujući stalnim inovacijama sve je više usmjerena prema održivosti, primjerice kroz čepove na biljnoj bazi i korištenje reciklirane plastike. “Uz velika ulaganja industrije u razvoj reciklaže i najavljeni ulazak u sustav povratne naknade, ova ambalaža sve više dobiva svoju drugu životnu svrhu i postaje vrijedan resurs, a ne otpad, naglasila je Radonjić.
Ambalaža kao “tihi prodavač” mora biti primjereno dizajnirana, inovativna, funkcionalna i dugotrajna
Neke od paradoksa održive ambalaže na PaKing FORUMU predstavio je Miho Karolyi, direktor i osnivač Kaligraf grafičkog studija. “Očekivanja od ambalaže danas su sve veća, a industrija na te izazove odgovara stalnim inovacijama. Naizgled jednostavan proizvod, kao što je ambalažna boca, mora zadovoljiti niz različitih, često i međusobno suprotstavljenih zahtjeva. Ona mora komunicirati s kupcem, prenositi informacije i istovremeno biti usklađena s kompleksnim regulatornim okvirom”, podsjetio je Karolyi. On smatra kako novi propisi podrazumijevaju potpuno drugačiji pristup razvoju ambalaže, što znači da će marketing morati odustati od dijela svojih dosadašnjih zahtjeva, tiskare će se prilagođavati radu s manjim brojem boja, a cijeli proces temeljit će se na kompromisima i suradnji između različitih struka.
BUDUĆNOST PROIZVODNJE
S aktualnim izazovima u industriji ambalaže suočavaju se i proizvođači različitih materijala, a iskustva iz prakse predstavili su Davor Ujlaki, glavni direktor Muraplasta, i Marko Despot, glavni direktor tvrtke GPI Istra.
Kako je istaknuo Ujlaki, poslovanje Muraplasta trenutačno obilježavaju ozbiljni poremećaji na tržištu sirovina što se očituje u nestašici materijala i naglom rastu cijena. Muraplast se pritom kontinuirano prilagođava tržištu, mijenjajući proizvodni asortiman otprilike svakih sedam godina.
S druge strane, direktor tvrtke GPI Istra, istaknuo je kako se njihova kompanija, koja se bavi proizvodnjom kartonske ambalaže, također nalazi u procesu transformacije, ali bez tako izraženih tržišnih pritisaka. “Kao dio multinacionalne grupacije kontinuirano ulažemo u razvoj i optimizaciju procesa, a jedan od većih izazova predstavlja nam nedostatak radne snage”, naglasio je Despot. Iskustva ovih dviju kompanija jasno pokazuju kako se industrija ambalaže nalazi u razdoblju intenzivnih promjena, u kojem će ključnu ulogu imati fleksibilnost, ulaganja i sposobnost prilagodbe tržišnim i regulatornim zahtjevima.
I ovogodišnje, drugo po redu izdanje PaKing FORUMA, otvorilo je i mnoge druge teme te se događanje potvrdilo kao mjesto za okupljanja i umrežavanje stručnjaka iz industrije ambalaže i pakiranja koje nastoji pružiti poticaj za daljnji razvoj ovog sektora u Hrvatskoj, ali i regiji.
