Velik interes sudionika, kvalitetna razmjena znanja i otvorene rasprave pokazali su da je SCM Forum u svom trećem izdanju u potpunosti opravdao očekivanja te dodatno učvrstio svoju poziciju platforme koja povezuje ključne dionike industrije.
Treći SCM Forum okupio je u Zagrebu brojne stručnjake iz logistike, prijevoza i drugih sastavnica koje čine domaći i regionalni lanac opskrbe, a ključna poruka je da se treba biti strpljiv jer će cijeli sektor profitirati kada svoje rezultate počnu ostvarivati goleme investicije u prometnu infrastrukturu.
Treće izdanje SCM Foruma okupilo je vodeće ljude logistike, transporta, retaila i industrije oko ključnih tema budućnosti lanca opskrbe
Poručeno je to s glavne panel rasprave na kojoj se govorilo o prometnoj i logističkoj infrastrukturi u Hrvatskoj i regiji. “Maersk i Enna Grupa su u terminal Rijeka Gateway uložili gotovo 400 milijuna eura, a kada se gleda ukupna razina ulaganja koja se naslanjaju na ovaj projekt onda je riječ o investiciji većoj od milijardu eura. Međutim, danas je kapacitet kontejnerskog terminala znatno veći od propusnosti željezničke mreže koja na dnevnoj bazi iznosi oko 70 vlakova”, naglasio je Ivić Vodopija, direktor za istočnu Europu u kompaniji A.P. Moller – Maersk. Pritom je riječ o kraćim kompozicijama dužine do 375 metara, dok su nedavno realizirane investicije u slovenskoj luci Kopar te željezničkoj pruzi prema Divači omogućile da se kapacitet poveća s dosadašnjih 90 na čak 212 vlakova dnevno. “To su kompozicije duljine od 700 metara, što u biti znači da Rijeka ima tek petinu propusnosti koju ostvaruje luka Kopar u željezničkom prijevozu prema unutrašnjosti”, rekao je Vodopija.
Da je i ovako značajan pomak u propusnosti koparske luke riješio tek dio problema, upozorio je pak Robert Sever, direktor Udruženja za promet pri Gospodarskoj komori Slovenije. “Naime, i s ovim rastom kapaciteta više od 60 posto prometa luke Kopar prevozi se cestom, što je dva i pol puta skuplje od željezničkog prijevoza”, naglasio je Sever dodajući kako logistički sektor u Sloveniji generira više od 6 posto BDP-a, uz godišnji prihod veći od 8 milijardi eura zapošljavajući pritom više od 50 tisuća ljudi. Unatoč velikim ulaganjima, upozorio je, u Sloveniji je više od 1300 km pruga koje ne ispunjavaju TEN-T standarde. “To znači da je pred nama još puno posla, jednako kao i pred kolegama u Hrvatskoj”, naglasio je.
INFRASTRUKTURA U FOKUSU
Iako će proći još nekoliko godina prije nego prvi vlakovi krenu prometovati nizinskom prugom od Rijeke prema Zagrebu, ovaj projekt ulazi u konkretniju fazu pripreme, pri čemu je jasno naglašeno kako su upravo projektna dokumentacija, studije utjecaja na okoliš i druge administrativne procedure do sada značajno usporavale realizaciju ovako složenih infrastrukturnih zahvata.
“U tom kontekstu već su poduzeti prvi operativni koraci za pokretanje procesa izgradnje nizinske pruge. Kao ključna odluka ističe se odabir modela realizacije koji bi trebao skratiti vrijeme pripreme i provedbe projekta. Riječ je o tzv. alliance modelu, koji se već primjenjuje na velikim europskim infrastrukturnim projektima poput Rail Baltice, a temelji se na bliskoj suradnji investitora, projektanata i izvođača od najranije faze razvoja projekta”, naglasila je Jasna Divić, ravnateljica Uprave za željezničku infrastrukturu i promet u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.
Rijeka danas ima tek petinu željezničke propusnosti koju nakon zadnjih investicija ostvaruje luka Kopar
Rekla je kako je trenutačno u tijeku postupak nabave konzultantskih usluga te je objavljen poziv za angažman stručnjaka koji će izraditi detaljnu analizu projekta izgradnje nizinske pruge. Ta analiza trebala bi, prema njenim riječima, postaviti temelje za daljnje faze realizacije i preciznije definirati tehničke, financijske i operativne okvire projekta.
“Procijenjena vrijednost investicije doseže do 4 milijarde eura, čime se ovaj projekt svrstava među najveće infrastrukturne zahvate u Hrvatskoj u povijesti. Očekuje se da će privući širok krug sudionika, kako vodeće europske kompanije, tako i domaću građevinsku industriju, koja u ovom projektu vidi značajnu poslovnu priliku i prostor za dugoročno pozicioniranje na velikim infrastrukturnim inicijativama”, poručila je Divić.
Projekt novog krčkog mosta sve se jasnije profilira kao ključan preduvjet za puni razvoj željezničkog i cestovnog prometa u Hrvatskoj. Trenutačno su Hrvatske autoceste već pokrenule izradu idejnog rješenja, dok se paralelno vode razgovori o optimalnom položaju željezničke trase. Upravo je usklađivanje cestovne i željezničke komponente jedan od kompleksnijih elemenata projekta, ali i presudan za njegovu dugoročnu učinkovitost.
“Prema trenutnim procjenama, u razdoblju od tri do četiri godine mogla bi se ishoditi lokacijska dozvola, čime bi se otvorio prostor za početak konkretne realizacije. U tom kontekstu očekuje se da će Vlada Republike Hrvatske uskoro donijeti odluku o pokretanju projekta, koji se ne promatra izolirano, već kao dio šire logističko-prometne cjeline. Ona bi, uz novi krčki most, obuhvatila i razvoj novog terminala na Krku te cargo centra u Zagrebu, čime bi se dodatno osnažila pozicija Hrvatske kao relevantnog logističkog čvorišta u regiji”, istaknula je Divić.
TEŠKA GODINA
Tin Simonić, direktor prodaje u HŽ Cargu, osvrnuo se na izazove u sektoru teretnog željezničkog prometa, istaknuvši kako je prošla godina bila iznimno teška za tržište. Ukupno je prevezeno oko 3 milijuna tona tereta manje, što predstavlja pad od čak 21 posto. Naglasio je kako je tržište ozbiljno poremećeno, pri čemu značajnu ulogu imaju geopolitičke okolnosti, ali i operativni izazovi poput čestih zatvaranja pruga. “Upravo su ti infrastrukturni zahvati postali svakodnevica poslovanja. Tijekom 2024. godine zabilježena su 64 dana zatvora pruga, dok je prošle godine taj broj narastao na 77 dana, što dodatno otežava organizaciju i pouzdanost prijevoza”, upozorio je Simonić.
Posebno je istaknuo važnost slovenskog tržišta, na koje otpada čak 47 posto poslovanja HŽ Carga, zbog čega je apelirao na potrebu bolje koordinacije radova između Hrvatske i Slovenije naglasivši kako bi usklađivanje infrastrukturnih zahvata između dviju država značajno bi olakšalo transportne tokove i smanjilo negativne učinke na prijevoznike.
Zaključno, poručio je kako je ovo razdoblje nužno promatrati kao fazu ulaganja u budućnost. “Unatoč trenutnim izazovima i pritiscima, ključno je nastaviti s investicijama i optimizacijom poslovanja kako bi sektor bio spreman za očekivani snažniji rast u nadolazećem razdoblju”, poručio je Simonić.
TRI TEMATSKE CJELINE
Osim o infrastrukturi, SCM Forum otvorio je panel diskusije i o farmaceutskoj industriji, FMCG sektoru te kibernetičkoj sigurnosti uz niz zanimljivih predavanja i prezentacija primjera iz prakse.
Drugi panel SCM Foruma bio je posvećen izazovima farmaceutske industrije i upravljanja opskrbnim lancem u uvjetima rastuće potražnje, regulatornih zahtjeva i geopolitičkih poremećaja. Sudionici su se složili kako su planiranje, digitalizacija i automatizacija postali ključni preduvjeti stabilnosti poslovanja.
Zrinka Hauser, direktorica lanca opskrbe u JGL-u, istaknula je kako više od 60 posto poslovanja kompanije otpada na tržišta Rusije i Ukrajine, zbog čega geopolitičke okolnosti i sankcije imaju snažan utjecaj na poslovanje. Iako lijekovi nisu izravno pod sankcijama, različita medicinska pomagala i dodaci prehrani često jesu, a dodatni problem predstavljaju i transportni pravci preko ruskog teritorija prema tržištima poput Kazahstana. Unatoč izazovima, tvrtka i dalje bilježi dvoznamenkaste stope rasta, što dodatno opterećuje opskrbni lanac i zahtijeva precizno planiranje proizvodnje, dobavljača i ljudskih resursa. Posebno je naglasila važnost automatizacije i digitalizacije procesa, istaknuvši kako novo skladište donosi automatski iskrcaj robe i autonomna vozila, čime će se povećati učinkovitost i smanjiti potreba za manualnim radom.
Novi krčki most i nizinska pruga prema Rijeci moraju se promatrati kao jedinstvena logistička cjelina
Ivan Čavužić, direktor nabave Belupa, upozorio je kako su zalihe istodobno i trošak i rizik, zbog čega je ključno pravovremeno prepoznavati rizike i razvijati alternativne dobavne pravce za kritične sirovine. Naglasio je važnost bliske suradnje s dobavljačima, osobito u farmaceutskoj industriji koja velik dio aktivnih supstanci nabavlja iz Indije i Kine, gdje proizvodni i transportni rokovi često traju između šest i devet mjeseci. Kao jedan od glavnih razloga povremenih nestašica lijekova naveo je upravo kašnjenja u isporuci sirovina. Belupo pritom nastavlja ulagati u infrastrukturu pa se u Koprivnici gradi novi potpuno automatizirani logističko-distributivni centar.
Na izazove s kojima se suočavaju ljekarne upozorila je Sanja Šagud, glavna direktorica SPP Ljekarničkog poslovanja u Atlantic Grupi. Istaknula je kako svi problemi opskrbnog lanca na kraju dolaze upravo do ljekarni, koje predstavljaju prvu točku kontakta s pacijentima. Dodatni izazov stvaraju regulatorna ograničenja pri izdavanju zamjenskih lijekova, kao i rastuća očekivanja pacijenata nakon pandemije. Poseban problem predstavlja nedostatak stručnog kadra, upozorila je precizirajući kako u Hrvatskoj trenutačno nedostaje između 300 i 500 ljekarnika, dok velik broj studenata farmacije karijeru radije vidi u industriji nego u ljekarnama. Kao odgovor na operativne izazove Atlantic Grupa ulaže u digitalizaciju i automatizaciju procesa, uključujući automatizirana skladišta, centralnu nabavu i sustave koji ljekarnicima automatski predlažu zamjenske lijekove.
Marija Zrilić, Sales Manager u tvrtki Datalab, istaknula je kako je rad s farmaceutskom industrijom izrazito zahtjevan zbog strogih regulatornih i sigurnosnih standarda. Naglasila je kako ERP sustavi danas predstavljaju temelj daljnjeg rasta kompanija, osobito u kontekstu digitalne integracije i kibernetičke sigurnosti. Kao primjer navela je integraciju sustava s Medikom, koja omogućuje automatizirano povlačenje narudžbi i distribuciju lijekova prema poslovnicama. Dodala je i kako projekt Fiskalizacije 2.0 dodatno potiče tvrtke na digitalizaciju i uvođenje ERP sustava, iako još uvijek postoji prostor za tehnička i operativna poboljšanja sustava.
SNAGA FMCG KARIKE
Treći panel SCM Foruma bio je posvećen upravljanju lancem opskrbe u FMCG industriji, pri čemu su sudionici posebno naglasili važnost standardizacije podataka, digitalizacije, planiranja i primjene umjetne inteligencije u optimizaciji poslovnih procesa.
Matija Šimunić iz GS1 Croatia istaknuo je kako GS1 standarde u Hrvatskoj koristi oko 4000 poslovnih subjekata, dok globalno mreža okuplja više od dva milijuna tvrtki članica. Naglasio je kako standardizacija i kvalitetno upravljanje podacima postaju ključni za sljedivost proizvoda i učinkovitost opskrbnog lanca. Upozorio je da u FMCG sektoru još uvijek postoje regulatorne i operativne praznine, osobito kod prijava incidenata i povlačenja proizvoda s tržišta, gdje identifikacija proizvoda često nije dovoljno precizna. Dodao je kako ulaganje u GS1 standarde možda ne donosi trenutačan povrat investicije, ali dugoročno osigurava optimizaciju poslovnih procesa i veću otpornost sustava.
Martina Šantorić, članica Uprave za lanac opskrbe u tvrtki Ledo plus, naglasila je kako je kvalitetno planiranje temelj stabilnog opskrbnog lanca jer povezuje sve odjele i omogućava brže donošenje odluka. Istaknula je kako je pandemija dodatno pokazala važnost anticipacije i scenarijskog planiranja, osobito u industriji smrznutog programa gdje su troškovi skladištenja višestruko veći nego u ambijentalnom režimu. Posebno je upozorila na izazove rasta cijena energije, koji dodatno otežavaju planiranje poslovanja i transporta. Govoreći o umjetnoj inteligenciji, naglasila je kako implementacija novih tehnologija mora biti promišljena te popraćena razvojem kompetencija zaposlenika kako bi ulaganja bila dugoročno isplativa.
Dinko Regula, direktor logistike tvrtke ROX, istaknuo je kako kontinuirano bilježe dvoznamenkasti rast što zahtijeva snažnu digitalizaciju logističkih procesa, zbog čega kompanija ulaže u centralizirana skladišta, WMS sustave i automatizaciju narudžbi. U skladišnom poslovanju već koriste glasovne naredbe, dok je sljedeći korak integracija AI modela za analizu podataka, predikciju potražnje, optimizaciju zaliha i transporta te identifikaciju uskih grla u sustavu. Naglasio je kako umjetna inteligencija može značajno unaprijediti poslovanje, ali i da njezina implementacija zahtijeva oprez, velika ulaganja i jasnu ljudsku kontrolu nad procesima.
CYBER NA KRAJU
Četvrti i završni panel SCM Foruma bio je posvećen kibernetičkim sigurnosnim rizicima u poslovanju lanca opskrbe, a upravo je ta rasprava zaključila ovogodišnji program konferencije. Sudionici su se složili kako cyber prijetnje postaju jedan od najvećih izazova modernog poslovanja, osobito u okruženju sve snažnije digitalizacije i primjene umjetne inteligencije. Bila je to jedna od sadržajno najdinamičnijih i najaktualnijih rasprava konferencije, pa oni koji nisu ostali do samog kraja zaista imaju za čime žaliti.
Darko Rihtar, voditelj zaštite i operativne otpornosti u Allianz Hrvatska, upozorio je kako napadači danas koriste umjetnu inteligenciju za automatizaciju phishing kampanja, izradu uvjerljivih deepfake sadržaja i brzo pronalaženje ranjivosti u sustavima kompanija. Naglasio je kako se rizici dodatno šire kroz opskrbni lanac, zbog čega je nužno provoditi sigurnosne provjere partnera i dobavljača te informatičku sigurnost uključivati i u ugovorne odnose. Posebno je istaknuo važnost kvalitetnih backup sustava i kontinuiranog testiranja otpornosti organizacija na moguće incidente.
Umjetna inteligencija može unaprijediti poslovanje, ali čovjek mora ostati posljednja instanca odlučivanja
Marko Kralj, direktor IT-a u trgovačkom lancu Studenac, govorio je o izazovima zaštite sustava u kompaniji koja je posljednjih godina snažno širila maloprodajnu mrežu i logističku infrastrukturu. Naglasio je kako je čovjek i dalje najslabija karika sigurnosnog sustava te kako edukacija zaposlenika postaje jednako važna kao i ulaganje u tehnologiju. Studenac pritom intenzivno ulaže u zaštitu podatkovnih centara, nadzor sigurnosnih prijetnji i automatizaciju logističkih procesa, dok dodatni pritisak predstavlja nedostatak radne snage koji ubrzava robotizaciju skladišta.
Hrvoje Englman, voditelj informacijske sigurnosti u Spanu, istaknuo je kako su suvremeni cyber napadi uglavnom financijski motivirani, a umjetna inteligencija omogućava njihovo brzo skaliranje. Posebno je upozorio na rizike povezane s dobavljačima i partnerima jer i dobro zaštićene organizacije mogu postati žrtve napada preko slabije zaštićenih vanjskih sustava. Govoreći o budućnosti cyber sigurnosti, zaključio je kako će prijetnje u narednom razdoblju postajati još kompleksnije jer su i napadači i obrambeni sustavi dobili nove AI alate, pri čemu se napadači trenutačno prilagođavaju brže.
VRIJEDNE PORUKE STRUKE
Program konferencije dodatno su oplemenila stručna predavanja i prezentacije koje su ponudile širi pogled na razvoj logističkog tržišta, upravljanje zalihama i utjecaj investicija na gospodarstvo.
Kristina Singer iz tvrtke Colliers predstavila je trendove na tržištu logističkih nekretnina, istaknuvši kako Hrvatska posljednjih godina bilježi snažan rast ponude logističkih prostora, osobito nakon ulaska u europodručje i Schengen. Naglasila je kako vrlo niska stopa nepopunjenosti skladišnih kapaciteta potvrđuje kontinuirano snažnu i otpornu potražnju, pri čemu područje Zagreba ostaje glavno logističko središte razvoja.
Antonio Parunov iz startupa Inventarko govorio je o naprednim sustavima za predviđanje potražnje i automatizirano upravljanje zalihama, naglasivši kako suvremeni lanac opskrbe može postati važan izvor povećanja profitabilnosti kompanija. Posebno je istaknuo važnost korištenja strojnog učenja i analitike u optimizaciji zaliha, planiranju potražnje i automatiziranom donošenju operativnih odluka.
Uvodno predavanje u ovogodišnji SCM Forum održao je glavni ekonomist HGK, Goran Šaravanja, koji je sudionicima predstavio makroekonomski pogled na razvoj prometne i logističke infrastrukture u Hrvatskoj te njezin utjecaj na konkurentnost gospodarstva i pozicioniranje Hrvatske kao regionalnog logističkog čvorišta.
IDEMO DALJE, JOŠ JAČE
Treći SCM Forum održan je pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te uz sponzorsku podršku tvrtki Peak Porter, Datalab, Rox, GS1 Croatia, Inventarko, Primacošped i cargo-partner, dok su medijski partneri bili Ja TRGOVAC, SCM.hr, Lider, Press Clipping i B1 Media.
SCM Forum još je jednom potvrdio da se profilirao u jedno od najrelevantnijih regionalnih okupljanja supply chain industrije
SCM Forum je još jednom potvrdio kako se profilirao u jedno od relevantnijih regionalnih okupljanja stručnjaka iz područja logistike, transporta i upravljanja lancem opskrbe. Kroz sadržajne panel rasprave, aktualne teme i konkretna iskustva iz prakse, konferencija je otvorila niz važnih pitanja, od razvoja prometne infrastrukture i digitalizacije poslovanja do otpornosti opskrbnih lanaca i kibernetičke sigurnosti.
Velik interes sudionika, kvalitetna razmjena znanja i otvorene rasprave pokazali su da je SCM Forum u svom trećem izdanju u potpunosti opravdao očekivanja te dodatno učvrstio svoju poziciju platforme koja povezuje ključne dionike industrije. Možemo već sada najaviti nastavak tog trenda i u sljedećem izdanju konferencije, s ciljem daljnjeg otvaranja važnih tema i jačanja suradnje unutar regionalnog lanca opskrbe.
