Maloprodaja je postala najveći poslodavac u Hrvatskoj, ali sve teže pronalazi mlade zaposlenike. Dualno obrazovanje pokazalo se u brojnim europskim zemljama kao učinkovit model povezivanja škola i trgovaca te jedno od najperspektivnijih rješenja za dugoročni razvoj kadrova.
Pišem ovaj članak u posljednjem tjednu nastavne godine. Namjerno kažem nastavne jer školska godina službeno završava tek 31. kolovoza. I dok se jedni preznojavaju hvatajući posljednji zalet ne bi li dobili “zlatnog labuda”, drugi imaju sasvim drugačije brige. Tisuće učenika osmih razreda diljem Hrvatske, zajedno sa svojim roditeljima, upravo donose jednu od najvažnijih odluka u životu – odabir srednje škole. Hoće li upisati gimnaziju, ekonomsku školu, strukovni program za prodavača ili neko drugo zanimanje? Odgovor na to pitanje uvelike će odrediti kako će izgledati tržište rada u hrvatskoj maloprodaji u godinama koje dolaze.
Mladi danas ne traže samo posao, nego priliku za razvoj, mentorstvo i jasnu perspektivu karijere
Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) za prosinac 2025., u djelatnosti trgovine na veliko i malo zaposleno je 227.034 osoba. Time je trgovina prvi put u posljednjih 25 godina pretekla prerađivačku industriju (224.121 zaposleni) i postala najveći poslodavac u Hrvatskoj. No, unatoč impresivnim brojkama, svakodnevica trgovaca otkriva sasvim drukčiju sliku.
Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) na popisu deficitarnih zanimanja za 2026. godinu jasno pokazuje paradoks. Dok su u pojedinim kontinentalnim županijama, poput Osječko-baranjske, Brodsko-posavske i Vukovarsko-srijemske, prodavači i dalje među najtraženijim zanimanjima, u drugim dijelovima Hrvatske potražnja stagnira ili pada. Posebno je izazovna situacija u turističkim županijama, gdje tijekom ljetne sezone potrebe za radnom snagom mogu porasti i do 50 posto. Mnogi trgovci upozoravaju da bi, bez sustavnih promjena, nedostatak zaposlenika uskoro mogao postati trajan problem.
ZAŠTO MLADI ZAOBILAZE TRGOVINU
Istraživanja HZZ-a, ankete među maturantima i iskustva poslodavaca ukazuju na nekoliko razloga zbog kojih se sve manje mladih odlučuje za posao u trgovini. Među njima se ističu neredovito radno vrijeme, rad vikendom i blagdanima, fizička zahtjevnost posla te percepcija da trgovina ne nudi dovoljno mogućnosti za razvoj karijere.
Dodatni je izazov konkurencija drugih sektora, poput turizma, dostave i IT industrije, koji mladima često djeluju privlačnije. Takvu percepciju dodatno učvršćuju roditelji i nastavnici koji učenike češće usmjeravaju prema gimnazijama ili ekonomskim školama. Zbog toga strukovni programi za prodavače i komercijaliste ostaju u drugom planu. Primjerice, dualni program za zanimanje prodavača u Trgovačkoj školi Zagreb tijekom školske godine 2024./2025. pohađala su samo 72 učenika.
KAKO SE MIJENJA ULOGA PRODAVAČA
Problem nije samo u uvjetima rada. Posljednjih godina značajno se promijenila i sama uloga prodavača.
Kupci se danas prije dolaska u trgovinu sve češće informiraju putem interneta, uspoređuju cijene i čitaju recenzije, a mnogi kupnju obavljaju online. Zbog toga se tradicionalna uloga prodavača kao savjetnika i izvora informacija postupno mijenja.
Kupci se mijenjaju, tehnologija napreduje, a zajedno s njima mora se mijenjati i uloga prodavača
Istodobno, digitalizacija mijenja svakodnevne zadatke zaposlenika. Samonaplatne blagajne, automatizacija i umjetna inteligencija preuzimaju dio rutinskih poslova poput inventure, praćenja zaliha ili personalizacije ponude. Od zaposlenika se zato sve više očekuju digitalne kompetencije, komunikacijske vještine i sposobnost pružanja kvalitetnog korisničkog iskustva.
ŠTO MOŽEMO NAUČITI OD EUROPE?
Upravo zato sve više zemalja ulaže u dualno obrazovanje kao model u kojem učenici teorijska znanja stječu u školi, a praktične vještine razvijaju kod poslodavca.
Njemačka ima jedan od najrazvijenijih sustava dualnog obrazovanja u svijetu. Program za zanimanje prodavača u maloprodaji traje tri godine, tijekom kojih učenici dva do tri dana tjedno rade u trgovačkim tvrtkama kao što se Rewe, Edeka, Lidl ili Aldi, dok ostatak vremena provode u strukovnoj školi. Od početka primaju naknadu, imaju mentora, a velik broj njih nakon završetka ostaje raditi kod istog poslodavca.
Sličan model uspješno funkcionira i u Austriji, gdje trgovački lanci kroz vlastite akademije surađuju sa školama i razvijaju buduće zaposlenike prema potrebama poslovanja. Nizozemska, Poljska i Švicarska također razvijaju modele koji povezuju obrazovanje, digitalne kompetencije i potrebe suvremene maloprodaje.
Izvan Europe razvoj maloprodaje dodatno ubrzavaju nove tehnologije. Američki Walmart i Amazon Go intenzivno primjenjuju umjetnu inteligenciju i automatizaciju, japanski trgovački lanci razvijaju robotska rješenja zbog nedostatka radne snage, dok su Singapur i Južna Koreja među predvodnicima visokotehnološke maloprodaje u kojoj zaposlenici sve više preuzimaju uloge povezane s upravljanjem tehnologijom i pružanjem personalizirane usluge.
KAKO TO PRIMIJENITI U HRVATSKOJ?
Nedostatak radne snage trgovcima ne donosi samo operativne izazove, nego i značajne financijske troškove. Visoka fluktuacija zaposlenika, koja prema procjenama u maloprodaji doseže 30 do 40 posto godišnje, a tijekom turističke sezone i više, podrazumijeva stalna ulaganja u zapošljavanje, uvođenje novih zaposlenika u posao i ponovno osposobljavanje radne snage. Posebno su pritom pogođeni manji trgovci koji teže mogu nadoknaditi gubitak zaposlenika.
U Hrvatskoj zakonski okvir za dualno obrazovanje postoji od školske godine 2018./2019., no njegova je primjena u maloprodaji još uvijek ograničena. Pojedini veliki trgovački sustavi, poput Konzuma, Lidla i Tommyja, već surađuju sa strukovnim školama, ali broj učenika uključenih u takve programe još uvijek nije dovoljan da bi značajnije utjecao na potrebe tržišta rada.
Za veći iskorak potrebna je snažnija povezanost obrazovnog sustava i gospodarstva, od boljeg informiranja učenika i roditelja o mogućnostima karijere u trgovini, preko kvalitetnije praktične nastave, do razvoja stipendijskih programa i obrazovanja koje mlade priprema za nove uloge u maloprodaji, uključujući korištenje digitalnih alata i umjetne inteligencije.
Pet koraka za pokretanje dualnog programa u trgovini:
- Povežite se sa strukovnom školom: Trgovci mogu kontaktirati najbliže škole koje obrazuju buduće prodavače i komercijaliste te zajednički definirati model suradnje.
- Osigurajte kvalitetnu praksu i mentora: Učenicima treba omogućiti stvarno radno iskustvo uz podršku iskusnih zaposlenika koji će ih voditi kroz proces učenja.
- Uključite se u sustav dualnog obrazovanja: Kroz ugovor o dualnom obrazovanju poslodavci mogu formalizirati suradnju sa školama i dugoročno razvijati vlastiti kadar.
- Omogućite učenicima upoznavanje suvremene trgovine: Praksa ne bi trebala biti ograničena samo na blagajnu i slaganje polica, nego uključivati i upoznavanje s digitalnim alatima, upravljanjem zalihama, korisničkim iskustvom i drugim procesima.
- Mjerite rezultate i kontinuirano unapređujte program: Praćenje zadovoljstva učenika, mentora i poslodavaca omogućuje da se program prilagođava stvarnim potrebama poslovanja.
ULAGANJE U BUDUĆNOST
Prednost dualnog modela nije samo u tome što omogućuje lakše pronalaženje zaposlenika. Mladi koji od početka upoznaju poslovanje tvrtke, njezine vrijednosti i način rada lakše se uklapaju u organizaciju, dulje ostaju kod poslodavca i razvijaju osjećaj pripadnosti. Za trgovce dualno obrazovanje predstavlja priliku da prijeđu iz reaktivnog modela stalnog traženja zaposlenika u proaktivni model razvoja vlastitih kadrova.
Dualno obrazovanje nije prolazni trend, nego provjeren model koji desetljećima uspješno funkcionira u mnogim europskim zemljama. Hrvatska maloprodaja nalazi se pred izazovom kako privući novu generaciju zaposlenika i istodobno promijeniti percepciju trgovine kao zanimanja bez jasne karijerne perspektive.
Povezivanjem škola i gospodarstva, kvalitetnijom praktičnom nastavom i većim ulaganjem u razvoj mladih kadrova moguće je stvoriti novu generaciju zaposlenika koja će odgovoriti na potrebe suvremene maloprodaje kao sektora koji je već danas jedan od ključnih stupova hrvatskog gospodarstva.
