U nedostatku razvoja poljoprivredne politike, svake godine u Hrvatsku u šleperima stiže voće i povrće iz nama dalekih zemalja. Tako grah uvozimo iz Kine i Etiopije, grožđe iz Namibije, Sudana i Zambije, orahe iz…
Preko državne granice u Hrvatsku svake godine uđu 12.053 šlepera napunjena voćem i povrćem. Izračunao je to Jutarnji list na temelju statističkih podataka o uvozu.
U nadležnom Ministarstvu, kad je o uvozu voća i povrća riječ, rado naglase kako treba vidjeti što u uvozu čini roba koju Hrvatska ne proizvodi. Iako su dijelom u pravu, jer, primjerice uvoz banana čini oko trećinu uvoz voća, to ipak nije opravdanje za uvoz voća i povrća koje bi se uz bolju poljoprivrednu politiku moglo proizvoditi i u Hrvatskoj.
Primjerice, grožđe uvozimo čak iz Namibije, Sudana i Zambije, orasi nam stižu iz Bolivije i Kirgistana, a lješnjaci iz Azerbejdžana. Grah, osim iz Kine, uvozimo čak i iz Etiopije.
Prema riječima poljoprivrednog stručnjaka Stipana Bilića, uvoz voća i povrća u manjim količinama bacanje je nacionalnog dohotka. Uvoz je gotovo jednak vrijednosti proizvodnje pšenice i kukuruza oko kojega se svake godine vode borbe za cijenu i država uvijek intervenira, a to govori o lošoj poljoprivrednoj politici, piše Jutarnji.
