Cijene hrane na globalnim tržištima pale su u prošloj godini 3,5 posto, odražavajući pojeftinjenje većine prehrambenih proizvoda uz izuzetak žitarica, izvijestila je u četvrtak agencija Ujedinjenih naroda za poljoprivredu FAO.
Najviše su u prošloj godini pale cijene šećera, za 22 posto, zahvaljujući obilnoj proizvodnji i obilnim zalihama. Osjetno su snižene i cijene biljnih ulja, za 15 posto u odnosu na 2017., pritisnute nižim cijenama palnimog ulja zbog slabe globalne potražnje i nagomilanih zaliha.
Cijene mlijeka i mliječnih proizvoda pale su u prošloj godini 4,6 posto, a cijene mesa 2,2 posto, utvrdili su u FAO-u.
Žitarice su u 2018. bile iznimka s rastom cijena za devet posto, poduprtim smanjenom proizvodnjom pšenice i kukuruza. U FAO pritom napominju da je opskrba ključnim žitaricama dostatna, a zalihe i dalje obilne.
U prognozama objavljenim u prosincu FAO je procijenio da se globalna proizvodnja pšenice i kukuruza u 2018. smanjila dok je proizvodnja riže po svemu sudeći dosegnula novi rekord.
U prosincu su cijene hrane bile gotovo nepromijenjene u odnosu na prethodni mjesec, budući da su skuplje žitarice neutralizirale niže cijene šećera, mlijeka i mliječnih proizvoda, utvrdili su u FAO-u, čiji je indeks košarice osnovnih prehrambenih proizvoda u prosjeku u prosincu iznosio 161,7 bodova, u odnosu na revidiranih 161,6 bodova u studenom.
Žitarice su predvodile rast cijena i u prosincu, iskazan u povećanju indeksa za 1,8 posto u odnosu na studeni.
Pšenica i kukuruz poskupjeli su u posljednjem mjesecu prošle godine zbog nepovoljnih vremenskih prilika na južnoj hemisferi dok je riža pojeftinila šesti mjesec zaredom.
Izrazitije je u prosincu poskupjelo i meso, za 0,8 posto u odnosu na prethodni mjesec, zbog skuplje svinjetine čije je cijene podupirala snažna uvozna potražnja, posebno iz Brazila.
Blago su u posljednjem prošlogodišnjem mjesecu poskupjela i biljna ulja, za 0,4 posto u odnosu na studeni, čime je zaključeno 10-mjesečno razdoblje pojeftinjenja tih prehrambenih proizvoda.
Razlog poskupljenja više su cijene palminog ulja dok su cijene sojinog ulja ponovo pale zbog obilne ponude iz Sjedinjenih Država i slabe potražnje u Europskoj uniji.
Protuteža poskupljenju žitarica i mesa u prosincu bile su niže cijene mlijeka i mliječnih proizvoda, za 3,3 posto u odnosu na studeni, odražavajući niže cijene maslaca, sira i punomasnog mlijeka u prahu.
Osjetno je u prosincu pojeftinio i šećer, za 1,9 posto u odnosu na studeni, dijelom zbog osjetnijeg povećanja proizvodnje u Indiji i pada cijena sirove nafte koje smanjuju potražnju za šećernom trskom u proizvodnji etanola, paralelno povećavajući ponudu za proizvodnju šećera, posebno u Brazilu.
