Koliko puta Vas je u ulozi brižnog skrbnika obitelji zadesila sljedeća situacija: nakon više ili manje uspješnog radnog dana koji je dobrano potrošio Vašu životnu bateriju, s ono energije što Vam je preostalo za taj dan upuštate se u utrku s kolicima po omiljenoj Vam trgovini (za “špeceraj”, naravno, jer obitelji ne smije ništa manjkati niti u hladnjaku, a niti u “špajzi” na zalihi). Trgovina Vam je omiljena ne zato što gajite neke posebne emocije prema njoj, već zato što Vam je najbliža na putu kući i zato što napamet znate raspored polica i gdje što stoji, pa ćete tako uštedjeti nešto vremena u ovoj kasnopopodnevnoj utrci, poznatoj i pod nazivom “tko-će-prije-do-blagajne”.
I tako, u rekordno brzom vijuganju kroz police i vještom zaobilaženju ostalih “natjecatelja” (ipak ste Vi doajen ove utrke), eto Vas pred policom s toaletnim papirima, već pružate ruku da u trku dograbite onaj koji uvijek kupujete (točno znate gdje stoji, pa bili ste tu prije neki dan), a kad tamo, iznenađenje – NEMA GA! Grozničavim pogledom “češljate” policu, gore-dolje, lijevo-desno, i na kraju žalosno (ili možda ljutito?) konstatirate da Vašeg toaletnog papira jednostavno NEMA! I što sad? Odustati od kupnje ili otići u drugu trgovinu? Tumarati po trgovini u nadi da ćete ga naći na nekoj drugoj polici (jer je na “akciji”, pa je izdvojen)? Uzeti zamjenski proizvod? To ne dolazi u obzir, pa onaj “moj” je najmekši i najmirišljaviji, a uz najbolju cijenu još je i troslojni! Što god odlučili, jedno je sigurno – postali ste nezadovoljan kupac ili u najboljem slučaju osjećate da se netko poigrava Vašim povjerenjem (a i prolaznim vremenom u utrci, ako hoćete). A to je upravo ono što i trgovci i proizvođači žele pod svaku cijenu izbjeći.
Iako je ova kratka životna zgoda puno bliža “digitalnim doseljenicima” (onima koji su rođeni prije digitalne ere, po nekima prije 1980. – a tu i osobno pripadam), niti “digitalni domoroci” (to su pak oni koji su rođeni u digitalnoj eri, pa danas gotovo sve, uključujući i “špeceraj”, kupuju putem interneta) nisu lišeni ovakvih iznenađenja. Naime, u tom, njima urođenom digitalnom svijetu, nedostupna, nepotpuna ili pogrešna informacija o proizvodu potpuno je identična situaciji prazne police u klasičnoj trgovini. Prema nekim ranije provedenim istraživanjima, 64% internetskih stranica s proizvodima široke potrošnje imalo je problema s prikazom, potpunošću ili točnošću informacija (Clavis, 2012.), dok je samo 29% trgovaca i 40% proizvođača potrošačima omogućilo pretragu proizvoda prema nekim važnim svojstvima kao što su “organski” ili “bez laktoze” (Capgemini, 2012.). Sve to upućuje na izuzetnu važnost dostupnosti potpunih i točnih podataka o proizvodima u digitalnom svijetu.
SVE MUČE ISTI PROBLEMI
A kako danas stoje stvari u poslovnom svijetu trgovine? Kakve su to tehnologije koje utječu na poslovne trendove?
Već dulje od 20 godina živimo s internetskom revolucijom, a još uvijek nema naznaka usporavanja tempa promjena s kojima se poslovanje suočava. Napredak tehnologije je strelovit, a poslovanje je pod velikim pritiskom brzog usvajanja novih postignuća u digitalnom povezivanju, automatizaciji, umjetnoj inteligenciji, robotici, proširenoj i virtualnoj stvarnosti. Količina podataka koja se prikuplja i obrađuje broj je s toliko znamenki da ga napisanog više ne znamo niti pročitati, a kamoli pojmiti. U isto vrijeme analiza tih podataka sve je zahtjevnija i složenija jer danas čini temelj za donošenje poslovnih odluka i smjernica. A samim time i zahtjevi za dostupnost, potpunost, točnost i sigurnost podataka u prioritetu su poslovnih procesa i njihovih trendova. O privatnosti da i ne govorimo, to je čak i zakon regulirao.
U ovom kontekstu, pogledamo li kako stoje trgovačke tvrtke i njihovi dobavljači u borbi s podacima, shvatit ćemo da ih zaokupljaju isti ili slični problemi. I jedni i drugi već su odavno svjesni činjenice da je u današnjem digitalnom svijetu teško biti konkurentan ako su podaci s kojima rade u izdvojenim i međusobno nepovezanim podatkovnim silosima. Kad bi, i za jedne i za druge, postojao jedan jedinstveni “silos” odnosno izvor točnih, ažurnih, potpunih, sigurnih i zaštićenih podataka, svima bi (poslovni) život bio lakši (i jeftiniji). Trgovcima, jer bi u svakom trenu imali podatke “servirane na pladnju” bez obzira o kojem se proizvodu radi, i bez obzira trebaju li ih za logističke svrhe, elektroničko poslovanje ili prezentiranje kroz web shop i udovoljavanje zakonskoj regulativi.
Dobavljačima (proizvođačima), jer bi imali jedinstveno mjesto dostave podataka o vlastitim proizvodima, bez obzira kojem trgovcu ih isporučuju. A i potrošači bi, naročito “digitalni domoroci” koji sve više dominiraju potrošnjom i diktiraju neke poslovne trendove u trgovini, došli na svoje – “digitalna prazna polica” (Product not found) polako bi otišla u prošlost. Najviše će nadrapati “digitalni doseljenici” poput mene – morat će se prilagoditi novim trendovima: ne srljati “naslijepo” u najbližu trgovinu, već lijepo (iz udobnosti svog naslonjača) kroz digitalno iskustvo provjeriti sve o proizvodu koji trebaju i jednostavno ga naručiti s dostavom ili, ako se baš ne žele odreći odlaska u trgovinu, otići u onu koja ga sigurno ima na polici (provjerili smo da ima, digitalnim putem).
RJEŠENJE JE NADOMAK RUKE
E sad, zacijelo Vam nisu promaknule “kad bi …, onda bi…” jezične konstrukcije u prethodnom odlomku. Znači li to da je riječ o nečemu što tek treba osmisliti, pa onda još i realizirati? Ma dajte ljudi, pa to je ozbiljan posao, mi smo mala zemlja, tko će se toga prihvatiti?
Na Vašu radost i veselje, moram Vas informirati da to već postoji. Postoji već više od deset godina. I zove se standard. Ne bilo koji standard, nego GS1 GDSN (Global Data Synchronisation Network) standard. I, vjerovali ili ne, funkcionira.
Prevedeno, riječ je o globalnoj mreži u kojoj je sinkronizirano više od 40 elektroničkih kataloga u kojima je opisano više od 29 milijuna proizvoda, a koriste ih preko 50 tisuća tvrtki iz cijelog svijeta. A da veselju i sreći ne bude kraja, jedan od tih kataloga je i naš, domaći. Zove se GlobeCat®, a razvila ga je GS1 Croatia.
Želite li se i sami uključiti u poslovne trendove i svoje podatke objavljivati u elektroničkom katalogu te dublje zaroniti u digitalni svijet, uvijek se možete za pomoć obratiti nacionalnoj GS1 organizaciji. U Republici Hrvatskoj to je GS1 Croatia. Više možete doznati putem naših web stranica na poveznici www.gs1hr.org ili možete potražiti naše objave na društvenim mrežama (LinkedIn i YouTube).
I da, na kraju da ne zaboravim – ključ poslovanja je u podacima, točnim i pouzdanim.
Slobodan Romac, dipl. ing.
Voditelj projekata
sromac@gs1hr.org
GS1 Croatia
