Austrijska prehrambena industrija u 2009. godini ostvarila je vrijednost proizvodnje od 7,2 milijarde eura
Jedna od zemalja s kojom Hrvatska dijeli najviše povijesnih, političkih, kulturnih i gospodarskih poveznica svakako je Austrija. Tako je više nego razumljiva i uspješna gospodarska suradnja dviju zemalja nakon osamostaljenja Hrvatske. Prema podacima Hrvatske narodne banke, zaključno s prvim polugodištem ove godine, Austrija je najveći izravni ulagač u Republiku Hrvatsku s više od 6,3 milijarde eura od 1994. dosad.
Unatoč općem padu trgovinske razmjene u protekle dvije godine, što je prije svega uzrokovano gospodarskom krizom, Hrvatska je postala 15. najveće izvozno tržište Austrije te ukupno četvrti trgovinski partner izvan Europske unije. Od velikih austrijskih investitora na hrvatskom su tržištu prisutni VIP, OMV, banke, trgovinski lanci (SPAR), a od prehrambenih brendova posebno se izdvajaju Red Bull, Manner, Sorger, Rauch te PAGO sokovi.
Potrošnja privatnih kućanstava u Austriji 2009. godine porasla je unatoč padu zaposlenosti i sve većoj nesigurnosti 0,4 posto u odnosu na godinu prije. S time se bilježi i stabilizacija austrijske trgovine. Potrošačke cijene 2009. bile su gotovo stabilne (+0,4 % u odnosu na 2008.), dok se u ovoj godini bilježi lagani opći porast cijena. Indeks potrošačkih cijena za prehrambene proizvode i bezalkoholna pića porastao je samo 0,2 % u odnosu na 2008.
Gospodarska se kriza vezana uz narudžbe i proizvodnju 2009. godine mogla uočiti kod mnogih austrijskih poduzeća u prehrambenoj industriji. Porast obujma vlastitih trgovačkih marki u maloprodaji prehrambenih proizvoda, aktualna nastojanja diskonta oko njihovih kupaca te s time povezani pritisak cijena i troškova kako u nacionalnoj, tako i u međunarodnoj maloprodaji prehrambenih proizvoda, koji se još više zaoštrava s mnogobrojnim pojeftinjenjima i akcijama, pred brojna poduzeća stavljaju velike tržišne izazove.
Orijentacija na izvoz
Austrijska poljoprivreda i prehrambena industrija tradicionalno su među najznačajnijim gospodarskim granama, a austrijski su proizvođači uspjeli zauzeti čvrste pozicije ne samo na domaćem nego i na više od 180 izvoznih tržišta. Ukupno 225 registriranih proizvođača prehrambenih proizvoda, s oko 27.000 zaposlenih u 2009. godini, ostvarili su ukupnu proizvodnju od 7,2 milijardi eura. U odnosu na dosad najuspješniju 2008. godinu taj rezultat predstavlja pad od 7,1%, uzrokovan prije svega globalnom krizom, ali i općim padom cijena.
Među najutjecajnijim su sektorima austrijske prehrambene industrije proizvodnja slatkiša, piva, bezalkoholnih napitaka, mesna industrija te proizvodnja voćnih sokova. Prema ukupnom godišnjem neto prometu najveće tvrtke prehrambenog sektora u Austriji su Rewe International AG i Spar Österreich, obje s više od 11 milijardi eura prometa u 2009. godini.
Osim intenzivnog obrađivanja domaćeg tržišta, izvoz poljoprivrednih dobara te prehrambenih proizvoda i napitaka “Made in Austria” čini drugi važni oslonac prehrambene industrije. Financijska i gospodarska kriza je 2009. utjecala i na izvozne rezultate te je izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda zabilježio pad od 10,2%, na 7,2 milijardi eura.
Godina 2010. nije donijela obrat tih trendova. Sve oštrija konkurencija, otežan izvoz na tržišta EU i opći pad kupovne moći potrošača, glavne su značajke tržišta u tekućoj godini. Ipak, austrijska prehrambena industrija u prvom je polugodištu 2010. zabilježila zamjetan rast od 5,6% (+ 115 milijuna eura), što odgovara ukupnom obujmu izvoza od 2,2 milijardi eura.
Njemačka je, pak, s ukupnim ostvarenim izvozom od 752 milijuna eura u tom razdoblju (+5,4% u odnosu na isto razdoblje 2009.) bila i ostala na uvjerljivom prvom mjestu izvoznih destinacija. Slijede SAD (182 mil. eura), Italija (179 mil. eura), Švicarska (90 mil. eura), te Mađarska (76 mil. eura).
Prisutnost u regiji
Glavno izvozno tržište za austrijske prehrambene proizvode je Europska unija. Gotovo 70% izvoznog obujma je u 2009. ostvareno u 26 zemalja EU. Međutim, značajan udio od 1,2 milijardi eura ostvaren je i prema zemljama koje još nisu članice EU.
Na europskom tržištu zemlje nekadašnje Jugoslavije imaju veliki potencijal te igraju sve značajniju ulogu kao odredišta za izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. U 2009. godini u njih je izvezena roba ukupne vrijednosti 239 milijuna eura, što je u odnosu na rekordnu 2008., kada je ostvareno gotovo 280 milijuna eura, pad od 14,5%. Izvoz proizvoda prehrambene industrije pritom zauzima udio od 64%, s ostvarenim prometom od 153 milijuna eura.
Prilike za izvoz austrijskih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda te pića uvelike su se poboljšale sklapanjem tzv. ugovora o stabilizaciji i slobodnoj trgovinskoj razmjeni, kao i mnogobrojnih bilateralnih sporazuma sa svim državama jugoistočne Europe, kojima su uvjeti, ali i sami postupci trgovinske razmjene dodatno olakšani.
Austrijski izvoznici vjeruju kako će interes za proizvodima “Made in Austria” u regiji ponovno porasti, a tome u prilog svakako ide daljnje približavanje ovih zemalja Europskoj uniji, dodatno širenje prehrambenog sektora i povećanje broja prodajnih lanaca te porast općeg životnog standarda i dohotka građana.
Suradnja s Hrvatskom
Hrvatska je već godinama najvažnije izvozno tržište za austrijske poljoprivredne i prehrambene proizvode u jugoistočnoj Europi. Na rang listi najvećih izvoznih tržišta Hrvatska se nalazi na visokom 15. mjestu. Ako iz tog popisa izuzmemo zemlje članice EU, Hrvatska s ostvarenim obujmom izvoza od 100 milijuna eura u 2009. zauzima respektabilno četvrto mjesto, iza bogatih tržišta SAD-a (270 mil. eura), Švicarske (248 mil. eura) i Rusije (153 mil. eura).
Gotovo 62% ostvarenog izvoza pritom se odnosi na proizvode prehrambene industrije. Na policama hrvatskih prehrambenih lanaca već je mnogo austrijskih proizvoda. S pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji te ukidanjem dosadašnjih carinskih prepreka može se očekivati da će porasti interes za daljnjim proširenjem ponude austrijskim proizvodima.
No, austrijsko iskustvo upozorava kako ulazak u EU predstavlja težak ispit za prehrambene tvrtke. Tako je u Austriji od 1995. do 2009. smanjen broj prehrambenih proizvođača s 346 na 225, ali je istodobno zabilježen rast izvoza sa 17% na 60%.
Kao što se može vidjeti, to je proces koji karakterizira smanjenje kvantitete uz povećanje kvalitete, pri čemu su opstali oni najkvalitetniji, najinventivniji i međunarodno zastupljeni (primjer Red Bulla, koji je u 10-ak godina iz male obiteljske tvrtke postao možda i najpoznatijim austrijskim brendom u svijetu).
