Cijene hrane u svijetu porasle su u veljači 24,1 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, dosegnuvši najvišu razinu otkada agencija Ujedinjenih naroda FAO prati podatke, potaknute poskupljenjem biljnih ulja i mlijeka i mliječnih proizvoda.
FAO indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda porastao je u veljači za 3,9 posto u odnosu na revidiranu vrijednost za siječanj, na prosječnih 140,7 bodova, što je njegova najviša vrijednost otkada je agencija UN-a počela objavljivati izvješća.
U odnosu na veljaču prošle godine porastao je za 24,1 posto, pokazuje izvješće FAO-a, objavljeno u petak.
Najviše su u veljači porasle cijene biljnih ulja, za 8,5 posto u odnosu na siječanj, dosegnuvši najvišu razinu otkada FAO prati podatke, odražavajući poskupljenje palminog, sojinog i suncokretovog ulja.
U FAO-u ističu strah od poremećaja u izvozu suncokretovog ulja iz crnomorske regije nakon ruskog napada na Ukrajinu, koja s Rusijom čini oko 80 posto svjetskog izvoznog tržišta. Cijene žitarica porasle su na mjesečnoj razini 3,0 posto, odražavajući skok cijena kukuruza, za 5,1 posto, i cijena pšenice, za 2,1 posto, pod utjecajem neizvjesne opskrbe preko crnomorskih luka.
Podaci za veljaču uglavnom su prikupljeni prije ruske invazije na Ukrajinu i analitičari upozoravaju da bi produljeni sukob mogao snažno utjecati na izvoz žitarica.
FAO-ov indeks cijena mliječnih proizvoda porastao je 6,4 posto u odnosu na siječanj, poduprt oskudnom globalnom opskrbom, a indeks koji pokazuje kretanje cijena mesa za 1,1 posto.
Samo je šećer pojeftinio u odnosu na siječanj, za 1,9 posto, djelomice zahvaljujući povoljnim izgledima za proizvodnju u velikim izvoznicama Indiji i Tajlandu.
Zabrinutost za urod i izvoz tek djelomice objašnjava aktualni skok cijena, ističe u priopćenju ekonomist FAO-a Upali Galketi Aratchilage.
“Znatno su jači pokretač rasta cijena čimbenici izvan samog sektora proizvodnje hrane, posebice u energetskom i sektorima proizvodnje umjetnih gnojiva i stočne hrane”, objašnjava Aratchilage.
Svi ti faktori smanjuu zaradu proizvođača hrane i odvraćaju ih od ulaganja i širenja proizvodnje, dodaje.
Više cijene hrane pridonijele su širem porastu inflacije u uvjetima kada se gospodarstva oporavljaju od krize uzrokovane koronavirusom, a FAO je upozorio da viši troškovi dovode u opasnost siromašnije stanovništvo u zemljama koje se oslanjaju na uvoz.
Veća proizvodnja pšenice?
U odvojenom izvješću o ponudi i potražnji na tržištima žitarica FAO procjenjuje da će proizvodnja pšenice ove godine porasti 1,9 posto, na 790 milijuna tona, zahvaljujući očekivanom boljem prinosu i većim zasijanim površinama u Kanadi, SAD-u i Aziji.
Upozorili su ipak da njezine projekcije ne uzimaju u obzir mogući utjecaj sukoba između Rusije i Ukrajine.
Proizvodnja kukuruza u Argentini i Brazilu trebala bi biti iznad prosjeka, posebice u Brazilu gdje se očekuje rekordnih 112 milijuna tona.
Potrošnja žitarica u sezoni 2022/2023. trebala bi porasti 1,5 posto, na 2,8 milijardi tona.
Zalihe bi na kraju sezone u ovoj godini trebale iznositi 836,8 milijuna tona, čime se FAO podigao procjenu iz veljače za 1,4 posto. (Hina)
Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!
