Humanitarne organizacije već godinama prosvjeduju protiv špekulacija živežnim namirnicama. One tvrde da banke i druge financijske institucije na taj način uzrokuju drastična poskupljenja hrane i glad u svijetu.
Na špekulacijama sa živežnim namirnicama zarađuju se milijarde. Banke, hedge fondovi i veliki ulagači mogu preko fondova špekulirati s cijenama poljoprivrednih proizvoda.
Na njemačkom tržištu je uloženo oko 11 milijardi eura u špekulativne financijske proizvode koji se odnose na živežne namirnice. Oko 6,2 milijardi eura od te svote otpada na osiguravajuće društvo Allianz, a prema informacijama humanitarne organizacije Oxfam naveliko ulaže i njemačka banka Deutsche Bank.
Zato je Oxfam prošli tjedan organizirao prosvjedno okupljanje pred zgradom uprave Allianza u Münchenu, za vrijeme održavanja skupštine dioničara. Glavni prigovor: ovaj koncern sudjeluje u “ruletu gladi”.
Tako glasi i naziv jedne studije koju je Oxfam objavio i u kojoj se oštro kritizira poslovanje Allianza, Deutsche Banka i drugih velikih ulagača. U studiji se zaključuje da oni svojim špekulacijama sa živežnim namirnicama utječu na rast cijena. Istog su mišljenja i druge organizacije, primjerice Foodwatch.
Rast cijena za 300 posto
I stvarno, nagli rast cijena zabilježen je u cijelom svijetu. Tako je u Etiopiji u zadnjih nekoliko godina kukuruz poskupio za skoro 200 posto, a pšenica u Somaliji za 300 posto i u Sudanu za 90 posto.
Posljedice tog drastičnog rasta cijena su fatalne: stanovnici siromašnih zemalja troše i do 80 posto svojih prihoda za hranu. Samo nekoliko centi više za vreću žitarica može izazvati egzistencijalnu krizu. Već sada širom svijeta gladuje 870 milijuna ljudi. Najteže su pogođeni žene i djeca. S druge strane, nagli pad cijena može narušiti ravnotežu na tržištu i uništiti seljake.
Allianz ne vjeruje da su njegove špekulacije na burzama odgovorne za oscilacije cijena. Naprotiv. “Mi savjetujemo naše klijente da ulažu anticiklički. I ako pogledate investicijsko ponašanje naših klijenata, dakle kada kupuju i kada prodaju, onda je vidljivo da naši klijenti kupuju kad cijene padaju i prodaju kad cijene rastu”, kaže Nicolai Tewes iz Allianza. On tumači da to pomaže uspostavi ravnoteže na tržištu.
Sporno istraživanje
Allianz i drugi veliki financijski instituti dobivaju podršku pojedinih stručnjaka. Ekonomski etičar Ingo Pies je proučio više od 30 studija o toj temi, i to iz razdoblja između 2010. i 2012. godine.
Njegova teza glasi: za rast cijena su prije svega odgovorni drugi čimbenici, poput povećane potražnje za mesom ili biološkim gorivom. No, i ta teza je izazvala val kritika. Humanitarne organizacije kažu da je Pies izabrao samo one studije koje potkrepljuju njegovu tezu.
Bez obzira na brojne argumente za i protiv špekulacija na tržištu živežnih namirnica, mnoge banke su u međuvremenu i same donijele odluku da se više neće baviti tom vrstom financijskih poslova. Tako su primjerice Commerzbank i Deka-Bank već obustavile tu vrstu ulaganja. I DZ-Bank i Union Investment najavljuju da će prestati nuditi te financijske transakcije.
No za ekonomista Davida Hachfelda iz Oxfama to nije dovoljno: “Mi želimo da politika ponovno počne na odgovarajući način regulirati tržišta.” (Deutsche Welle)
