Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o radu nastoji se s jedne strane osigurati održivi rast digitalnih radnih platformi i transparentnost u radu te istodobno s druge strane osigurati da radnici kao i oni koji nisu u radnom odnosu, a koji rade putem tih platformi po nekoj drugoj osnovi, imaju odgovarajuće radne uvjete.

Vlada Republike Hrvatske podnijela je 29. rujna 2022. godine Hrvatskom saboru Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu. Ovim zakonskim prijedlogom usklađuje se zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije. Jedna od novosti koju predviđa Prijedlog zakona je uređenje rada putem digitalnih radnih platformi koji predstavlja ključni izazov današnjeg radnog zakonodavstva. Karakterizira ga algoritamsko – automatizirano upravljanje poslovnim procesima te stvaranje trostranih odnosa između digitalne radne platforme, fizičke osobe koja obavlja rad korištenjem digitalne radne platforme za primatelja usluge (tzv. klijent) i posebnog subjekta – partnera na tržištu ili posrednika u tom odnosu, koji se u Hrvatskoj najčešće naziva agregator.

Procijenjeni prihodi od digitalne ekonomije u Europskoj uniji u 2020. su godini iznosili čak 20 milijardi eura. Danas više od 28 milijuna ljudi u Europskoj uniji, većinom mlađih generacija, radi putem digitalnih radnih platformi, a do 2025. godine ta će brojka prema posljednjim procjenama narasti na 43 milijuna ljudi. Važno je istaknuti kako je u Uniji aktivno više od 500 digitalnih radnih platformi.

Ovaj prijedlog Zakona o radu dopunjuje se radom putem digitalnih radnih platformi i to:

  • uspostavom zakonskog okvira za uređenje prava i radnih uvjeta radnika te osoba koje rade putem digitalnih radnih platformi,
  • uspostavom zakonskog okvira za transparentno obavljanje poduzetničkih aktivnosti digitalnih radnih platformi na tržištu rada.

RAD PUTEM PLATFORMI
Pojavljuje se najčešće vezano uz aktivnosti vožnje odnosno dostave, zatim u segmentu domaćinstva, ali i vezano uz različite profesionalne zadatke te slične mikro zadatke. Neke od takvih platformi su Uber, Bolt, Glovo i Upwork. To je nov oblik organiziranog plaćenog rada putem digitalnih platformi. Radnici koji rade putem platformi dostupni su preko interneta radi obavljanja raznovrsnih plaćenih usluga.

Digitalne radne platforme internetska su poduzeća koja imaju ulogu posrednika i organiziraju rad koji radnici ili samozaposlene osobe obavljaju za treće osobe. Posao se može obavljati na određenoj fizičkoj lokaciji (npr. dostava hrane, naručivanje prijevoza) ili na internetu (npr. kodiranje podataka, usluge prevođenja).
Tijekom krize uzrokovane COVID-19 pandemijom rad putem platformi postao je bitno učestaliji zahvaljujući rastu u području dostave hrane i namirnica. Postao je pokretač inovacija i rasta zaposlenosti.

Pozitivna obilježja digitalnih radnih platformi su:

  • inovacije,
  • otvaranje novih radnih mjesta,
  • fleksibilno radno vrijeme,
  • poboljšavanje konkurentnosti zemlje,
  • dodatni prihod ljudima koji rade putem platformi,
  • olakšava samozapošljavanje.

S druge strane, negativna obilježja digitalnih radnih platformi su:

  • mogući nesigurni radni uvjeti,
  • ograničen pristup socijalnoj zaštiti – kolektivnom pravu na pregovaranje, zaštiti zdravlja i sigurnosti te sustavu socijalnog osiguranja,
  • u EU-u 55 posto osoba koje rade putem platformi zarađuje manje od neto minimalne plaće po satu u zemlji u kojoj rade,
  • u prosjeku te osobe provode 8,9 sati tjedno obavljajući neplaćene poslove (istraživanje, čekanje zadataka) u odnosu na 12,6 sati plaćenih poslova.

Kod digitalnih radnih platformi treba osigurati:

  • održivi rast digitalnih radnih platformi i transparentnost njihova rada, odnosno,
  • da radnici u radnom odnosu i druge osobe koje rade putem takvih platformi na temelju druge pravne osnove, imaju dostojne radne uvjete.

NOVA ZAKONSKA RJEŠENJA
Nove odredbe zakonskog rješenja kojim se uređuje rad putem digitalnih platformi bitno mijenjaju način na koji one posluju. Osobe koje obavljaju poslove za dostavljačke, prijevozničke i druge razne servise trebale bi postati radnici u radnom odnosu s kojima se sklapa ugovor o radu i koji imaju sva prava iz radnog odnosa. Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o radu nastoji se s jedne strane osigurati održivi rast digitalnih radnih platformi i transparentnost u radu te istodobno s druge strane osigurati da radnici kao i oni koji nisu u radnom odnosu, a koji rade putem tih platformi po nekoj drugoj osnovi, imaju odgovarajuće radne uvjete. Sa stajališta radnih odnosa uspostavlja se trostrani odnos između digitalne radne platforme, fizičke osobe koja obavlja rad putem digitalne radne platforme te posrednika u tom odnosu tzv. agregatora – društva ili obrta preko kojeg radnici rade te s kojim imaju potpisan ugovor o radu ili neki drugi ugovorni odnos.

Tako je, prema prijedlogu izmjena i dopuna, rad koji se obavlja korištenjem digitalne radne platforme definiran kao naplatan rad koji na temelju ugovornog odnosa fizička osoba obavlja za digitalnu radnu platformu, korištenjem digitalne tehnologije, odnosno na daljinu pomoću elektroničkog sredstva (internetska stranica, mobilna aplikacija i sl.) ili izravno na određenoj lokaciji između sudionika određenog posla.

Digitalna radna platforma je fizička ili pravna osoba koja pruža usluge koje se na zahtjev primatelja usluge pružaju korištenjem digitalne tehnologije, a u okviru organizacije rada u kojem fizičke osobe posao obavljaju na daljinu pomoću elektroničkog sredstva (internetska stranica, mobilna aplikacija i sl.) ili izravno na određenoj lokaciji. Radnik koji rad obavlja korištenjem digitalne radne platforme je fizička osoba koja na temelju sklopljenog ugovora o radu, u radnom odnosu obavlja poslove za digitalnu radnu platformu ili za agregatora. Agregator je fizička ili pravna osoba koja obavlja djelatnost zastupanja ili posredovanja za jednu ili više digitalnih radnih platformi. Ako digitalna radna platforma ili agregator s fizičkom osobom sklopi ugovor za obavljanje posla korištenjem digitalne radne platforme, koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti digitalne radne platforme ili agregatora, ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, smatra se da je ta digitalna radna platforma ili taj agregator kao poslodavac s radnikom sklopio ugovor o radu, osim ako se ne dokaže suprotno.

Činjenice na temelju kojih se može pretpostaviti postojanje radnog odnosa, su osobito:

  1. Osobno obavljanje naplatnog posla,
  2. Davanje naloga i uputa za obavljanje posla fizičkoj osobi, u okvirima organizacije rada i subordinacije posla,
  3. Ograničavanje slobode odbijanja izvršavanja naloga ili njezino uvjetovanje zapriječenim sankcijama ili drugim mjerama,
  4. Pobliže određivanje vremena, mjesta i načina obavljanja posla fizičkoj osobi neovisno o tome koristi li vlastita sredstva rada,
  5. Nadziranje obavljanja posla i praćenje učinaka fizičke osobe radi ocjene njezina rada te mogućnosti napredovanja,
  6. Zabrana sklapanja poslova za svoj ili tuđi račun korištenjem usluga drugih platformi.

Iznimno od navedenog, pretpostavka postojanja radnog odnosa ne odnosi se na fizičku osobu koja, radom putem digitalnih radnih platformi u pojedinom kvartalu kalendarske godine, nije ostvarila primitak veći od 60 posto bruto iznosa tri mjesečne minimalne plaće utvrđenog posebnim propisom. Dakle, ako se utvrdi da je primitak za obavljeni rad određene fizičke osobe koja obavlja poslove korištenjem digitalne radne platforme ili agregatora, u pojedinom kvartalu kalendarske godine veći od 60 posto bruto iznosa tri mjesečne minimalne plaće utvrđenog posebnim propisom, smatra se da je između te fizičke osobe i digitalne radne platforme ili agregatora, sklopljen ugovor o radu.

NITKO NIJE POTPUNO ZADOVOLJAN
Način na koji je novim izmjenama reguliran radi putem digitalnih platformi vjerojatno neće potpuno zadovoljiti niti digitalne platforme niti sindikate odnosno radnike. Platforme će se pozivati na potrebnu veću slobodu i fleksibilnost, a sindikati na veću regulaciju zaštite radnika.

Regulacija rada putem digitalnih radnih platformi aktualna je i za Europsku komisiju koja je u prosincu 2021. predložila novu direktivu o poboljšanju radnih uvjeta u radu putem platformi. Predloženom se direktivom nudi niz kriterija uz pomoć kojih će se odrediti je li određena platforma poslodavac ili ne.

Očekuje se da će kao rezultat predložene direktive između 1,7 milijuna i 4,1 milijun ljudi biti reklasificirano u radnike. Drugi radnici mogu postati stvarno samozaposlene osobe jer bi neke platforme mogle prilagoditi svoje modele poslovanja. Predloženom direktivom Komisije nastoji se i povećati transparentnost u upotrebi algoritama na platformama, čime se osiguravaju ljudsko praćenje i pravo na osporavanje automatiziranih odluka. Usuglašavanje zemalja članica o konačnoj verziji direktive još traje, a upravo Hrvatska je tražila da se u europsku direktivu uvrste i posrednici, odnosno agregatori. Sve države članice EU-a pa tako i Hrvatska bit će obvezna svoje zakonske odredbe usuglasiti s odredbama Direktive.