Društveno odgovorno poslovanje ili održivo poslovanje iz pravne perspektive obuhvaća ne samo brigu o društvu, gospodarstvu i okolišu prilikom upravljanja poslovnim procesima, već i brigu o anti-korupcijskoj politici te o zaštiti ljudskih prava u poslovanju pojedinog trgovačkog društva.
Društveno odgovorno poslovanje podrazumijeva poslovanje na način da trgovačka društva prilikom upravljanja svojim poslovnim procesima iste organiziraju na način koji predstavlja pozitivan učinak na društvo. Navedeno znači da će kompanija prilikom donošenja poslovnih odluka u iste uključiti brigu za okoliš, gospodarstvo i društvo. Društveno odgovorno poslovanje danas je jedna od komponenti prema kojima se ocjenjuje uspješnost pojedinog trgovačkog društva odnosno pojedine kompanije te postoje liste najuspješnijih domaćih i stranih kompanija u području društveno odgovornog poslovanja. U Hrvatskoj tako, po uzoru na slične indekse ili metodologije u svijetu, postoji Hrvatski indeks održivosti – HRIO, koji, kao nasljednik Indeksa društveno odgovornog poslovanja (Indeks DOP-a), predstavlja metodologiju za ocjenjivanje odgovornih praksi u poslovanju trgovačkih društava na području Republike Hrvatske.
HRVATSKI INDEKS ODRŽIVOSTI
Na godišnjoj Konferenciji o održivom razvoju 14. su put dodijeljene nagrade Hrvatskog indeksa održivosti – HRIO. Nagrade u organizaciji Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (HR PSOR) i Hrvatske gospodarske komore (HGK) dodjeljuju se hrvatskim kompanijama za najbolja postignuća u društveno odgovornom poslovanju. Poduzeća su nagrađena u deset kategorija, a ove je godine bilo prijavljeno više od 70 kompanija, objavili su organizatori.
HRIO je metoda procjene društvene odgovornosti kompanija u Hrvatskoj koja se temelji na sustavu rangiranja koji omogućuje objektivnu procjenu društveno odgovornih praksi poduzeća i usporedbu s praksama drugih. Sustav rangiranja ove je godine dobio novo ruho usklađujući se s najnovijim europskim direktivama, globalnim rejtinzima i Ciljevima održivog razvoja. Sudjelovanjem u Hrvatskom indeksu održivosti, kompanije imaju mogućnost dobiti objektivnu procjenu održivosti vlastitih poslovnih praksi, osvrt na usklađenost s najnovijim odredbama Europske unije te usporedbu s praksama drugih hrvatskih poduzeća.
U kategoriji velikih poduzeća dobitnik nagrade je AD Plastik, dok je kod srednjih poduzeća nagrađen Messer Croatia Plin, a kod malih poduzeća Hrvatski kišobran te u kategoriji javnih poduzeća Hrvatska Lutrija. Šest kompanija nagrađeno je za njihova ostvarenja u pojedinim područjima pa je tako u području održivog korporativnog upravljanja dobitnik nagrade Heineken Hrvatska, dok je Vetropack straža nagrađena u području upravljanja okolišem. U području radne okoline dobitnik nagrade je Holcim (Hrvatska), u području odnosa sa zajednicom to je Hrvatski Telekom, u području ljudskih prava Končar – Institut za elektrotehniku, a IKEA Hrvatska dobila je nagradu u području dječjih prava.
Na području RH djeluje i Institut za društveno odgovorno poslovanje (IDOP) odnosno istraživačko-savjetodavna organizacija usmjerena na razvoj društvene odgovornosti poduzeća i promociju nefinancijskog izvještavanja kroz nezavisno istraživanje, savjetovanje i prikaz dobrih praksi na području Republike Hrvatske. Jedna od zadaća Instituta za društveno odgovorno poslovanje je i izvještavanje o održivosti ili nefinancijsko izvještavanje koje uključuje proces mjerenja, objavljivanja i izvještavanja unutarnjih i vanjskih stakeholdera o ekonomskom, ekološkom i društvenom aspektima poslovanja, kao i njihovoj anti-korupcijskoj politici i zaštiti ljudskih prava.
ASPEKTI DRUŠTVENO ODGOVORNOG POSLOVANJA
Dakle, društveno odgovorno poslovanje ili održivo poslovanje iz pravne perspektive obuhvaća ne samo brigu o društvu, gospodarstvu i okolišu prilikom upravljanja poslovnim procesima, već i brigu o anti-korupcijskoj politici te o zaštiti ljudskih prava u poslovanju pojedinog trgovačkog društva. S obzirom na prilično širok okvir društveno odgovornog poslovanja i upravljanja poslovnim procesima na način koji je sukladan društveno odgovornom poslovanju odnosno održivom poslovanju, bit će potrebno uzeti u obzir cijeli niz pravnih propisa koji prate određene aspekte uključene u društveno odgovorno poslovanje.
Tako primjerice, u cilju održivog poslovanja u području koje se odnosi na zaštitu okoliša veliki značaj ima pravilno gospodarenje otpadom koje je regulirano smjernicama Europske unije koje je dužna poštivati i RH kao članica EU-a odnosno dužna je uskladiti se sa smjernicama EU-a iz tog područja. Europska je unija krajem prošle godine usvojila Paket o kružnom gospodarstvu koji vidi brojne mogućnosti u novome korištenju otpada te je najavila ulaganja od 24 milijardi eura u poduzetničke projekte koji se okreću kružnim modelima. Upravo će ovaj Paket i Hrvatska morati primijeniti do 2030. godine. S obzirom na usvojeni Paket, Hrvatska će morati nanovo razmotriti koncept gospodarenja otpadom.
ODRŽIVA EUROPA DO 2030.
Europska komisija je objavila Dokument za razmatranje o održivoj Europi do 2030. godine, u siječnju 2019. godine, u kojem je u predgovoru navedeno kako je održivi razvoj složeno pitanje, ali jednostavan koncept kojem je cilj osigurati da gospodarski rast Europske unije odnosno njezinih država članica omogućuje model razvoja koji donosi pravedne ishode za čitavo čovječanstvo te da države članice ne troše više resursa nego što ih Zemlja može ponuditi. Nadalje se navodi kako to znači da moramo modernizirati svoje gospodarstvo kako bismo se prilagodili održivim obrascima potrošnje i proizvodnje, ispravili neravnoteže u svojem prehrambenom sustavu te usmjerili svoju mobilnost, proizvodnju i potrošnju energije te dizajn građevina na put održivosti, a kako bi se u tome uspjelo i kako bi se ostvarili svi ciljevi održivog razvoja potrebno je angažirati cjelokupnu svoju znanost, financije, porezni sustav i upravu.
Ciljevi održivog razvoja navedeni u Dokumentu za razmatranje o održivoj Europi do 2030. koji je sastavila i objavila Europska komisija, a koji su preuzeti od UN-a, uključuju sljedeće:
- Bez siromaštva
- Bez gladi
- Zdravlje i dobrobit
- Kvalitetno obrazovanje
- Rodna ravnopravnost
- Čista voda i higijena
- Dostupna i čista energija
- Posao dostojan čovjeka i gospodarski rast
- Industrija, inovacije i infrastruktura
- Smanjiti nejednakost
- Održivi gradovi i zajednice
- Odgovorna potrošnja i proizvodnja
- Klimatska politika
- Život pod vodom
- Život na kopnu
- Mir, pravosuđe i snažne institucije
- Partnerstvo u ostvarenju ciljeva.
Cilj EU-a je nastaviti putem koji je već određen, prijelazom na niskougljično, klimatski neutralno, resursno učinkovito i bioraznoliko gospodarstvo potpuno u skladu s Programom Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030. i sa 17 navedenih ciljeva održivog razvoja.
U predmetnom Dokumentu za razmatranje o održivoj Europi do 2030. ističe se kako Gospodarski rast EU-a i pojedinih država članica treba biti manje ovisan o neobnovljivim izvorima, tako da u najvećoj mjeri iskoristimo obnovljive izvore i usluge ekosustava kojima se održivo upravlja. Tako je primjerice posebno istaknuto kako će se Strategijom EU-a za plastiku i zakonodavstvom o plastičnim proizvodima za jednokratnu upotrebu okoliš štititi od onečišćenja plastikom te će se istodobno poticati rast i inovacije. Strategija EU-a za plastiku pretpostavlja kako će sva plastična ambalaža stavljena na tržište EU-a morati do 2030. biti prikladna za recikliranje na gospodarski održiv način te će se zabraniti namjerno dodana mikroplastika i najštetniji plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu za koje postoji zamjena, a da će se reciklirana plastika sve više upotrebljavati za izradu novih proizvoda.
Dakle, ciljevi održivog razvoja i društveno odgovornog poslovanja duboko su ukorijenjeni u pravnu stečevinu Europske unije, te je Hrvatska kao članica također aktivni sudionik i obveznik iste stečevine, slijedom čega i hrvatske kompanije u sve većoj mjeri prate europske i svjetske trendove na području društveno odgovornog poslovanja.
