Europski zeleni plan naša je nova strategija rasta koja daje više nego što oduzima. Svi možemo sudjelovati u tranziciji i imati koristi od mogućnosti koje ona donosi. Tko krene prvi, prije će osjetiti benefite koji nisu kratkoročni, ali su održivi i konkurentni.
U fokusu ovogodišnje 14. konferencije o održivom razvoju, koja je u organizaciji Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (HR PSOR) održana 4. i 5. listopada u Hotelu Esplanade Zagreb, bili su izazovi transformacije gospodarstva uvjetovanih klimatskim promjenama i njihov utjecaj na poslovanje temeljeno na održivosti, kao i način informiranja zainteresirane javnosti kroz izvještaje o održivosti te koje društveno odgovorne aktivnosti provode poduzeća.
Ova je konferencija kroz predavanja brojnih stručnjaka sumirala glavne smjernice koje usmjeravaju aktivnosti svih dionika u ovom području života i poslovanja te se može reći kako je upravo prožimanje tih dviju faktora – života i poslovanja – temeljna odrednica održive budućnosti. Kako razviti poslovanje, kako ići naprijed i unaprjeđivati sve sastavnice poslovnih procesa, a da to ima inherentno pozitivan utjecaj na okoliš i život društvene zajednice. Ovu smo veliku temu tijekom godine obrađivali u nekoliko odvojenih analiza pa smo tako u svibnju imali egidu “Kružno gospodarstvo”, a potom u rujnu “Zelena tranzicija”, gdje smo detaljno prikazali važnost odgovornog odnosa prema zbrinjavanju otpada i korištenju održivih materijala u poslovanju te ukazali na stratešku važnost orijentacije prema obnovljivim izvorima energije i odgovornost u korištenju prirodnih resursa. Upravo zbog toga u ovom ćemo članku naglasak više staviti na druge aspekte održivog i društveno odgovornog poslovanja.
MULTIDISCIPLINARNI OKVIR
ESG (Environmental, Social, and corporate Governance) ključni je akronim pod kojim su sažeti kriteriji za uspješnu implementaciju održivosti. Iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) navode kako se koncept DOP-a u korporativnoj primjeni razvijao desetljećima i prolazio različite faze i naglaske u svom razvoju da bi danas prerastao u multidisciplinarni ESG okvir. Pojednostavljeno rečeno, društveno odgovorno poslovanje (DOP) gledamo kao koncept upravljanja, održivo poslovanje kao koncept suradnje, dok je ESG okvir za ulaganja.
Unutar okolišnih kriterija (E) prije svega gleda se kako tvrtka upravlja svojim okolišnim utjecajima i utjecajima svojih partnera u lancu vrijednosti (klimatske promjene, emisije stakleničkih plinova, energetska učinkovitost, gospodarenje otpadom, očuvanje bioraznolikosti i prirodnog kapitala itd.). Društveni kriteriji (S) obuhvaćaju upravljanje odnosom sa zaposlenicima, dobavljačima, kupcima i sa zajednicama u kojima tvrtka posluje (radni uvjeti, lokalna zajednica, dobrobit, zdravlje, sigurnost i životna ravnoteža, raznolikost i uključivost, nediskriminacija, prilike za razvoj). Upravljački kriteriji (G) nam govore kako se upravlja tvrtkom, nagrađivanjem zaposlenika, provedbi revizija i unutarnje kontrole, pravima dioničara (etično poslovanje, antikorupcija, političko lobiranje i povezanost s politikom, neovisnost i raznolikost upravljačkih tijela, odnosi s dobavljačima). “Dakle, napravivši odmak i transformiravši se, možemo zaključiti da su tvrtke i te kako više svjesnije i društvenih, ali i okolišnih i upravljačkih čimbenika i to za sve dionike svog ekosustava”, smatraju u HGK.
PLATFORMA ZA EDUKACIJU
Komora je iznimno aktivna u promicanju društveno-odgovornih praksi pa je tako u listopadu 2022. godine pokrenula prvu hrvatsku ESG akademiju, platformu za edukaciju koja tvrtkama omogućuje da se prilagode i kroz implementaciju ESG-a osnaže svoje poslovanje. ESG akademija HGK okuplja domaće i međunarodne predavače, praktičare pojedinih sektora te predstavnike institucija, a namijenjena je ne samo stručnjacima već i različitim profilima zaposlenika unutar tvrtki koji su uključeni u ESG procese.
“Riječ je o jedinstvenoj i sveobuhvatnoj edukaciji o provođenju potrebnih procesa za ostvarivanje ESG ciljeva, s fokusom na praktičnost, poticanje na razmjenu znanja i iskustva među sudionicima. Posebnost naše ESG akademije je i sektorski pristup pojedinim industrijama, što znači da je svaka pojedina radionica osmišljena prema određenoj sektorskoj politici, aktualnim strategijama razvoja, postojećoj praksi i konkretnim pitanjima polaznika radionica”, pojašnjavaju iz HGK dodajući kako je cilj akademije kontinuirano educirati, informirati i povezivati gospodarstvenike i poslovnu zajednicu o temama okolišnih, društvenih i upravljačkih (ESG) kriterija održivog razvoja i njihovu primjenu u praksi.
Nakon što je početkom prosinca održana radionica namijenjena za kemijsku industriju i industriju gume i plastike, tijekom 2023. održat će se sektorske radionice za turizam, financijske institucije, promet, prehrambenu industriju, trgovinu, IT, građevinski sektor, metaloprerađivačku i elektroindustriju, ali i opće strateške radionice i to 26. siječnja s temom Ulaganje u održivost ili održive financije te dvodnevna opća radionica 20. i 21. ožujka. “Unutar Zajednice za zaštitu okoliša i održivost u gospodarstvu HGK s članicama aktivno pratimo teme održivosti te radimo na zastupanju njihovih interesa, edukaciji i povezivanju”, ističu iz HGK.
NOVA STRATEGIJA RASTA
Iz HGK također podsjećaju kako su krajem rujna ove godine organizirali 3. međunarodnu konferenciju Podržimo održivo koja je u zagrebačkoj Laubi okupila oko 350 sudionika. “Ovogodišnja konferencija predstavlja svojevrsni odmak usmjerivši aktualne teme prema gospodarstvu i pogodivši vrsne govornike svjetskog glasa uživo te je pokrenula lavinu interesa motivirajući mnoge iskusne tvrtke na pokretanje novih održivih inicijativa. Pripreme za 4. izdanje za rujan 2023. već su počele”, najavljuju iz Komore.
Jedno od pitanja koje smo poslali na stručnjake HGK bilo je: “Na koji će način sadašnja energetska kriza i visoka inflacija utjecati na strateška opredjeljenja kompanija kada je riječ o njihovom ekonomskom, društvenom i okolišnom utjecaju?”. U svom odgovoru iz Komore navode kako se održivost i otpornost može ostvariti samo cjelovitom integracijom ovih kriterija te podsjećaju kako PwC Global Investor Survey u svom izvješću navodi da sve više pokazatelja ukazuje na to da integracija kriterija održivosti utječe na financijske rezultate i predstavlja priliku da se poveća dugoročna vrijednost kompanije. “Europski zeleni plan naša je nova strategija rasta koja daje više nego što oduzima. Svi možemo sudjelovati u tranziciji i imati koristi od mogućnosti koje ona donosi. Tko krene prvi, prije će osjetiti benefite koji nisu kratkoročni, ali su održivi i konkurentni”, poručuju iz Hrvatske gospodarske komore.
BACANJE HRANE
Jedno od područja koje svima razumljivim jezikom govori o održivosti resursa u svakodnevnom životu je bacanje hrane. Na taj problem već dugi niz godina ukazuje hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan koja u odgovoru na naš upit precizira kako je, prema nedavno objavljenom istraživanju, u 2020. godini u Europskoj uniji bačeno 57 milijuna tona hrane, dok je za Hrvatsku ta brojka 286.379 tona bačene hrane. Borzan pritom ističe da su EU i države članice do sada raspolagale samo procjenama i brojkama dobivenim različitim metodologijama, stoga ovi rezultati predstavljaju osnovu na temelju koje će se donositi odluke i propisi u cilju smanjenja bacanja hrane.
“Brojke su ogromne. Ispada da 10 posto sve hrane koja dođe na europsko tržište završi na otpadu, i to u situaciji kada je hrana radi inflacije i rata u Ukrajini sve skuplja. Pozitivno je što sada imamo službenu polazišnu točku za smanjenje količina bačene hrane. Države EU-a su se obvezale do 2030. prepoloviti te količine, što znači da je cilj za Hrvatsku do tog datuma imati manje od 143 tisuće tona bačene hrane godišnje”, konstatira Biljana Borzan.
Istraživanje također pokazuje kako se na europskoj razini 55 posto hrane baci u kućanstvima, 18 posto u fazi prerade, 11 posto u fazi primarne proizvodnje, 9 posto u ugostiteljstvu i 7 posto u prodaji i distribuciji. Ako se pogledaju podaci koliko se kilograma baci po glavi stanovnika, na razini EU-a to je 127 kg, dok je za Hrvatsku ta brojka 71 kg. Prema istim kriterijima Hrvatska je druga najbolja po tom kriteriju, odmah iza Slovenije (68 kg), dok se najviše hrane po glavi stanovnika baci na Cipru (397 kg), Danskoj (221 kg) i Grčkoj (191 kg).
POKRENUTI BANKU HRANE
“Dok god ima gladnih ljudi, a skladišta socijalnih samoposluga i pučkih kuhinja nisu puna, svaki kilogram bačene hrane je previše. Osim toga, za njenu proizvodnju su potrošeni resursi – rad, gorivo, voda, zemlja, koji su ograničeni i vrijedni. To je nešto što je generaciji naših djedova i baka bilo nezamislivo. Potrebno je poduzeti sustavne mjere da se situacija poboljša, na primjer olakšati doniranje pokretanjem banke hrane”, predlaže Borzan te dodaje kako se ovim pitanjem bavi od 2016. godine kada je imenovana izvjestiteljicom Europskog parlamenta za smanjenje bacanja i povećanje doniranja hrane.
Ona pritom podsjeća kako su Talijani donijeli zakon o donacijama koji je već u prvoj godini primjene polučio rezultate jer su tim zakonom u detalje uredili odgovornost za doniranu hranu, porezna rješenja i pojednostavili procedure pri doniranju. Francuzi su pak išli na zakon koji je obavezao trgovce da moraju potpisati sporazume o trajnoj suradnji s humanitarnim organizacijama, Danci imaju vrlo organiziran volonterski sektor koji je odlično premrežen digitalnim rješenjima, dok Španjolska ima razgranatu i dobro opremljenu mrežu banaka hrane te značajne porezne olakšice za tvrtke koje doniraju. Prema njenom mišljenju, da bi se kod nas primijenila slična rješenja, potrebno je stvoriti određene preduvjete, a kao prvo je potrebno podići razinu opremljenosti posredničkih organizacija. Kao najveću prepreku značajnom povećanju doniranja hrane Borzan označava upravo neopremljenost posredničkih organizacija navodeći da, osim u Zagrebu, humanitarnim organizacijama kronično nedostaje kamiona, kombija, hladnjača i skladišta. Slijedom toga, donacije često nema tko preuzeti, prevesti i adekvatno skladištiti i to u značajnoj mjeri odvraća donatore.
“Dok sam kao izvjestiteljica Parlamenta radila na izvještaju o smanjenju bacanja i povećanju doniranja hrane, naišla sam na cijeli niz primjera dobre prakse iz zemalja EU-a u kojima je doniranje solidno uređeno. Jedan od načina koji mi je se činio učinkovit i provediv u Hrvatskoj bilo je podizanje marketinške privlačnosti donatora i doniranja, što je rezultiralo inicijativom ‘Najdonator'”, ističe Borzan.
STVARANJE SVIJESTI
Osnovna ideja Najdonatora je nagraditi tvrtke koje se ističu doniranjem hrane na način da im se brend povezuje s društveno odgovornim poslovanjem. Javnost često nije upoznata s humanitarnim djelovanjem donatora i prst krivice za velike količine bačene hrane često se paradoksalno upire u realni sektor pa se ovom inicijativom željelo pokazati da postoje tvrtke koje su izrazito humanitarno angažirane i da građani znaju koje su to tvrtke.
“Izuzetno me veseli činjenica što su se količine donirane hrane značajno povećale u odnosu na prije pet godina, kada smo krenuli s ovom pričom. Trend rasta je stalan i to govori da se stvari kreću u dobrom smjeru i nadam se da ‘Najdonator’ doprinosi tome. Puno posla je napravljeno zadnjih godina, mi dižemo svijest o problemu bacanja hrane i aktivnostima donatora, ali, iako je to možda čudno čuti od mene, treba svakako pohvaliti i ministarstvo poljoprivrede RH. Po pitanju sprječavanja bacanja hrane su angažirani i proaktivni, imaju ljude koji razumiju u čemu je problem i što bi trebalo napraviti”, navodi Borzan.
Pritom podsjeća kako je doniranje oslobođeno plaćanja PDV-a, a nakon toga je pokrenuta digitalna platforma za spajanje tvrtki donatora i humanitarnih organizacija. Uskoro se očekuje i pokretanje prve banke hrane u Hrvatskoj, za što su osigurana sredstva iz EU fondova, a radi se i na edukaciji, pogotovo djece i mladih, po pitanju sprečavanja bacanja i vrijednosti hrane. “Kada se sve to uzme u obzir, može se reći kako je Hrvatska predvodnik po ovom pitanju među novijim državama članicama EU-a”, zaključuje hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan.
IZ REALNOG SEKTORA
U pripremi ove široke i životno važne teme poslali smo i upite za izjave tvrtki iz sektora maloprodaje i industrije robe široke potrošnje koje navodimo nakon ovoga uvodnog članka. U sklopu poslanog upita bilo je i pitanje: “Kako biste ocijenili razinu društvene odgovornosti hrvatskog poslovnog sektora u cijelosti odnosno primjećujete li napredak u proteklim godinama po tom pitanju?”.
U drogerijskom lancu dm smatraju da su održivost i društveno odgovorno poslovanje smjer u kojem se cijeli poslovni sektor treba razvijati jer je to najbolji način da se doprinese stvaranju bolje budućnosti. Navode također da su tijekom proteklih godina tvrtke u Hrvatskoj prepoznale svoju ulogu te je poslovni sektor pokazao solidarnost i spremnost da odgovori na potrebe zajednice.
“Pri tome smatramo da je u sektoru maloprodaje ključno razvijati odnos partnerstva s kupcima jer tako možemo napraviti važne pomake. Naše prodavaonice svaki dan posjeti više od 86 tisuća kupaca, a mi im nudimo mogućnost odgovorne i osviještene kupnje te se mogu pridružiti inicijativama u sklopu kojih zajedno pomažemo onima kojima je pomoć najpotrebnija. Snagu takvog partnerstva potvrđuje i ovogodišnji Giving Friday, dm-ova verzija Crnog petka. Inicijativi se pridružilo više od 92 tisuće građana koji su svojom kupnjom u dm-u te kupnjom NFT-jeva omogućili donaciju od 477.957 kuna za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi”, navode iz dm-a.
U Lidlu nam na upit odgovaraju kako je njihova misija do 2025. godine postati trgovački lanac s najodrživijim asortimanom po najboljoj cijeni. “Jedna od naših ključnih tema je i održivo korištenje vode, a kao dio Schwarz Grupe, Lidl daje važan doprinos provedbi strategije REset Plastic, sveobuhvatnom programu smanjenja potrošnje plastike”, kažu iz tog trgovca. U idućim godinama u Lidlu će biti fokusirani na nekoliko glavnih tema među kojima je prva zaštita klime – do 2030. godine žele smanjiti emisije iz poslovanja u svim zemljama za 80 posto u usporedbi s 2019. godinom. “S tom svrhom, razvijamo klimatski neutralan asortiman, čije preostale emisije kompenziramo putem priznatih projekata zaštite okoliša”, ističu iz Lidla.
ODRŽIVA PROIZVODNJA
S trgovine idemo na proizvodnju. Na navedeni upit u zagrebačkom Dukatu nam odgovaraju kako će nastaviti s implementacijom projekata kojima teže daljnjoj optimizaciji upotrebe energije, maksimizaciji korištenja održivih izvora energije u proizvodnji i uspostavi ravnoteže između težnji za smanjenjem količine ambalaže i njegove bitne uloge u čuvanju kvalitete, sigurnosti i praktičnosti proizvoda. Pritom su mišljenja kako se društvena odgovornost polagano ukorjenjuje u poslovanje i velikih i malih tvrtki diljem Hrvatske.
“Iako smatramo da smo kao društvo još uvijek daleko od značajnih rezultata, vidljivi su koraci koji inspiriraju i daju nadu da ćemo naš planet uspjeti sačuvati za buduće generacije. Sve je očitije da upravo potrošači, posebice mladi, pri odabiru proizvoda i usluga, kao i poslodavaca, svoje povjerenje daju onim tvrtkama i brendovima koje posluju odgovorno, u skladu s načelima održivosti. To je dodatni poticaj tvrtkama da neprestano iniciraju nove prakse i projekte jer njihova inovativnost u segmentu održivosti utječe ne samo na uspješnost poduzeća već i boljitak društva u cjelini”, ističu iz Dukata.
Iz Vindije poručuju kako im je osobito drago što kompanije prihvaćaju ideju da svoje poslovanje trebaju temeljiti na poštenom raspolaganju resursima pri čemu transparentnost u provođenju odluka koje imaju utjecaj na okoliš i širu zajednicu uvijek mora biti na najvišoj razini. Osvještavanje javnosti i poslovne zajednice o potrebi zaštite okoliša koja će osigurati zelenu budućnost već odavno nadilazi razinu izbora i postaje nužnost, ali konkretne akcije još su snažniji imperativ, smatraju u varaždinskom proizvođaču. “Urgentno mijenjanje politika i prilagodba zelenim politikama Europske unije i na hrvatskoj poslovnoj sceni, odraz su spremnosti domaće industrije da prigrli zelene trendove i da svoj obol spašavanju planeta i života na njemu. Stoga s optimizmom gledamo u budućnost, svjesni da domaći poduzetnici prepoznaju društvena i prirodna bogatstva svoje države, kontinenta i planeta te zaziru od greenwashinga i nepoštenih, obmanjujućih praksi”, naglašavaju iz Vindije.
U koprivničkoj tvrtki Sana Delikatese nešto su manji optimisti jer smatraju da je u Hrvatskoj relativno niska razina društvene odgovornosti te svjesnosti o brizi za okoliš, što kreće od javnog sektora pa se samim time prelijeva i na poslovni. “O ekologiji se sve više govori, no mislimo da se dodatnom edukacijom i poticajima može više napraviti. Dodatni primjer je certificiranje ekološke hrane koje je izuzetno skupo i financijski demotivirajuće za mala poduzeća, a trebalo bi biti upravo suprotno”, upozoravaju iz ovog domaćeg proizvođača.
GLOBALNA PERSPEKTIVA
Philip Morris International (PMI) i British American Tobacco (BAT) velike su međunarodne korporacije koje ulažu velika sredstva i napore u transformaciju poslovnih procesa i proizvodnog portfelja u proteklim godinama. Iz PMI-ja kažu kako su na globalnoj razini redizajnirali svoj okolišni i upravljački okvir (ESG) kako bi bolje predstavili ESG teme na koje bi se trebali usredotočiti i prioritizirati resurse.
“Ovaj okvir prepoznaje dva smjera: onaj koji se odnosi na naše proizvode (što proizvodimo) koji su dio stupa ‘Utjecaj proizvoda’ i one koji se odnose na naše poslovne operacije (kako proizvodimo), koji su dio ‘Operativni utjecaj’. Adresiranje društvenog utjecaja koji imaju naši proizvodi u središtu je naše strategije. To je područje na koje u najvećoj mjeri fokusiramo svoje resurse kako bismo inovirali i razvili rješenja koja mogu doprinijeti rješavanju nekih od najvećih društvenih izazova. To također predstavlja priliku za rast, ali i našu kompetitivnu prednost”, navode iz PMI-ja. Pritom dodaju kako je najveći negativni utjecaj koji njihova strategija adresira upravo zdravstveni utjecaj pušenja cigareta.
“Tu je najveći doprinos koji, razvojem znanstveno utemeljenih, manje štetnih alternativa cigaretama, možemo dati javnom zdravstvu te je temelj naše svrhe kao kompanije i poslovne strategije”, poručuju iz PMI-ja.
U BAT-u navode da se, uz robusnu ESG strategiju, značajan dio kompanijskih aktivnosti prema ostvarenju Boljeg sutra (A Better TomorrowTM) odnosi na proizvodnju i razvoj novih kategorija proizvoda sa značajnim potencijalom smanjenja štete. Tu je Hrvatska velikom investicijom u proizvodnju grijanih duhanskih proizvoda u Kanfanaru, ali i u distributivno središte za čitavu EU za uređaje novih kategorija u Rijeci, smještena u samo središte globalne transformacije BAT-a. BAT je u proizvodnju grijanih duhanskih proizvoda u Kanfanaru investirao više od 600 milijuna kuna, a tvornica u Kanfanaru pozicionirala se kao jedna od rijetkih tvornica u BAT-ovom sustavu koja uz cigarete proizvodi i grijane duhanske proizvode. Kroz te investicije i rast zapošljavanja BAT svake godine povećava svoj ekonomski doprinos hrvatskom gospodarstvu. “Svojim direktnim i indirektnim poslovanjem u Hrvatskoj podržavamo čak 6.071 radno mjesto u raznim sektorima, a direktno je u kompaniji na kraju 2021. godine bio zaposlen 1.491 djelatnik”, navode iz BAT-a.
S ovim reakcijama iz kompanija koje svaka u svom području djelovanja daju svoj maksimum u nastojanju da se podigne opća razina održivosti i društvene odgovornosti, možemo i ovogodišnji osvrt na ovu temu privesti kraju. Iz dana u dan ova tema postaje sve važnija, a s energetskom krizom i rastom svijesti o važnosti zaštite okoliša taj trend zasigurno nema alternativu u budućnosti. Tome sve tvrtke trebaju prilagoditi svoje poslovne strategije, a svi mi kao pojedinci naše svakodnevne navike tako da bacamo manje hrane i čuvamo resurse.
Društveno odgovorno poslovanje – Izjave
BAT Adria – Josip Lozančić, direktor regulatornih poslova
U BAT-u imamo iznimno visoke standarde održivog poslovanja te smo se obvezali postići ugljičnu neutralnost u cijelom svom lancu vrijednosti do 2050. godine. U našim proizvodnim lokacijama u Hrvatskoj, u tvornici u Kanfanaru i u Hrvatskim duhanima, bit ćemo ugljično neutralni najkasnije do 2030. godine, a vrlo smo blizu ostvarenja i ostalih globalnih korporativnih standarda. Već sada se u Kanfanaru i Hrvatskim duhanima koristi 100 posto električne energije iz obnovljivih izvora. Uz to, u tvornici u Kanfanaru sva voda koju tvornica ispušta reciklira se i ponovno koristi pa tako 40 posto ukupno korištene vode dolazi od recikliranja, a ostalih 60 posto od kiše i iz javne mreže.
Što se tiče potrošnje vode, u tvornici do 2025. planiramo reciklirati čak 50 posto vode. U Hrvatskim duhanima bilježe povećanje udjela recikliranja vode od 35 posto te je planirano do 2025. postići stopu recikliranja otpada od 96 posto. U Kanfanaru svake godine značajno smanjujemo količinu otpada na odlagalištima, uz postavljen cilj od 0 posto takvog otpada u narednim godinama. Hrvatski duhani su pokrenuli i prvi program održive poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj u kojem je proizvođačima nepovratno isplaćeno više od 5,6 milijuna kuna za razne programe poticanja navodnjavanja, zelene gnojidbe, kalcizacije, osobne zaštitne opreme i slično.
Dukat – Goran Nidogon, direktor kvalitete
Nastavili smo s nizom projekata započetih prijašnjih godina, a krenuli smo i s novim inicijativama kojima na različite načine nastojimo pozitivno utjecati na zajednicu i okoliš. Tako smo u našim tvornicama u Zagrebu i Bjelovaru pustili u rad fotonaponske elektrane, a ističemo i projekt kojim otpadnu višeslojnu kartonsku ambalažu iz pogona ponovno koristimo kao sirovinu za proizvodnju toaletne konfekcije koju koriste zaposlenici. Ovim projektom na godišnjoj razini oporabljujemo oko 140 tona višeslojne kartonske ambalaže iz tvornica u Zagrebu i Karlovcu, smanjujemo emisiju CO2 za oko 114 tona i sprječavamo sječu 1.800 stabala.
Nastavljamo pomagati i potrebitima kojima svake godine doniramo oko milijun mliječnih obroka. Zato je Dukat i ove godine, peti put zaredom, ponio titulu “Najdonatora” kao najveći donator hrane domaće prehrambene industrije i tvrtka s najvećom vrijednošću donirane hrane u odnosu na godišnji prihod među velikim tvrtkama. Uz to, uspješno smo povezali naš dugogodišnji DOP projekt, likovni natječaj “VOLIM MLIJEKO!”, sa sadnjom 10.000 sadnica stabala u Gorskom kotaru i okolici Velike Gorice u čemu su sudjelovali i naši zaposlenici. Uz to, sudjelovali su i u volonterskoj akciji čišćenja otpada “Zelena čistka” i očistili tri ilegalna odlagališta otpada u Zagrebu, Bjelovaru i Karlovcu.
Lidl Hrvatska
Naš najveći projekt u 2022. godini “Mali heroji” proveden je u suradnji s Hrvatskom gorskom službom spašavanja. U sklopu projekta održane su tri škole u prirodi u kojima su se djeca od šest do 12 godina kroz interaktivan i edukativan sadržaj upoznala s radom volonterske udruge HGSS. Lidl je nastavio s provođenjem akcije “Čuvajmo vode, izvor naše budućnosti” u suradnji s inicijativom Čisto podzemlje. Riječ je o akciji čišćenja jama i špilja diljem Hrvatske, koje su nažalost često zatrpane smećem koje pojedinci neodgovorno tamo odlažu.
Nadalje, u svibnju je predstavljen drugi Izvještaj o održivosti za godine 2019. i 2020. prema metodologiji GRI Standardi. Riječ je o pregledu utjecaja koje Lidl ima na gospodarstvo, društvo i okoliš te strategiji održivog razvoja naziva “Na putu prema sutra”, koja u fokusu ima teme vezane uz asortiman kompanije, okolišne utjecaje, društveni angažman te zaposlenike i poslovne partnere. Također, Lidl je udružio snage s trgovačkim lancem Kaufland i donacijom podržao rad Kluba podvodnih aktivnosti za Vukovar u akciji “Zajedno za čišći Dunav”. Dio je to projekta “River Cleanup Collective @Dunav – Zajedno za čišće rijeke” u sklopu kojeg su se u 15 država u kojima djeluje Grupa Schwarz, a kroz koje protječe Dunav, održale akcije čišćenja rijeka i pritoka.
Podravka
Podravka je još tijekom 2021. godine pokrenula niz projekata u okviru petogodišnje strategije Grupe. Dio tih projekata usmjeren je na povećanje efikasnosti i samoodrživost, društveno odgovorno poslovanje, zelenu tranziciju i održivo poslovanje, što će kao posljedicu imati podizanje učinkovitosti poslovanja kompanije na višu razinu. Početkom 2022., implementacijom nove organizacije kompanije, dodatan naglasak stavljen je na utjecaj zelenih politika, što se očituje i formiranjem sektora Poslovna održivost i zelena transformacija. Također, u 2023. godini dodatno će se investirati u poljoprivrednu mehanizaciju i navodnjavanje poljoprivrednih površina, s ciljem smanjenja troškova, kao i povećanja samodostatnosti. Uz sve navedeno, Podravka je već u tri navrata povećavala i primanja svojih zaposlenika, vodeći brigu o zahtjevnim izazovima inflacije i rasta troškova života.
Nadolazećih godina Podravka će nastaviti biti predana održavanju najviših standarda etičkog ponašanja i odgovornog korporativnog upravljanja. Svojom proizvodnjom nastojimo trošiti što manje neobnovljivih resursa te proizvoditi manje otpada, a posebno vodimo računa o očuvanju okoliša. Podravka je u proteklom razdoblju učinila značajne iskorake, a plan je nastaviti u tom smjeru i u budućnosti, u pravcu robotizacije i automatizacije proizvodnje, njene digitalizacije i korištenja energije iz obnovljivih izvora te nastavka unapređenja radnih uvjeta.
dm – Gordana Picek, prokuristica i voditeljica resora Nabave i marketinga
U protekloj poslovnoj godini dm je nastavio s dugogodišnjom praksom integracije održivosti u poslovanje. Zajednicu smo podržali s više od 2,5 milijuna kuna donacija te smo natječajem {ZAJEDNO} za zelene ideje podržali realizaciju 17 ekoloških projekata diljem Hrvatske. Nastavili smo poticati naše kupce da razmišljaju i djeluju održivo, a jedan od načina na koji smo to napravili jest postavljanje 12 dm eko punionica. Korištenjem punionica kupci doprinose smanjenju upotrebe plastike i očuvanju okoliša za buduće generacije jer su im dostupni deterdženti za rublje i pranje posuđa u rinfuzi koji ne sadrže sulfate te su 100 posto biorazgradivi.
Svakodnevno radimo na unaprjeđenju ponude proizvoda vlastite robne marke koji od 2014. godine ne sadrže mikroplastiku, a u kojima kontinuirano povećavamo udio recikliranih sirovina. Kupcima smo ponudili i novu marku no planet b koja se u proizvodnji oslanja na korištenje otpadnih resursa. Učinkovito korištenje resursa, pomni odabir materijala i sirovina, odgovorno gospodarenje otpadom te razvoj održivih proizvoda i dalje će biti u fokusu našeg poslovanja. Naravno, kao i uvijek, posebnu ćemo pozornost pridavati potrebama zajednice u kojoj poslujemo te ćemo našim djelatnicama i djelatnicima nastojati osigurati još bolje uvjete rada.
Vindija – Ivana Kaplan, voditeljica marketinga
Vindija je i ove godine kao sponzor i partner poduprla brojne manifestacije koje potiču očuvanje kulturne i tradicijske baštine, uključujući 52. Varaždinske barokne večeri i Špancirfest, a podržali smo i jednu od najpoznatijih svjetskih humanitarnih utrka, Terry Fox Run. Dugi niz godina podržavamo djelovanje Hrvatskog Caritasa kroz suradnju na humanitarnom programu “Za 1000 radosti” i tako podupiremo najsiromašnije i najugroženije obitelji, a donacijama se redovito uključujemo u podršku ukrajinskom narodu.
Uz to, briga o zaposlenicima naš je svakodnevni zadatak što smo i dokazali potpisivanjem kolektivnog ugovora čime smo potvrdili sva njihova prava i benefite. Biti parter obrazovnom sustavu, misija je koju smo ove godine ispunili potpisivanjem Sporazuma o suradnji sa Sveučilištem Sjever. U svom asortimanu Vindija je plastičnu ambalažu zamijenila ekološki prihvatljivom kartonskom bocom te uvela ekološki prihvatljivu višeslojnu kartonsku ambalažu i plant based pakiranja. Uz to, predvodimo trendove zelenog poslovanja i razvijamo pametnu poljoprivredu te svoje proizvodne pogone temeljimo na korištenju obnovljivih izvora energije. Na našim farmama postavljeni su solarni paneli, a u tvornicama za obradu i preradu voze se električni viličari čime dodatno smanjujemo korištenje fosilnih goriva.
Sana delikatese – Silvija Repić, direktorica
Sana delikatese od samog je početka svog poslovanja pokušala naći model u kojem bi se bacanje hrane svelo na nulu ili barem na minimum. Otkako je uvedena ta kategorija prije tri godine Sana je Najdonator u kategoriji mikro, malih i srednjih tvrtki. Prošle godine donirali smo hranu prodajne vrijednosti 88.073 kuna bez PDV-a, što čini 1,18 posto godišnjeg prihoda tvrtke, a i ove ćemo se godine sigurno moći pohvaliti s lijepim brojkama. Po donacijama smo sigurno najpoznatiji, no odgovornost spram okoliša nije samo spašavanje robe od bacanja, već je prije svega ključ u prvom koraku, a to je kod planiranja i optimiziranja zaliha.
Popularni just in time sistem u FMCG sektoru sigurno ima svoje izazove i nije u potpunosti primjenjiv, no maksimalni fokus na optimizaciju zaliha, kako od same ambalaže i proizvodnje, tako i na kraju do prodajnog mjesta, doprinosi na kraju manjoj količini otpada u svakom segmentu. Osim toga, naš je fokus i na liniji ekoloških proizvoda, popularno nazvanih “potrošni materijal” gdje Sana u asortimanu ima ekološke, potpuno biorazgradive i jestive Cool slamke, Cool žličice, wafl posudice te Cuppfee šalice. Dugoročni nam je cilj svu ambalažu koju koristimo učiniti što ekološki prihvatljivijom, a koncentrirani smo i na smanjenje upotrebe papira kod naših administrativnih poslova.
PMI – Stanko Kršlović, voditelj korporativnih poslova i član uprave
Održivost je jedna od temeljnih sastavnica naše poslovne transformacije te cjelokupnog našeg poslovanja. U našem fokusu kontinuirano su inovacije, rast i stvaranje dugoročnih vrijednosti interno i eksterno. U skladu s time, i ove smo godine, zajedno s partnerom Act grupom, kroz program Pokreni nešto svoje, podržali mikropoduzetnike i poduzetnike početnike koji su svoj rad usmjerili u društveno korisne projekte, a čiji je cilj dugoročan pozitivan utjecaj na cijelo društvo. Za provedbu šestog po redu programa Philip Morris Zagreb osigurao je 444.000 kuna, dok je kroz dosadašnjih pet izdanja ovog programa u impact poduzetništvo ukupno uložio više od tri milijuna kuna.
Za svaku uloženu kunu ovi su vrijedni i inovativni poduzetnici stvorili dvije kune nove društvene vrijednosti, odnosno ostvaren društveni povrat iznosi više od šest milijuna kuna. Uz održivost se neizostavno veže i činjenica da naš uspjeh kao kompanije ovisi o talentiranoj i raznolikoj radnoj snazi, gdje pojedinci imaju priliku za učenje, rast i razvoj u karijeri. Iznimno smo ponosni što u Philip Morris Zagrebu imamo 50% žena i 50% muškaraca na svim nivoima organizacije te smo već petu godinu zaredom dobitnici certifikata Jednakost plaća, koji potvrđuje da su, u skladu s našim vrijednostima i načelima, muškarci i žene za iste poslove plaćeni jednako.
