Najveći proizvođač pasteriziranog voća i povrća u regiji, Eurovoće iz Orahovice, unatoč krizi bilježi rast prihoda, širi proizvodnju i paletu brendova te sve snažnije nastupa na stranim tržištima
Kako povezati 1200 kooperanata i zajedničkim snagama postati regionalni lider u proizvodnji pasteriziranog voća i povrća, ostvariti suradnju sa svim značajnim trgovačkim lancima u proizvodnji privatne robne marke i uspješno kreirati vlastitu, doznali smo u razgovoru s Dejanom Aleksićem, direktorom tradinga u Eurovoću.
Iduće godine, u kolovozu, Grupacija Eurovoće slavi desetu godišnjicu poslovanja. Možete li nam za početak predstaviti tvrtku i prepričati njen dosadašnji razvoj?
Tvrtka “Eurovoće” iz Orahovice osnovana je u kolovozu 2002. godine. Koncem iste godine kupila je dvije tvornice za preradu voća i povrća koje su ranije poslovale u okviru tvrtke Voće export-import d.d. u stečaju Zagreb.
Već tijekom 2003. godine, u suradnji s oko 700 vlastitih kooperanata, proizvela je 2800 tona voća i povrća te ostvarila proizvodnju vrijednu oko 18 milijuna kuna.
U toj godini zapošljavali smo oko 70 stalno zaposlenih djelatnika i još 150 radnika tijekom proizvodne sezone, odnosno od lipnja do prosinca, a sva proizvodnja je napravljena od domaćih sirovina, proizvedenih na vlastitim parcelama i parcelama kooperanata.
Također vrijedi istaknuti da tvrtka okuplja stručnjake iz raznih grana i oblika prehrambene industrije – voća (slatko, smrznuto, koncentrirano, sušeno), povrća (kiselo, smrznuto i sušeno), žitarica (mlinsko-pekarski proizvodi), te uljarica.
Navedena je činjenica omogućila da se u tvornici, uz dugogodišnji tzv. kiseli program, već tijekom 2003. godine implementira oprema te počne proizvoditi i slatki program s marmeladama, džemovima, voćnim pastama i drugim proizvodima od voća. Već u prvoj godini ostvarili smo 15% prihoda izvozom svojih roba na tržište Švicarske, Slovenije, Švedske i Francuske.
Ove godine bilježite rekordne rezultate od čak 130 milijuna kuna prihoda, što predstavlja rast od 68 posto u odnosu na prošlu godinu. Na čemu se temelje spomenuti rezultati i uspjeh Eurovoća?
Svojom dosljednom i odgovornom politikom prema kooperantima, dobavljačima i kupcima stvorili smo uvjete za kontinuirani rast, kako proizvodnje, tako i ukupnog prihoda.
Potrebe tržišta za kvalitetnom zimnicom kontroliranog porijekla s vremenom su prerasle mogućnosti proizvodnih kapaciteta kojima je Eurovoće raspolagalo pa smo ove godine akvizirali i u sustav Eurovoća implementirali još dva proizvodna kapaciteta u Hrvatskoj (slatinsku Marinadu i đakovačku Novu Đakovčanku).
Svaku tvornicu smo specijalizirali i maksimalno zaposlili. Zaposlenost kapaciteta je popratio i interes kupaca te su se stvorili preduvjeti za takav rast.
Kolika je godišnja proizvodnja Eurovoća i koliko radnika trenutno zapošljavate?
Ove godine smo do kraja listopada preradili oko 15.000 tona voća i povrća, angažiravši pri tome stotinjak milijuna kuna u inpute za proizvodnju. Trenutno cijela Grupa Eurovoće zapošljava 180 stalno zaposlenih djelatnika i još dvjestotinjak djelatnika na određeno vrijeme, u sezoni od lipnja do kraja studenog.
Na koja tržišta izvozite svoje proizvode te koliki udio izvoz čini u ukupnom poslovanju tvrtke? Koji su planovi za budućnost u pogledu izvoza?
Proizvodi Eurovoća prisutni su na tri kontinenta. Tako danas izvozimo u Australiju, Kanadu i Sjedinjene Američke Države, a u Europi u Švicarsku, Švedsku, Njemačku, Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu te Srbiju.
Izvoz danas participira s petnaestak posto u ukupnom prihodu Eurovoća. To su uglavnom etno tržišta u tim zemljama, no namjera nam je doprijeti do tamošnjih domicilnih potrošača, čime bi se znatno proširilo izvozno tržište.
No, za osvajanje takvih tržišta nužno je prilagoditi našu ponudu voća i povrća oblicima i navikama konzumiranja voća i povrća ciljanim potrošačima. To svakako zahtijeva prilagođavanje naše tehnologije prerade i znatna ulaganja.
Jeste li spremni na otvaranje tržišta nakon ulaska Hrvatske u EU?
Europsko tržište je velika šansa, ali i velika opasnost za naše proizvođače u svim granama industrije, pa tako i proizvođače voća i povrća.
Iskustva naših kolega u susjednim zemljama, novim članicama Europske unije, govore nam da su proizvođači koji nisu postigli dovoljan stupanj konkurentnosti svojih proizvoda velikom većinom propali ulaskom njihovih zemalja u Uniju. Analizom tržišta uočili smo da prerađivači voća i povrća, koji godišnje prerade manje od petnaestak tisuća tona voća i povrća, jednostavno nisu rentabilni. Iz tog smo razloga intenzivno krenuli u podizanje razine prerade i smanjivanje fiksnih troškova po jedinici proizvoda.
No, za potpunu konkurentnost naših proizvoda nužan je daljnji rad na jačanju sirovinske baze i ulaganje u tehnologiju koja će podići produktivnost rada, a time i konkurentnost naših proizvoda. Na tom zadatku nas čeka još puno posla.
Kako je organizirana kooperantska proizvodnja? S koliko kooperanata surađujete?
Od samog nastajanja Eurovoće je počelo s organizacijom mreže kooperanata koja je svakom godinom sve više rasla. Tako danas na području četiriju slavonskih županija imamo oko 900 kooperanata, koji za nas proizvode povrće, te još 300-tinjak kooperanata, uglavnom obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, koji su u suradnji s nama podigli višegodišnje nasade voća.
Na taj će način Eurovoću u sljedećim godinama na raspolaganju biti dvadesetak tisuća tona voća i povrća za preradu, što omogućuje respektabilnu proizvodnju.
Eurovoće je osmislilo i programe slaganja kultura prema vremenu dospijeća berbe, tako da je obiteljima s nekoliko radno sposobnih članova omogućeno da se proizvodnjom voća i povrća bave većim dijelom godine.
Vaša dosadašnja proizvodnja bila je fokusirana na proizvode trgovačkih robnih marki. S kojim sve trgovačkim lancima surađujete i kako ste zadovoljni tim segmentom poslovanja?
Zbog nedostatka vlastitog kapitala te korištenja kreditnih sredstava Eurovoću je bila nužna što veća zaposlenost kapaciteta. Iz tog razloga ni trenutka nismo dvoumili te smo prihvatili proizvodnju robnih marki za velike trgovačke lance.
Tako danas proizvodimo privatne robne marke za većinu trgovačkih lanaca u Hrvatskoj, a svojim smo brendom DoOra prisutni u Konzumu, Billi, Getrou, Kauflandu, Sparu, KTC-u, Bosi i Plodinama.
Svi veći trgovački lanci koji svoju robnu marku razvijaju na bazi naših, dokazano kvalitetnih proizvoda ostvaruju rast prodaje u tom segmentu. No, nažalost, ima ih još koji inzistiraju na robi niže cijene, a time i pripadajuće kvalitete, no uvjereni smo da je razvoj vlastite robne marke uvjetovan kvalitetom proizvoda. Brojke to jasno pokazuju. Oni trgovački lanci koji inzistiraju na najnižoj razini kvalitete, samo da bi bili najjeftiniji na tržištu, nisu naši kupci.
Mi ne želimo proizvoditi prehrambene proizvode koje i sami ne bismo stavili na stol pred vlastitu obitelj. To je duži i teži put, no nama u Eurovoću to je primarna misija.
Nedavno ste predstavili redizajn vlastitog brenda DoOra. Zašto ste se odlučili u investiranje i jačanje vlastitog brenda? Koji su sve proizvodi uključeni u asortiman ove marke i gdje ćemo ju sve moći kupiti?
Vlastiti brend važan je dio poslovne politike kojom se ističe status poslovanja i stječe povjerenje kupaca. Pažljivo kreiran prema potrebama domaćih potrošača koji žele kvalitetan i siguran proizvod, brend DoOra najbolji je odraz znanja i najviših proizvodnih standarda grupe Eurovoće u kombinaciji s iskustvom, tradicijom i potencijalom hrvatskog sela.
Naziv DoOra potječe od “domaće orahovačko”, a upravo činjenicu da se radi o velikom broju kooperanata koji s velikom predanošću uzgajaju voće i povrće na kvalitetnim površinama, pod strogom kontrolom primjene dozvoljenih zaštitnih sredstava, smatramo najvećom konkurentnom prednošću.
Suradnja s lokalnim kooperantima osigurava da se proizvodi u najkraćem mogućem roku nađu u sustavu “od polja do stola” te osigurava da se svakom proizvodu pozorno prati i kontrolira životni ciklus od ulaska u tvornicu za preradu do tehnološki suvremene i prilagođene obrade, a sve s ciljem očuvanja hranjivih sastojaka i izvornosti okusa.
Cilj novog vizualnog identiteta bio je upravo pokazati povezanost domaćih njiva, čistih i nezagađenih zemljišta i vode u kvalitetnim proizvodima koji se svojim okusom i izgledom podsjećaju na zimnicu naših baka. Iz obilja sirovine biraju se najbolji plodovi te tako nastaju proizvodi koji svojom kvalitetom odskaču od konkurencije.
Put do srca potrošača dug je i mukotrpan, a uvjereni smo da će onaj tko proba proizvode DoOra ostati naš vjeran potrošač, bez obzira na nešto višu cijenu od proizvoda trgovačkih marki. Usto, DoOra nam omogućava da širimo paletu proizvoda, prilagođavamo ih zahtjevima kupaca, kreiramo vlastiti identitet i koristimo sva znanja koja smo usvojili.
Malo je poznato da ste vodeći proizvođač višanja u Hrvatskoj jer prva asocijacija u tom slučaju poznata je sorta i tvrtka iz Dalmacije – zadarska Maraska. Namjeravate li u tom kontekstu malo više brendirati “slavonsku” višnju? Koja je sorta najzastupljenija u vašim voćnjacima?
Višnja je voće koje je naša budućnost. Uz 200 hektara vlastitog nasada višnje, u suradnji s kooperantima na njihovim privatnim površinama zasadili smo još oko 300 hektara nasada višnje.
Dolaskom tih nasada u puni rod Eurovoće će na raspolaganju imati između 4 i 5 tisuća tona tog tržišno potentnog voća. Riječ je o oblačinskoj višnji koja je, zbog konzistencije svog ploda, visoke količine suhe tvari i specifičnim okusom, osim za proizvodnju kompota tražena i kao poluproizvod za mliječnu i sladoledarsku industriju.
Europsko je tržište naviklo na višnju iz Mađarske i Poljske, no kako klimatski poremećaji sve češće onemogućavaju dostatnu proizvodnju u tim zemljama, Njemačka će već ove godine imati priliku upoznati draž slavonske višnje koja će se kroz oko milijun staklenki pojaviti na tamošnjem tržištu. Kad jednom probaju našu višnju, uvjereni smo da ćemo dobiti stalne kupce.
Osim liderske pozicije u proizvodnji višanja, vodeći ste proizvođač krastavca na području šire regije. Što nam možete reći o tom segmentu poslovanja i eventualnom širenju Eurovoća u regiju?
Da, Eurovoće je po količini proizvodnje već sada lider u regiji, pogotovo kad je proizvodnja krastavaca u pitanju. Uz proizvodnju u našim tvornicama u Hrvatskoj, Eurovoće je organiziralo preradu i u dvije tvornice u susjednoj Bosni i Hercegovini. Riječ je o namjenskoj proizvodnji za tržišta BiH i Srbije.
S obzirom na to da je pred Hrvatskom ulazak u Europsku uniju, razmišljamo o proširenju proizvodnje na još neke članice CEFTA-e, kako bismo se prilagodili raznim bilateralnim ugovorima i carinskim režimima u proizvodnji i protoku roba.
Eventualne najave i planovi za budućnost?
Planovi za budućnost kreću se u pravcu stabilizacije i učvršćivanja dosadašnjeg tržišta te otvaranja novih. U razdoblju do ulaska Hrvatske u Europsku uniju nužna nam je modernizacija proizvodnih pogona s ciljem povećanja kapaciteta i podizanja konkurentnosti naših proizvoda, kao i standardizacija međunarodnog sustava kvalitete IFS, koji preferiraju trgovački lanci srednje Europe.
Krenuli smo i u razvoj novih linija proizvoda namijenjenih specifičnim kategorijama kupaca, a u planu nam je i snažnije približavanje naše palete proizvoda klijentima iz kategorije HoReCa.
 KREIRANJE VLASTITOG BRENDA “Kreiranje i pozicioniranje vlastitog brenda težak je i skup proces. Uz primjenu različitih alata marketing miksa, uz pomoć javnosti poznatih osoba, dodatnim izlaganjem na policama te mnogobrojnim degustacijama u trgovačkim centrima nastojat ćemo krajnjem potrošaču približiti proizvod drukčiji od ostalih. Vjerujemo da će potrošači prepoznati svježu sirovinu zalivenu vodom iz Parka prirode Papuk te svu ljubav i pažnju kojom je kreiran prateći dizajn. Eurovoće je trenutno najveći proizvođač pasteriziranog voća i povrća u regiji, što nam daje za pravo nadati se da će DoOra izboriti svoje mjesto na tržištu. Mnoge pohvale potrošača iz raznih zemalja daju nam do znanja kako smo na pravom putu“, kaže Aleksić. |
