Do 2030. čovječanstvo čekaju veće promjene nego u posljednjih 300 godina zahvaljujući tehnološkom razvoju, a spremnost ljudi za budućnost krucijalno je pitanje, poručio je u utorak s konferencije Future Tense svjetski poznati futurolog Gerd Leonhard.
Na konferenciji u organizaciji agencije Komunikacijski laboratorij, Leonhard je naglasio kako je budućnost zapravo već tu, u sadašnjosti te da ono što je nekada bila znanstvena fantastika sada postaje znanstvena i svakodnevna činjenica. Ocijenio je da će budućnost u idućih desetak i više godina biti bolja nego što mislimo, jer će donijeti zasad još neslućene mogućnosti da se ljudi više bave sobom i svojim životima.
“Strojevi, tehnički i softverski roboti, umjetna inteligencija i razna smart rješenja, autonomni automobili, uređaji koji skeniraju tijelo i daju prijedlog kako nas liječiti, digitalni satovi kao medicinski uređaj i sve drugo što tehnologija donosi je u redu dok nas ne ponese i postane jedini cilj, jer kad tehnologija postane smisao života, to će biti kraj čovječanstva. Tehnologija je ipak samo alat koji služi ljudima i njezina bit u današnje vrijeme je povezivanje s drugim ljudima”, upozorio je Leonhard, označujući tehnologiju i “današnjom religijom”.
Za prihvaćanje nove budućnosti smatra da se treba osloboditi ustaljenih načina razmišljanja, ponašanja i rada, ali i izraza poput inteligentnih strojeva, jer strojevi nisu inteligentni, nego ih takvima čine ljudi. Poručio je i da treba znati da je umjetna inteligencija, koja je sada vrlo ‘in’, zapravo računalni sustav koji pretvara informaciju i podatke u znanje te da se zato kaže ‘softver jede svijet, a umjetna će inteligencija pojesti softver’.
“U doba digitalne evolucije, revolucije i transformacije, kako god to zvali, treba paziti i na digitalnu etiku i ne razmišljati o tome olako, jer tehnologiju nije za to briga. Važno je i u digitalnom dobu prepoznati razliku između nečega dobrog što ima snagu napraviti pozitivno, a što je negativno, jer klijenti diljem svijeta, ma koliko se divili i trebali prikladnu tehnologiju za svoje ciljeve, ipak se i boje tehnološke dominacije i dehumanizacije”, kazao je Leonhard, ističući da će u budućnosti svijet trebati i agenciju koja će štititi čovječanstvo odnosno uspostaviti ravnotežu između čovječanstva i tehnologije.
Uz Leonharda, koji se smatra jednim od sto najutjecajnijih ljudi u Europi i šire, predavanja na toj konferenciji pred oko 400 sudionika održala su još tri utjecajna futurista – Aric Dromi o pametnim (smart) ili gradovima budućnosti, David Birch o budućnosti plaćanja te Morgaine Gaye, koja je upozorila na prehranu budućnosti, u kojoj se očekuju velike promjene, posebice zbog novih navika u prehrani, kao i trendova tzv. tehnološke, vertikalne i ekološke poljoprivrede.
Svoja razmišljanja o budućnosti na konferenciji su iznosili i predstavnici hrvatske poslovne zajednice, poput predsjednika Uprave A1 Hrvatska Jiří Dvorjančanskog, koji je naglasio da nove tehnologije i inovacije postaju neizostavni dio poslovnog svijeta i mijenjaju ga iz korijena, pri čemu kompanije moraju biti agilne, fleksibilne i brze u reakcijama na tržišne promjene kako bi nastavile uspješno poslovati.
Predsjednik Uprave Addiko banke Mario Žižek poručio je da “za sutrašnje dobre rezultate treba danas zasukati rukave, jer se okruženje u kojemu živimo i poslujemo mijenja nevjerojatnom brzinom, koja će biti i veća”.
Predsjednik Uprave Nova TV Dražen Mavrić naglasio je kako je televizijski biznis vrlo dinamičan te da će i TV program u budućnosti biti tehnološki i produkcijski bogatiji. „Uvjeren sam da ćemo pronaći način kako zadržati poziciju u novom ekosustavu. Tehnologija će se u budućnosti sve više koristiti u medijskim kućama“, izjavio je Dražen Mavrić, ali i dodao kako „tehnologija može puno toga napraviti, ali da kreativnost leži u čovjeku“.
Direktor Zvijezde Tihomir Adam, pak, izjavio je kako roboti i automatizacija već godinama imaju veliku ulogu u prehrambenoj industriji i u procesu proizvodnje. „Unatoč automatizaciji, velik dio poslova i dalje će biti pod kontrolom ljudi“, istaknuo je Adam te dodao kako vjeruje u potencijal futurologa koji u prehrambenoj industriji mogu usmjeriti kompanije u kreiranju i planiranju proizvoda, primjerice funkcionalne hrane.
Direktorica agencije Komunikacijski laboratorij Manuela Šola kazala je kako u Hrvatskoj treba više strateškog promišljanja budućnosti, što je i jedan od razloga zbog kojeg su organizirali konferenciju te izrazila nadu da će se njezino održavanje nastaviti i u idućim godinama. (Hina)
