U hrvatskom gospodarstvu teško je detektirati bilo kakve pozitivne trendove. Prevladavajuća kretanja su već dugo vremena gotovo isključivo negativna, a niti pogled u budućnost ne donosi mnogo ohrabrenja
Poražavajući su zadnji podaci o pokazateljima siromaštva Državnog zavoda za statistiku (DZS) po kojima je stopa rizika od siromaštva porasla s 20,6% u 2010. na 21,1% u 2011. godini.
Ako se zna da je ta stopa još u pretkriznoj 2008. iznosila 18,9%, onda su jasni obrisi negativnog trenda koji se očituje u porastu broja osoba s primanjima ispod praga rizika od siromaštva koji za samačko kućanstvo iznosi 2020 kn, za četveročlano kućanstvo 4242 kn, a za kućanstvo s dvije odrasle osobe bez djece 3030 kn.
U Hrvatskoj je stopa rizika od siromaštva znatno veća od prosjeka EU 27 od 16,5%, dok tek nekolicina zemalja ima neznatno veću stopu rizika od siromaštva od Hrvatske, a to su Bugarska, Grčka, Rumunjska i Španjolska.
SIROMAŠTVO ĆE RASTI
Međutim, ni kod jedne od navedenih zemalja ta razlika u usporedbi s Hrvatskom nije statistički značajna, što nam govori kako je siromaštvo praktički podjednako zastupljeno u Hrvatskoj i u navedenim zemljama.
Posebno zabrinjava rast stope rizika od siromaštva kod zaposlenih s 5,0% u 2010. na 5,3% u 2011. godini, što je pokazatelj povećane rizičnosti od siromaštva zaposlenih koji su, u odnosu na samozaposlene, nezaposlene, umirovljenike i ostale neaktivne, najmanje rizična kategorija.
Procjene su kako će u 2012. godini stopa biti još veća s obzirom na provođenje gospodarskog modela štednje čije se negativne posljedice u najvećoj mjeri odražavaju upravo na zaposlene.
Materijalna deprecijacija u Hrvatskoj – kao pokazatelj materijalnih uvjeta koji utječu na kvalitetu života kućanstava i prikazuju postotak osoba koje si, isključivo zbog financijskih razloga, ne mogu priuštiti tri od devet stavki materijalne deprecijacije – iznosi 34%.
Primjerice, 9,7% osoba živi u kućanstvima koje si ne mogu priuštiti odgovarajuće grijanje u najhladnijim mjesecima, zatim 69,3% osoba živi u kućanstvima koje si ne mogu platiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće i 16,9% osoba koje si ne mogu svaki drugi dan priuštiti obrok koji sadrži meso ili ribu.
Također je bitno spomenuti da 64,5% osoba žive u kućanstvima koja ne mogu podmiriti neočekivani financijski izdatak iz vlastitih sredstava, a 26,4% osoba žive u kućanstvima koja su u posljednjih 12 mjeseci zbog financijskih poteškoća kasnila s plaćanjem računa za režije.
Kao i ranijih godina, u najtežoj materijalnoj situaciji žive stariji od 65 godina kod kojih stopa rizika od siromaštva iznosi 46,6%, a to se poglavito odnosi na žene koje žive same, zatim jednoroditeljske obitelji, obitelji s troje ili više djece te nezaposlene.
MAKROEKONOMSKI UVJETI
Analiza izvještaja Financijske agencije pokazuje kako je od siječnja do prosinca 2012. broj blokiranih građana zbog neizvršenih osnova za plaćanje porastao za 16,19%, s 211.234 na 245.441.
Iznos ukupnog duga građana zbog neizvršenih osnova za plaćanje u promatranom razdoblju porastao je za trećinu, s 13,2 na 17,68 milijardi kuna.
Godišnja prosječna stopa inflacije za 2012. godinu iznosila je 3,4%, što je značajan porast u odnosu na godinu ranije kada je iznosila 2,3%.
Intenzivniji inflatorni pritisci kojima su u najvećoj mjeri pridonijele cijene energenata, a potom i prehrane, započeli su od kolovoza kada je stopa inflacije iznosili velikih 4%, dok je u rujnu s 5% dosegla najvišu razinu zabilježenu tijekom 2012. godine.
Prosinac je, pak, donio rast potrošačkih cijena za 4,7% na godišnjoj razini. Inače, važno je naglasiti kako se stopa inflacije veća od 3% smatra pokazateljem “bolesnog” gospodarstva.
Povećanje stope PDV-a na 25% kumulativno je uzrokovalo niz poskupljenja, a nastavak porezne presije u 2013., kao što je ukidanje nulte stope PDV-a i uvođenje stope od 5% na kruh, mlijeko, lijekove i druge kategorije proizvoda, prouzročit će još snažnije inflatorne pritiske.
Analizom troškova života četveročlane obitelji u proteklih godinu dana, imajući u vidu i posljedični utjecaj inflacije, može se zaključiti kako su mjesečni troškovi života porasli prosječno za 350 kuna, a u 2013. godini može se očekivati rast troškova života za dodatnih nekoliko desetaka kuna na razini mjeseca.
Također, planirano uvođenje poreza na imovinu dodatno će opteretiti kućne proračune mnogih građana.
Promatrajući kretanje na tržištu rada, od prosinca 2011. do veljače ove godine, može se primijetiti da je broj nezaposlenih porastao s 315.438 na 370.133 ili za 17,34%, a stopa registrirane nezaposlenosti dosegla je razinu od visokih 21,1%.
Analiza kretanja broja nezaposlenih od kolovoza prošle godine, kada obično prestaju sezonska zapošljavanja, pokazuje kako je broj nezaposlenih mjesečno rastao za 14.921 i uz isti mjesečni trend te ostale neizmijenjene uvjete može se očekivati kako bi broj nezaposlenih u ožujku 2013. godine mogao doseći zastrašujuću brojku od 400.000.
Međutim, negativne brojke tu ne staju. Naime, na razini godišnjeg prosjeka zabilježen je i pad industrijske proizvodnje za 5,5% u 2012. u odnosu na prethodnu godinu.
Najizraženiji pad zabilježen je u području rudarstva i vađenja (-15,7%), zatim u prerađivačkoj industriji (-5,1%) i nešto manje intenzivan od 2,2% u području opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom.
Promatrajući po mjesecima, lani je najintenzivniji pad industrijske proizvodnje, od 7,7%, zabilježen u rujnu, što se terminski poklapa s najvećom zabilježenom inflacijom koja je u rujnu dosegla najveću razinu sa spomenutih 5%.
KUPOVNA MOĆ
Aritmetička sredina prosječnih neto plaća za prvih 11 mjeseci 2012. godine iznosi 5477 kuna. U razdoblju od prosinca 2011. do studenog 2012. godine prosječne mjesečne neto plaće kretale su se po prosječnoj stopi pada od 0,26% mjesečno, dok je prosječna razina cijena bilježila sve veći rast, što je rezultiralo prosječnim padom kupovne moći dohotka od 0,45% po mjesecu u promatranom vremenskom razdoblju.
Porast razine cijena je intenzivniji od pada neto plaća, a rezultat toga je realno veći pad neto plaća u odnosu na nominalni koji na prvi pogled nije toliko intenzivan.
Navedeno se može dokazati kretanjem kupovne moći dohotka koja u rujnu 2012. pokazuje najveći pad i to od 6,61% u odnosu na prethodni mjesec, što je u prvom redu posljedica visoke inflacije.
Naime, navedeno je posljedica rasta cijena prehrane i režija, ponajprije struje i plina, što je dijelom prouzročeno rastom stope PDV-a u ožujku, a dijelom je uzrokovano sušom i rastom cijena energenata u cijeloj regiji što se odrazilo i na domaće tržište.
Može se zaključiti kako je rast stope PDV-a značajno pridonio rastu cijena jer je primjetno da su se inflatorni pritisci intenzivirali od travnja 2012. godine kada još nisu nastupile posljedice suše i od tada konstantno pokazuju sve veće vrijednosti iz mjeseca u mjesec.
Pad cijena zabilježen je jedino kod cijena obuće i odjeće, ali riječ je o smanjenju cijena koje nije značajno jer je posljedica sezonskih sniženja. Za cijelo promatrano razdoblje (od prosinca 2011. do studenog 2012.) kupovna moć dohotka pala je za približno 6% te su procjene da će se takva tendencija nastaviti i u sljedećem razdoblju.
Razlog tome je što se posljedice suše još uvijek nisu do kraja odrazile, ukinuta je nulta stopa PDV-a te uvedena stopa od 5% za kruh, mlijeko, lijekove i knjige, što će zasigurno izazvati nova poskupljenja tih artikala, a posebno je osjetljivo poskupljenje kruha i mlijeka jer su to namirnice koje zadovoljavaju osnovne egzistencijalne potrebe građana.
Uvjetovano jačanjem eura, lošim trendovima robne razmjene te neizvjesnošću u javnim financijama u prvih nekoliko mjeseci tekuće godine možemo očekivati lagano slabljenje kune, što ujedno znači dodatan pritisak na već rastuće cijene i povećanje rata kredita u eurima kod već prezaduženih građana.
