Članstvo Hrvatske u EU donijet će znatne promjene u brojnim segmentima poslovnog života u Hrvatskoj. Iako je trgovina sa zemljama članicama EU već u visokoj mjeri liberalizirana, administrativni postupci prilikom razmjene roba još više će se pojednostaviti.
Promjene će se dogodit i u izvozu hrvatskih proizvoda, primarno poljoprivredno-prehrambenih, na tradicionalno najznačajnija izvozna tržišta, ponajviše na tržišta zemalja Cefte.
Na taj će se način pitanje konkurentnosti hrvatskih proizvoda dodatno zaoštriti. Sve te promjene i potreba da se hrvatske tvrtke na vrijeme upoznaju s njima glavni su razlog zbog kojih je HGK izradila “Vodič kroz promjene u vanjskoj trgovini nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji“, koji je danas predstavljen u HGK.
Predsjednik HGK Nadan Vidošević je naglasio kako će u novim okolnostima pojedini sektori gospodarstva imati vrlo konkretne rizike.
“HGK će pokušati utjecati na otvaranje dijaloga s Bruxellesom u vezi novih odnosa. Naime, najznačajnije promjene dogodit će se pri izvozu prehrambenih proizvoda u BiH, a tržište BiH je za Hrvatsku od iznimnog značaja jednako kao što je to i Hrvatska za BiH. Zato je važno da se sačuva stabilnost BiH”, kazao je Vidošević.
On je dodao kako će HGK operativno djelovati u kontaktima s komorskim partnerima u BiH te putem Eurochambresa kako bi se potaknulo djelovanje Bruxellesa i Sarajeva, a također je važan i politički dijalog Vlade RH i ministarstva s Bruxellesom.
Potpredsjednica HGK Vesna Trnokop Tanta istaknula je kako je Vodič izrađen na temelju aktualnih carinskih politika i važećih multilateralnih i bilateralnih ugovora.
Dan je kratak prikaz vanjskotrgovinske razmjene sa zemljama članicama Cefte i EU te pregled mogućih trgovinskih promjena (carina i kvota) sa zemljama članicama Cefte nakon ulaska Hrvatske u EU.
Robna razmjena Hrvatske i svijeta ukupno je iznosila 32,685 milijardi USD, od čega je hrvatski izvoz bio 12,288 milijardi USD, a uvoz 20,396 milijardi USD. Deficit, iako je još uvijek značajan i iznosi 8,1 milijardi USD, ipak se smanjuje, kazala je Trnokop Tanta dodavši kako u robnoj razmjeni Hrvatske izvoz u EU čini 59 posto, ostale zemlje 22 posto te u zemlje Cefte 19 posto. Prema strukturi izvoza u Ceftu dominiraju u izvozu industrijski proizvodi sa 72 posto te poljoprivredno prehrambeni proizvodi s 28 posto.
Kod izvoza u Srbiju za određene skupine industrijskih proizvoda carine će biti povećane samo u razdoblju od 1. srpnja 2013. do 1. siječnja 2014. godine te će se početkom 2014. godine ukinuti.
Carine za izvoz pojedinih skupina industrijskih proizvoda na Kosovo povećat će se do 10 posto, a također će se povećati i za izvoz u Moldovu, koje je za hrvatski izvoz vrlo maleno tržište pa se ne očekuju negativne posljedice, kazala je Trnokop Tanta dodavši kako je pozitivno to što tvrtke kod izvoza više neće imati značajnijih administrativnih troškova.
Direktorica Centra za EU HGK Ružica Gelo napomenula je kako bi izvoz hrane u BiH iz Hrvatske mogao biti pogođen povećanjem carine od 33 posto. Osobito to važi za mliječne i konditorske proizvode, meso i prerađevine, cigarete i slično.
