Dvije glavne opasnosti za razvoj hipermarketa jesu diskonti, čiji je na hrvatskom tržištu zasad jedini predstavnik Lidl, no očekuje se skori ulazak Aldija na tržište, te mala kvartovska trgovina koja se dokazala kao najprimjereniji odgovor na očekivanja potrošača u krizi
Otkako je Carrefour 1963. otvorio prvi hipermarket u Europi spojivši dva poslovna modela – supermarket i robnu kuću (department store), hipermarketi su kroz godine zauzeli poziciju dominantnog trgovačkog formata u većini europskih zemalja.
U Hrvatskoj trenutno zauzimaju 27 posto tržišnog udjela, što je vrlo slično njihovu udjelu u Mađarskoj, Poljskoj i Slovačkoj. U Češkoj su još snažniji te zauzimaju 40 posto tržišta.
U regiji središnje i istočne Europe u posljednje četiri godine najvećim stopama rastu u Rusiji i Bugarskoj, dok u susjednoj BiH kao i u Srbiji njihov udio zadnje četiri godine stagnira.
MALOPRODAJNA STRUKTURA
Sličnost hrvatske s mađarskom, poljskom i slovačkom strukturom maloprodaje očituje se ne samo u udjelima velikih formata, nego i u kvadratima maloprodajne površine po stanovniku, u koncentraciji tržišta (top 10 trgovaca drži oko 80 posto tržišta), te u udjelima trgovačke marke (oko 20 posto).
Kako je moguće da je naša maloprodajna struktura u tolikoj mjeri sličnija razvijenijim tržištima s višom kupovnom moći nego npr. tržištima istočne i južne Europe? Odgovor se krije u činjenici da se sektor trgovine na malo u Hrvatskoj razvio iznad razine opće gospodarske razvijenosti, što je posljedica neravnomjernog razvoja između proizvodnje i potrošnje. Tako primjerice u Hrvatskoj imamo 0,95 kvadrata maloprodajne površine po stanovniku što je slično Britaniji, Italiji, ili Francuskoj, no ti kvadrati ne generiraju dovoljnu prodajnu produktivnost.
Za usporedbu, prodajna produktivnost po kvadratu u Britaniji je 70 posto veća, u Italiji 40 posto veća, u Francuskoj dvostruko veća, a u Norveškoj čak dva i pol puta veća nego u Hrvatskoj.
PROMJENA KUPOVNOG PONAŠANJA
Gdje su granice rasta hipermarketa? Dva su glavna izvora opasnosti. Prvi je diskont koji zasad u Hrvatskoj ima Lidl kao jedinog predstavnika, no očekuje se skori ulazak Aldija na tržište.
Drugi konkurent je kvartovska trgovina koju smo već bili otpisali prateći njen silazni trend kroz godine, no 2012. donosi preokret i blagi porast udjela malih trgovina.
Ovakav trend karakterističan je za razvijena tržišta, a kod nas ovaj model već uspješno primjenjuju Konzum, Diona, Prehrana i drugi, a u 2012. mnogi su trgovci (npr. Spar, Mercator, Billa) u Hrvatskoj najavili veća ulaganja u male trgovine. Ideja oživljavanja malih formata dolazi od istog onog Carrefoura s početka priče koji malim formatima u Belgiji i Francuskoj nastoji ojačati svoju tržišnu poziciju.
Kod kupaca u Hrvatskoj već je primjetna promjena kupovnog ponašanja: u kupovinu smo u 2012. odlazili češće, ali trošili manje po kupovini. Idealan kupac kvartovske trgovine!
Mladen Kožić, Sales Manager
