Nakon kontinuiranog pada straha od zaraze od ožujka do svibnja, od lipnja bilježimo stabilan porast straha građana od zaraze koronavirusom koji je u rujnu na istoj razini kao i u kolovozu, pokazalo je redovno istraživanje agencije Hendal o stavovima i ponašanju građana u vremenu epidemije koronavirusa.
“Nakon ponovnog povećanja broja zaraženih, postupno raste i strah od zaraze (od 29,8% u lipnju do 32,4% u kolovozu i 31,7% u rujnu). Ove brojke su više u odnosu na 21,7% u svibnju, ali strah je još uvijek manji u odnosu na travanj (36,6%) i ožujak (46,4%)”, pokazalo je istraživanje.
I dalje pada zadovoljstvo radom Vlade i mjerodavnih službi u borbi protiv suzbijanja epidemije koronavirusa te je najniže od početka istraživanja u ožujku. U rujnu je prosječno zadovoljstvo dosadašnjim radom Vlade, ministra zdravstva i javnih službi u borbi protiv suzbijanja epidemije koronavirusa najniže u odnosu na sva dosadašnja istraživanja: 2,79 naspram 2,87 u kolovozu (te 2,94 u srpnju, 3,15 u lipnju, 3,63 u svibnju, 3,75 u travnju i 4,02 u ožujku). Po prvi puta od ožujka, rad naših mjerodavnih smatra se podjednakim u odnosu na rad institucija Europske unije (2,76) za razliku od ranijih mjerenja u kojima je rad naših mjerodavnih službi ipak procijenjen boljim u odnosu na one EU.
Smanjuje se percepcija negativnog utjecaja pandemije COVID-19 u odnosu na kolovoz i to za sve životne aspekte. Predviđanje utjecaja epidemije na budućnost građana u sljedećih godinu dana donosi informacije o predviđanju negativnog utjecaja i to na financijsku situaciju (59,8% naspram 69,9% u kolovozu), osobni život (54,8% naspram 58,4% u kolovozu) i zaposlenje (45,9% naspram 49,1% u kolovozu).
Iako je predviđanje lošijih aspekata epidemije manje u odnosu na kolovoz, i dalje se predviđaju lošiji aspekti života u Hrvatskoj nego u razdoblju prije epidemije. Ponovo se najviše ističu porast javnog duga (89,2%), pad gospodarstva općenito (87,4%), posljedice za turizam (84,4%), pad zaposlenosti (85,1%) te visine plaća (75,8%). Građani i dalje predviđaju loš utjecaj pandemije za slobodu kretanja (73,7%), zdravstvo (77,6%) i za društveni život (77,4%).
Građani imaju vrlo slabo povjerenje u uspješnu organizaciju predstojeće školske/vrtićke godine, a među roditeljima raste strah od organizacije primarne zdravstvene skrbi te istodobne nastave i rada od kuće. Povjerenje u uspješnu organizaciju nove školske godine u kolovozu (prije početka školske godine) je bilo slabo (svega trećina građana smatrala je kako će nadolazeća školska/vrtićka godina biti uspješno organizirana), a u rujnu (nakon početka školske godine), povjerenje je još slabije: tek 23% građana vjeruje u uspješnu organizaciju ove školske/vrtićke godine.
Predstojeća organizacija života stavlja pred roditelje nove brige. Najviše su zabrinuti zbog zaraze djeteta koronavirusom (53% naspram 57% u kolovozu). Manja je zabrinutost u odnosu na kolovoz i oko organizacije brige oko djeteta u slučaju da se i sami zaraze (47% naspram 51% u kolovozu), oko organizacija brige o djetetu u slučaju da su u samoizolaciji (44% naspram 49% u kolovozu), zabrinutosti da je dijete u samoizolaciji, a roditelj mora na posao (44% naspram 46% u kolovozu) dok je zabrinutost oko nepoštivanja epidemioloških mjera u školama/vrtićima na istoj razini kao u kolovozu (48% i u kolovozu i u rujnu). U odnosu na kolovoz porasla je zabrinutost oko organizacije primarne zdravstvene skrbi (44 % naspram 42% u kolovozu) te oko istodobne nastave i rada od kuće (30% naspram 24% u kolovozu).
Iako nisu svi testirani na COVID-19, ipak 15% građana smatra da je u zadnjih 6 mjeseci preboljelo COVID-19. “Ovoga smo mjeseca u istraživanje uključili i pitanja o dosadašnjem iskustvu s virusom COVID-19. Bez obzira na dokazan pozitivan test, 15% građana ipak smatra da su u nekom trenutku u posljednjih 6 mjeseci preboljeli COVID-19”, zaključuju iz Hendala.
Istraživanje je provedeno na nacionalno reprezentativnom uzorku od 500 građana Hrvatske sredinom rujna 2020.
Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!
