Više od 150 članova uprava, financijskih i IT direktora te stručnjaka okupilo se u zagrebačkoj Esplanadi na 15. godišnjoj konferenciji BE-terne “Confidence in Change”, posvećenoj promjenama koje umjetna inteligencija donosi poslovanju.
Konferenciju je otvorio Milan Listeš, direktor BE-terne Hrvatska, koji je među ključnim trendovima izdvojio sve snažnije AI agente unutar poslovnih sustava, koji djeluju u unaprijed definiranim okvirima i zato donose opipljiviju vrijednost od općenitih upita: „AI rješenja poput ChatGPT-a i Claudea sve će više postajati glavno sučelje za interakciju s poslovnim sustavima. Već danas umjetna inteligencija omogućuje automatizaciju brojnih rutinskih procesa koji ne stvaraju značajnu dodanu vrijednost, a posebno velik potencijal, ali i ranjivost vidimo u lancima opskrbe. Ipak, vjerujem da tek ulazimo u najzanimljiviju fazu primjene AI-ja. Fokus se sve više pomiče s pitanja koliko vremena možemo uštedjeti na ono što je uistinu važno, a to je kako to oslobođeno vrijeme iskoristiti za veću učinkovitost timova, kvalitetnije odluke i stvaranje nove poslovne vrijednosti. BE-terna kompanijama u tom procesu pomaže zajedničkim radom na projektima poslovne transformacije i razmjenom znanja i iskustava”, zaključio je Listeš.
Na temu ranjivosti europskih opskrbnih lanaca nadovezala se Vedrana Pribičević, ekonomistica i profesorica Zagrebačke škole ekonomije i managementa, koja je povezala tri sile što danas oblikuju poslovno okruženje: geopolitičko okruženje, umjetnu inteligenciju i budućnost organizacija. Geopolitički rizik, naglasila je, postao je sastavni dio poslovnih odluka: deset zemalja, među kojima su Kina, Indija i Brazil, osigurava oko 37 posto kritičnog uvoza Europske unije, vrijednog 462 milijarde eura u 2024. godini. Za kompanije to znači da otpornost opskrbnih lanaca i pravodobno prepoznavanje skrivenih ovisnosti postaju strateško pitanje. Govoreći o umjetnoj inteligenciji, otvorila je i pitanje razvoja budućih stručnjaka: „AI može povećati produktivnost za 15 posto, ali istodobno preuzima dio početničkih zadataka što otvara pitanje kako će se graditi seniori? Prema istraživanju Stanforda, zaposlenost mladih u zanimanjima najizloženijima AI-ju pala je za 11 posto. Zato je za kompanije ključno da AI ne promatraju samo kao alat za pojedinca, nego kao priliku za organizaciju timova, povezivanje znanja i razvoj inovacija. Tvrtka 21. stoljeća mora biti adaptivna organizacija koja pravodobno prepoznaje promjene, brzo i odgovorno donosi odluke te se kontinuirano prilagođava novim okolnostima”, zaključila je Pribičević.
Vindija, Končar i Triglav: najveći izazovi dolaze nakon uvođenja tehnologije
Kako tehnologiju pretvoriti u mjerljiv poslovni rezultat, raspravljalo se na panelu „Tehnologija je spremna. Jesu li i organizacije?”, na kojem su sudjelovali Biljana Đilas, članica Uprave Vindije, Nebojša Mitrić, direktor ICT-a i informacijske sigurnosti Končar Grupe te dr. sc. Mirko Talajić, direktor sektora za IT, AI i digitalizaciju poslovanja Triglav osiguranja. Panelisti su se složili da organizacijska kultura, kvaliteta podataka i spremnost zaposlenika određuju povrat na ulaganja u digitalizaciju jednako snažno kao i sama tehnologija.
“Ključni izazov za Vindiju nije digitalizacija, već kako iz novih tehnologija izvući najveću vrijednost, a to je nemoguće bez kvalitetnih zaposlenika. Ozbiljno se pripremamo za širu primjenu umjetne inteligencije te s posebnom pozornošću i timom biramo tehnologiju koja će nam donijeti konkretnu vrijednost poslovanju”, istaknula je Đilas, govoreći o transformaciji Vindije iz obiteljskog u profesionalno upravljanje. Na to se nadovezao Mirko Talajić iz Triglava te naglasio važnost organizacijske kulture i pripreme baza podataka: „Ako zaposlenici nisu spremni koristiti nove tehnologije, otpor usporava cijeli proces. U Triglavu ulažemo u unaprjeđenje organizacijske kulture, ali i u temeljito upravljanje podacima jer su to ključne pretpostavke za kvalitetnu implementaciju umjetne inteligencije. Organizacije koje to ne prepoznaju u budućnosti će se suočiti s ozbiljnim izazovima”, smatra Talajić.
Grupa KONČAR, čiji su prihodi u posljednjih pet do šest godina porasli s približno 300 milijuna na 1,5 milijardi eura, a sljedeći je cilj dvije milijarde eura, planira intenzivan razvoj poslovanja i daljnji rast timova, pri čemu digitalizacija te učinkovito upravljanje podatcima i njihovom sigurnošću imaju ključnu ulogu. „Dolazak novih generacija zaposlenika dodatno ubrzava prihvaćanje digitalnih tehnologija i novih načina rada. Istodobno, u sustavu koji zapošljava više od 6.800 ljudi važno je osigurati jasna pravila i odgovorno korištenje takvih tehnologija. Zato smo uspostavili poseban upravljački odbor za umjetnu inteligenciju koji koordinira i nadzire njezinu primjenu te definira koje je podatke i sadržaje dopušteno unositi u AI alate, vodeći računa o sigurnosti informacija i zaštiti poslovnih interesa cijele Grupe”, istaknuo je Mitrić.
Važnost sigurnosti podataka, ali i upozorenje na sve učestalije i sofisticiranije prijevare koje omogućuje razvoj umjetne inteligencije bila je tema izlaganja Alexisa Hostosa iz Telefónice Tech, koji je podsjetio na primjer prijevare iz Hong Konga 2024. godine, u kojoj je zaposlenik multinacionalne kompanije prevarantima uplatio oko 25 milijuna dolara nakon videokonferencije na kojoj su svi ostali sudionici bili digitalno generirani deepfakeovi. „Sve sofisticiranije prijevare, uključujući one koje koriste deepfake tehnologiju, pokazuju koliko je važno zadržati kontrolu i jasno definirati odgovornost. Ako ne znate tko odgovara za ono što vaša umjetna inteligencija govori, nemojte joj dopustiti da komunicira s korisnicima. AI ubrzava donošenje odluka, ali jasnoća ih čini boljima”, istaknuo je Hostos.
Uz sigurnost i odgovorno korištenje umjetne inteligencije, za njezinu uspješnu primjenu ključni su kvalitetni podaci, jasno definirana pravila i povezani poslovni procesi, istaknuo je Matej Trbara, suosnivač Farseera. „U praksi kompanije često koriste sustave koji raspolažu različitim verzijama istih podataka. Uspješna primjena AI-ja zato nalikuje izradi torte. Svaki od tih elemenata čini jedan njezin sloj, dok je umjetna inteligencija trešnja na vrhu”, istaknuo je Trbara.
Kemal Kečo, direktor prodaje Infobipa, osvrnuo se na iskustva vođenja timova tijekom međunarodnog rasta kompanije: „Agilnost organizacije ključna je u promjenama koje su danas konstanta na svim razinama poslovanja. Ona podrazumijeva da svi zaposlenici znaju širu sliku i razumiju viziju kompanije i da loše vijesti moraju putovati brže od dobrih, jer problem moramo riješiti u najkraćem mogućem roku. Ako ne reagiramo brzo, pregazit će nas i vrijeme i industrija”, zaključio je Kečo.
O budućnosti organizacija govorio je i Ratko Mutavdžić, globalni voditelj savjetovanja za javni sektor u Microsoftu, predstavivši kako će se u sljedećem desetljeću mijenjati suradnja zaposlenika i AI agenata. „Umjetna inteligencija postaje strateška poluga transformacije za tvrtke, javni sektor i gospodarstvo u cjelini. Najveću vrijednost ostvaruju organizacije koje iznova osmišljavaju svoje procese: ljudi vode, a AI agenti povezuju sustave, podatke i timove. U Microsoftu tu transformaciju provodimo i sami te iskustvo dijelimo s klijentima i partnerima. Konkurentsku prednost gradit će organizacije koje kontinuirano uče, ulažu u svoje ljude i odgovorno upravljaju umjetnom inteligencijom”, izjavio je Mutavdžić.
Sudionici konferencije složili su se da konkurentsku prednost neće određivati samo brzina uvođenja novih tehnologija, nego i sposobnost kompanija da mijenjaju način rada, donose kvalitetnije odluke i ulažu u razvoj zaposlenika.
Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!
