Pozitivno je kretanje što prerađivačka industrija u 2014., izuzev stagnacije u kolovozu, u svim ostalim mjesecima bilježi rast
Nakon što je industrijska proizvodnja u prvih pet mjeseci ove godine kontinuirano rasla na godišnjoj razini, u narednim se mjesecima bilježe oscilatorna kretanja.
Tako je, nakon pada u kolovozu, industrijska je proizvodnja u rujnu, prema kalendarski prilagođenim podacima, bila 3,8 posto veća u odnosu na isti mjesec prošle godine, što predstavlja najveći godišnji rast od ožujka 2013. godine (kada je rast iznosio četiri posto), navodi se u osvrtu Hrvatske gospodarske komore na aktualna kretanja u industrijskoj proizvodnji.
Istodobno je, navode, prema desezoniranim podacima zabilježen i rast na mjesečnoj razini koji je, u odnosu na srpanj, iznosio 4,6 posto. Takve tendencije kretanja rezultat su povećane proizvodnje u prerađivačkoj industriji (u rujnu rast od 5,5 posto) te povećane proizvodnje u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (u rujnu rast od 1,5 posto – djelomično kao rezultat natprosječne količine oborina), čime je prekinut negativan trend u opskrbi koji je kontinuirano trajao od ožujka ove godine.
U prerađivačkoj industriji najveći je pozitivan utjecaj u rujnu imao rast proizvodnje prehrambenih proizvoda (koja inače ima i najveći udio u prerađivačkoj industriji), zatim proizvodnje proizvoda od gume i plastike te proizvodnje električne opreme. Međutim kod rudarstva i vađenja istodobno se nastavljaju negativni trendovi.
S obzirom na to da se u dosadašnjem tijeku godine uglavnom bilježio rast proizvodnje, ne iznenađuje podatak da je, u prvih devet mjeseci, industrijska proizvodnja prema kalendarski prilagođenim podacima bila 0,6 posto veća u odnosu na isto razdoblje prošle godine, čemu je uglavnom pridonijela povećana inozemna potražnja.
Takva su kretanja, strukturno gledajući, rezultat pozitivnih kretanja u prerađivačkoj industriji koja ove godine, izuzev stagnacije u kolovozu, u svim ostalim mjesecima bilježi rast. U prerađivačkoj industriji najveći je pozitivan utjecaj imalo povećanje proizvodnje gume i plastike, odjeće te tiskanje.
Razina će se industrijske proizvodnje ove godine, prema procjenama HGK, zadržati na prošlogodišnjoj razini, odnosno stagnirat će ili zabilježiti sasvim blagi rast, s obzirom na to da predviđaju znatno povoljnija kretanja inozemne potražnje do kraja godine, dok će domaća potražnja ostati niska. Time će razina industrijske proizvodnje i nadalje biti oko 18 posto manja u odnosu na onu iz 2008. godine.
U Europskoj je uniji, u prvih osam mjeseci ove godine, industrijska proizvodnja rasla dinamičnije nego u Hrvatskoj te je, prema kalendarski prilagođenim podacima, bila oko 1,4 posto veća u odnosu na isto razdoblje prošle godine, odnosno oko devet posto manja u odnosu na isto razdoblje 2008. godine.
“Industrijska je proizvodnja u prvih devet mjeseci zabilježila neznatan rast od 0,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, na što je utjecala i povećana inozemna potražnja. S obzirom da nema naznaka povoljnijih kretanja inozemne potražnje do kraja godine, dok bi istovremeno domaća potražnja i nadalje ostala na niskim razinama. U ovoj godini, nakon pet godina uzastopnog pada, očekujemo stagnaciju ili sasvim blagi rast obujma industrijske proizvodnje u odnosu na prethodnu godinu”, ističe direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić.
