Kada se radi o žalbi protiv rješenja o ovrsi na temelju ovršne isprave u tom slučaju žalbu protiv rješenja o ovrsi mogu izjaviti i ovrhovoditelj i ovršenik. Protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelj može podnijeti žalbu, a ovršenik prigovor i žalbu.
Kada dužnik dobije Rješenje o ovrsi postavlja pitanje što pravno može poduzeti. Pritom treba razlikovati radi li se o Rješenju o ovrsi na temelju ovršne ili na temelju vjerodostojne isprave.
Kada se radi o žalbi protiv rješenja o ovrsi na temelju ovršne isprave u tom slučaju žalbu protiv rješenja o ovrsi mogu izjaviti i ovrhovoditelj i ovršenik. Ovrhovoditelj može žalbom pobijati rješenje o ovrsi ako je njime prekoračen njegov zahtjev te zbog odluke o troškovima postupka, sve u roku od osam dana od dostave rješenja. Ovršenik može podnijeti redovnu žalbu protiv rješenja o ovrsi, a samo iznimno uz propisane uvjete i izvanrednu žalbu odnosno žalbu nakon proteka roka.
Ovršenik može izjaviti žalbu zbog sljedećih razloga:
(1) Protiv rješenja o ovrsi ovršenik može izjaviti žalbu:
- ako isprava na temelju koje je ono doneseno nije ovršna isprava,
- ako ta isprava nije stekla svojstvo ovršnosti,
- ako je ovršna isprava ukinuta, poništena, preinačena ili na drugi način stavljena izvan snage, odnosno ako je na drugi način izgubila svoju djelotvornost ili je utvrđeno da je bez učinka,
- ako su se stranke javnom ili po zakonu ovjerovljenom ispravom sastavljenom nakon nastanka ovršne isprave sporazumjele da ovrhovoditelj neće na temelju ovršne isprave, trajno ili za određeno vrijeme, tražiti ovrhu,
- ako je protekao rok u kojemu se po zakonu može tražiti ovrha,
- ako je ovrha određena na predmetu koji je izuzet od ovrhe, odnosno na kojem je mogućnost ovrhe ograničena,
- ako ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno ako nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika,
- ako nije ispunjen uvjet koji je određen ovršnom ispravom, osim ako zakonom nije drukčije propisano,
- ako je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave,
- ako je ispunjenje tražbine, makar i na određeno vrijeme, odgođeno, zabranjeno, izmijenjeno ili na drugi način onemogućeno zbog činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojega potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave, ili
- ako je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom.
RAZLOZI ZA ŽALBU
Navedeni pojedini razlozi za žalbu mogu se svrstati u tri osnovne kategorije razloga za žalbu
- pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje,
- pogrešna primjena materijalnog (ovršnog) prava,
- bitne povrede odredaba ovršnoga postupka.
Ovršenikova žalba protiv rješenja o ovrsi ne odgađa provedbu ovrhe, osim ako Ovršnim zakonom nije drukčije određeno.
Ovršenik je uz žalbu dužan priložiti sve isprave na koje se poziva, u protivnom će sud žalbu odbaciti ne pozivajući ovršenika da je dopuni ili ispravi.
Protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelj može podnijeti žalbu, a ovršenik prigovor i žalbu
Prvostupanjski sud može sam odlučiti o žalbi protiv rješenja o ovrsi ako ocijeni da je žalba osnovana u kojem slučaju može:
- u cijelosti ili djelomice preinačiti doneseno rješenje o ovrsi i odbiti ovršni zahtjev, ili
- ukinuti rješenje o ovrsi i odbaciti ovršni prijedlog ili
- oglasiti se stvarno ili mjesno nenadležnim i ustupiti predmet nadležnom sudu.
Sud prvoga stupnja može po potrebi saslušati stranke i druge sudionike te obaviti druge izviđaje.
Prvostupanjski sud ne može odbiti žalbu kao neosnovanu.
Ako ovrhovoditelj prizna neki od parničnih žalbenih razloga (razlozi iz navedene točke 7, i 9-11), prvostupanjski sud će obustaviti ovrhu.
Ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam dana, sud prvoga stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od 15 dana od dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog parničnih žalbenih razloga zbog kojeg je izjavio žalbu.
Sud neće ovršenika uputiti na parnicu, nego će prihvatiti njegovu žalbu, ukinuti provedene radnje i obustaviti ovrhu ako ovršenik osnovanost žalbe podnesene zbog parničnih žalbenih razloga dokaže javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su činjenice na kojima se temelji njegova žalba zbog navedenih razloga općepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama. U tom slučaju ovrhovoditelj koji smatra da je ovlašten na temelju određene ovršne isprave predložiti ovrhu, može tužbom zatražiti da se to utvrdi u posebnoj parnici.
Jedino ovršenik koji je sudskom odlukom upućen na pokretanje parnice radi proglašenja ovrhe nedopuštenom može pokrenuti parnični postupak.
Ako bi ovršenik podnio tužbu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom iako u ovršnom postupku nije upućen na pokretanje parnice, tužbu zbog nepostojanja procesne pretpostavke za njezino podnošenje sud će odbaciti.
NAKNADA ŠTETE
Ako se ovrha na temelju rješenja o ovrsi protiv kojega je podnesena žalba zbog parničnih razloga provede prije nego što se glavna rasprava u prvostupanjskom parničnom postupku zaključi, ovršenik može do zaključenja glavne rasprave i bez pristanka ovrhovoditelja kao tuženika preinačiti tužbu i zatražiti od suda da ovrhovoditelju naloži da mu vrati ono što je neosnovano stekao ovrhom te da mu naknadi štetu koju je zbog toga pretrpio, uključujući i troškove ovrhe u kojoj je ovrhovoditelj ostvario svoju tražbinu.
ZASTARA TRAŽBINE
Ako ovršenik izjavi žalbu zbog zastare tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom, ovršni sud će u povodu takve žalbe u pravilu ovršenika uputiti na pokretanje parnice radi proglašenja ovrhe nedopuštenom.
Sve tražbine koje su utvrđene pravomoćnom sudskom odlukom ili odlukom drugoga nadležnog tijela javne vlasti, nagodbom pred sudom ili drugim nadležnim tijelom, odnosno javnobilježničkim aktom zastarijevaju za 10 godina.
Sve povremene tražbine koje proistječu iz takvih odluka ili nagodbe odnosno javnobilježničkog akta i dospijevaju ubuduće zastarijevaju u roku utvrđenom za zastaru povremenih tražbina.
O pitanju računanja početka zastare zadužnice Vrhovni sud RH zauzeo je shvaćanje prema kojem se rokovi početka zastare zadužnice koja je izdana u svrhu osnovnoga pravnog posla računaju od dana dospijeća potraživanja iz osnovnoga pravnog posla koji se osigurava zadužnicom odnosno od dana kada je vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze.
Vrhovni sud RH zauzeo je i shvaćanje da rok zastarijevanja novčane tražbine ne teče dok traje postupak izravne naplate, odnosno izvršenja osnove za plaćanje pri Financijskoj agenciji, u skladu s odredbama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima.
PRAVNI LIJEKOVI
Protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelj može podnijeti žalbu, a ovršenik prigovor i žalbu.
Žalba – Ovrhovoditelj može žalbom pobijati rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave zbog prekoračenja ovršnog zahtjeva i zbog odluke o trošku.
Ovršenik može žalbom pobijati rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave samo ako pobija odluku o troškovima. U protivnom, ovršenik može podnijeti prigovor u roku od osam dana, a u mjeničnim i čekovnim sporovima u roku od tri dana.
U postupku u sporovima male vrijednosti ovršenik može pobijati rješenje o ovrsi i samo u dijelu kojim je određena ovrha
Ako ovršenik pobija rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave samo u dijelu kojim je određena ovrha, može ga pobijati samo iz razloga zbog kojih se rješenje o ovrsi na temelju ovršne isprave može pobijati žalbom. Ovršenik može rješenje pobijati i žalbom nakon proteka roka samo ako je činjenica na kojoj se temelji taj prigovor nastala nakon donošenja rješenja o ovrsi.
Žalba se podnosi javnom bilježniku koji je izdao Rješenje.
Prigovor -Ovršenik je dužan u prigovoru protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave odrediti u kojem dijelu pobija rješenje.
Prigovor mora sadržavati razloge pobijanja. Neobrazloženi prigovor sud će odbaciti kao nepotpun, ne pozivajući ovršenika da ga dopuni ili ispravi.
Sud kojemu je prigovor podnesen stavit će izvan snage rješenje o ovrsi u dijelu kojim je određena ovrha i ukinuti provedene radnje, a postupak će nastaviti kao u povodu prigovora protiv platnoga naloga ako se rješenje o ovrsi pobija u cijelosti ili samo u dijelu kojim je ovršeniku naloženo da namiri tražbinu.
Ako sud kojemu je prigovor podnesen za to nije mjesno nadležan, dostavit će predmet nadležnom sudu.
SPOROVI MALE VRIJEDNOSTI
U postupku u sporovima male vrijednosti u povodu prigovora protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave tužitelj je dužan najkasnije u podnesku predanom sudu u roku od 15 dana od dostave rješenja kojim je stavljeno izvan snage rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, iznijeti sve činjenice na kojima temelji svoje zahtjeve i predložiti dokaze potrebne za utvrđivanje iznesenih činjenica te predložiti održavanje usmene rasprave.
Tuženik je dužan najkasnije u roku od 15 dana od primitka tužiteljeva podneska iznijeti sve činjenice na kojima temelji svoje zahtjeve i predložiti dokaze potrebne za utvrđivanje iznesenih činjenica te predložiti održavanje usmene rasprave. Ovršenik može pobijati rješenje o ovrsi samo u dijelu kojim je određena ovrha, u kojem slučaju se daljnji postupak nastavlja kao postupak po žalbi protiv rješenja o ovrsi donesenog na temelju ovršne isprave.
